Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 102. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku u Njujorku, dok je Amer Cikotić imenovan za generalnog konzula u Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu, dok je Nikola Vukčević postavljen za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.
Vlada je donijela više kadrovskih rješenja:
1. Rješenje o imenovanju Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela,
2. Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Jelena Jovanović, Dragan Vukčević, Jovan Nikolić i Danijela Šuković,
3. Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Bujar Hasangjekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim Çoba,
4. Rješenje o prestanku mandata direktora ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića,
5. Rješenje o imenovanju Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava,
6. Rješenje o razrješenju člana Biroa za operativnu koordinaciju Janka Lakovića, i Rješenje o imenovanju pukovnika Milana Bigovića za novog člana ovog Biroa,
7. Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića,
8. Rješenje o određivanju Miloša Rajkovića za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima,
9. Rješenje o imenovanju mr Veselina Klikovca za izvršnog direktora Društva za promet roba i usluga „Montenegro Bonus“ d. o. o. Cetinje,
10. Rješenje o opozivu Amera Cikotića sa dužnosti generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
11. Rješenje o postavljenju Snežane Jonice za generalnu konzulku u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
12. Rješenje o postavljenju Amera Cikotića za generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu i
13. Rješenje o imenovanju Nikole Vukčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Kadrovska rješenja Vlade: Jonica generalna konzulka u Njujorku, Cikotić u Frankfurtu

Na 100. sjednici Vlade Crne Gore, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, razmotreno je više kadrovskih pitanja i donijeta odgovarajuća rješenja.
Vlada je, između ostalog, donijela Rješenje o imenovanju Matije Medojevića za državnog sekretara u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Takođe, Vlada je:
- donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senida Strikovića,
- donijela Rješenje o razrješenju članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužene za klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, dr Bojane Bošković, te Rješenje o njenom ponovnom određivanju za istu funkciju,
- donijela Rješenje o razrješenju članice Odbora za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture Dragane Živković i imenovanju Nikole Pekovića za novog člana Odbora,
- donijela Rješenja o razrješenju i imenovanju Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju, kojim je za predsjednicu Savjeta ponovo imenovana prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, dok je za zamjenicu predsjednice imenovana mr Ivana Janković-Mijanović,
- donijela Rješenje o određivanju mr Renate Milutinović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Imenovan Matija Medojević za državnog sekretara u Ministarstvu energetike i rudarstva

Vlada Crne Gore je, na današnjoj sjednici, donijela rješenje o imenovanju dr Bojane Bošković za državnu sekretarku u Ministarstvu evropskih poslova.
Time je potvrđeno pisanje Portala ETV od 7. oktobra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-ov-bot-tarik-turkovic-bice-drzavni-sekretar-u-ministarstvu-finansija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice direktora Uprave za igre na sreću Nataše Mijatović.
Nada Milatović imenovana je za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na 14. vanrednoj Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo.
Nina Blažić postavljena je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave.
Generalnom sekretaru Vlade Ivanu Brajkoviću produžen je v.d. mandat pomoćnika generalnog sekretara Vlade.

Božović zvanično državna sekretarka u MEP-u, Brajkoviću produžen v.d. mandat pomoćnika generalnog sekretara

Roberta Camaj imenovana je na današnjoj sjednici Vlade za savjetnicu potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića.
Željko Burić je razriješen sa pozicija predstavnika Unije slobodnih sindikata Crne Gore i člana Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, a na ta mjesta imenovan Srđan Veljović.
Na sjednici kojom je presjedavao premijer Milojko Spajić donijeto je i rješenje o prestanku mandata oficira za vezu - predstavnika Crne Gore u Centru za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC-u) Zoranu Radusinoviću, ali i rješenje o obustavi postupka donošenja odluke po presudi Upravnog suda Crne Gore zbog isteka mandata na koji je dr Gordana Radojević imenovana za direktoricu Uprave za statistiku.
Donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Jelene Jovanović Nikolić.&nbsp;
Vlada je donijela rješenje o prestanku mandata v.d. pomoćnice direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara - rukovoditeljki Sektora za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara Lidiji Marković i ponovo je postavila na istu poziciju.
Marija Lubarda je takođe postavljena za pomoćnicu direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odnosno rukovoditeljku Sektora za sprovođenje mjera zaštite kulturnih dobara.
Mirjana Kojić je odlukom Vlade članica Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, a Tarik Turković postavljen je za državnog sekretara u Ministarstvu finansija.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora Uprave za statistiku - rukovodioca Sektora za koordinaciju statističkih izvora podataka Ernada Kolića, te savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose Adela Nurkovića.
Ljubiša Pavićević određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Vlada je donijela i rješenje o imenovanju predsjednika, članove i sekretara Međuresorske komisije za reviziju strateških dokumenata, zakonskih i podzakonskih akata kojima su uređena tanja od značaja za nacionalnu bezbjednost, kojom će rukovoditi ministar odbrane Dragan Krapović.

