Supruga predsjednika Crne Gore Milena Milatović održala je u Njujorku radionicu sa djecom crnogorske dijaspore, koristeći edukativnu bojanku „Narodne nošnje Crne Gore“. Kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, kroz boje, igru i učenje, mališani su otkrivali priče utkane u nošnje različitih krajeva naše zemlje - o precima, običajima i kulturnom bogatstvu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922150916_1bdc3ba9def3582a0c2562d5a6f73d19a1172c6f563475a85402f26de1a6dc84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250922150916_1bdc3ba9def3582a0c2562d5a6f73d19a1172c6f563475a85402f26de1a6dc84" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milena Milatović u Njujorku održala radionicu „Narodne nošnje Crne Gore“ sa djecom crnogorske dijaspore"> <figcaption>Foto: Kabinet predsjednika</figcaption> </figure>  - Kroz radionicu se istaklo da su različitosti naše najveće bogatstvo, te da njegovanjem kulturne baštine čuvamo i jačamo osjećaj zajedništva - dodali su oni. Radionica je, ističu u Kabinetu Milatovića, dio šire inicijative da se najmlađima približi bogata kulturna tradicija Crne Gore, podstičući kod njih ponos na porijeklo i otvorenost ka vrijednostima multikulturalnosti i uvažavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922150916_77d20076a7398225fb093e08660294a42f4d7a733aee4ba4385b26752f8e33ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250922150916_77d20076a7398225fb093e08660294a42f4d7a733aee4ba4385b26752f8e33ba" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milena Milatović u Njujorku održala radionicu „Narodne nošnje Crne Gore“ sa djecom crnogorske dijaspore"> <figcaption>Foto: Kabinet predsjednika</figcaption> </figure>  - Ovaj susret ujedno je bio prilika da se djeca povežu međusobno i osjete duh zajedništva koji ih vezuje za domovinu - poručili su u Kabinetu Milatovića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milena Milatović u Njujorku održala radionicu „Narodne nošnje Crne Gore“ sa djecom crnogorske dijaspore

Kabinet Predsjednika