Roberta Camaj savjetovaće Bečića

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici rješenje o prestanku mandata šefu kabineta premijera Branka Krvavca i umjesto toga ga imenovala za glavnog savjetnika Milojka Spajića.
Tanja Musterović je postavljena za šeficu kabineta premijera, pošto je donijeto rješenje o prestanku njenog mandata na poziciji zamjenice Krvavca.
Na sjednici, kojom je danas presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Amele Orahovac i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva saobraćaja Maje Mijušković.
Sandra Radević je postavljena za državnu sekretarku u Ministarstvu odbrane, a Žana Batrićević za članicu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Vlada je donijela i rješenje o imenovanju ministra zdravlja Vojislava Šimuna za predsjednika Komisije za praćenje sprovođenja Plana restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, dok su za članove imenovani: Milena Milović, Jelena Velimirović, Bojana Roganović, Andrej Nedović, Alden Selmanović, Milena Konatar, Milan Lakićević, Miloš Knežević i Marina Rakočević za članove. Za sekretarku Komisije imenovana je Nikolina Otašević.
Imenovan je i Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija na čelu sa Ernadom Suljevićem, ministarom regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Savjet broji 24 člana.
Vlada je razriješila sekretarku Savjeta za pravednu tranziciju Nainu Čuturić Knežević, a imenovala ministra bez portfelja Milutina Butorovića, ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović, direktora Uprave za državnu imoevinu Koču Đurišića i direktora Uprave za ljudske resurse Agrona Camaja za članove/ice Savjeta za pravednu tranziciju. Za sekretarku Savjeta imenovana je Danijela Čabarkapa.
Imenovana je i Komisija za provjeru ponuda po javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje, čije je predsjednica Zorana Sekulić, a članice Marina Janković i Marija Raičević.

Krvavac sada glavni savjetnik Spajića, Tanja Musterović šefica njegovog kabineta

Denis Vuković određen je na današnjoj sjednici Vlade za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova, a Snežana Drobnjak za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Poreske uprave.
Armin Čalaković i Jelena Đukić postavljeni su za vršioce dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina, a Goran Idrizović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Vlada je razriješila dva člana Biroa za operativnu koordinaciju Ivice Janovića i brigadnog generala Zorana Lazarevića i donijela Rješenje o imenovanju Ivice Janovića i brigadnog generala Miodraga Vuksanovića za nove članove Biroa.
Donijeto je i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Dejana Vukovića, kao i o određivanju Radovana Bogojevića za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Vlada je za članova Upravnog odbora „Agencije za planiranje prostora Crne Gore“ postavila Miroslava Đurišića, Dragana Pantovića Nikčevića, Jelenu Rmuš, Aleksandru Tošić Jokić i Svetlanu Perović.
Damir Davidović je postavljen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Sanja Stevanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Vlada je razriješila i članicu Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Dragane Vojvodić i imenovala Anđelu Ivanović za novu članicu Komisije,
Prestanak mandata je nastupio pomoćniku sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo Nikole Markovića, kao i sekretarki Sekretarijata za zakonodavstvo Slavici Bajić.
Nikola Marković je određen za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo, Todor Goranović razriješen sa mjesta savjetnika predsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, a Branki Šušić Radovanović donijeto rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Uprave za statistiku.
Vlada je odredila Slavicu Knežević za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XX vanrednoj Skupštini akcionara "Željeznički prevoz Crne Gore" AD Podgorica i imenovala Milicu Šljivančanin za savjetnicu potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove.

Drobnjak v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave, a Čalaković i Đukić u Upravi carina

Izvanredni i opunomoćeni ambasador Crne Gore u Francuskoj, Portugalu, Monaku na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Parizu Ivan Ivanišević opozvan je sa tih poziija, ali sa one stalnog predstavnika Crne Gore pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu – UNESCO.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde mr Sergej Sekulović imenovan je za novog člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori, nakon što je razriješen dosadašnji član Đorđije Ivanović, saopšteno je iz Vlade nakon današnje sjednice na kojoj je razmotreno niz kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela Rješenje o određivanju mr Radmile Perović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane, ali i donijela eješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Sanje Jokić.
Takođe, razriješen je član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vladimir Simonović, a donijeto je i Rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora ranije Uprave za kapitalne projekte Maje Delić. Ona je imenovana za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva u Ministarstvu javnih radova.
Vlada je konstatovala i prestanak vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora ranije Uprave za kapitalne projekte Darka Vukovića, a postavljen je za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva javnih radova.
Donijeto je rješenje o imenovanju Marka Jokića za državnog sekretara u Ministarstvu javnih radova i određivanju Luke Mugoše za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za sprovođenje projekata iz pretpristupne podrške EU – IPA, kontrolu kvaliteta i realizaciju ugovora u Ministarstvu javnih radova,
Takođe, Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Milana Vukadinovića.&nbsp;
Jovan Šćekić postavljen je za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala države Crne Gore, na vanrednoj Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor.&nbsp;

Opozvan ambasador Ivanišević, Sekulović imenovan za člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 84. sjednici, između ostalog, odredila Anu Kusovac za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj sjednici Skupštine akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor, kao i &nbsp;za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na godišnjoj Skupštini vlasnika Društva „MOL Trening Centar (Evropa)“ d. o. o. Bijela – Herceg Novi
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
U tom kontekstu, Vlada je donijela i niz drugih rješenja.
1. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Dragane Vojinović,
2. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Irene Joksimović,
3. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivane Šućur,
4. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Biljane Vučetić,
5. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Aleksandra Memčevića,
6. donijela Rješenje o određivanju Dragane Vojvodić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Min7. donijela Rješenje o određivanju Irene Joksimović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
8. donijela Rješenje o određivanju Ivane Šućur za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
9. donijela Rješenje o određivanju mr BIljane Vučetić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
10. donijela Rješenje o određivanju mr Aleksandra Memčevića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
11. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice direktora Uprave za statistiku Nataše Vojinović,
12. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova Snežane Radović,
13. odredila Anta Stanišića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Barska plovidba“ a. d. Bar,
14. odredila Anta Stanišića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara AD „Marina&amp;quot; Bar,
15. odredila Anta Stanišića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na redovnoj sjednici Skupštine akcionara „Luka Bar“ AD Bar,
16. donijela Rješenje o razrješenju direktorice Javne ustanove Prirodnjački muzej Crne Gore dr Natalije Čađenović,
17. donijela Rješenje o imenovanju Gore dr Natalije Čađenović za direktoricu Javne ustanove Prirodnjački muzej Crne Gore,
18. donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Gordane Bošković,
19. donijela Rješenje o imenovanju Rumice Kostić za članicu Savjeta Agencije za mirno rješavanje radnih sporova,
20. donijela Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Ane Ičević,
21. donijela Rješenje o imenovanju mr Milene Roganović za članicu Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore,
22. donijela Rješenje o određivanju mr Mileve Brajušković Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktora Direktorata za demografiju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije,
23. donijela Rješenje o određivanju Dragane Đurišić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za nekretnine i
24. donijela Rješenje o određivanju Dževada Purišića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Ana Kusovac određena za predstavnicu državnog kapitala u „Crnogorskoj plovidbi“ i „MOL Trening"

Milošu Rajkoviću je na današnjoj sjednici Vlade produžen v.d. mandat direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
To na prošloj sjednici nije učinjeno, pošto je resorni ministar Vladimir Joković, na početku sjednice povukao taj prijedlog.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frajkovicu-nije-produzen-v-d-mandat-u-upravi-za-gazdovanje-sumama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, Vlada je danas Vesnu Simović odredila za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Ivanu Bulatović za v.d. generalne direktorice Direktorata za EU integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma.
Vlada je Maju Pešić imenovala za v.d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu turizma, a Oliveru Blagojević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma.
Današnjom odlukom Vlade je i Renata Milutinović postavljena za v.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Milošu Rajkoviću produžen v.d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: kadrovska-rjesenja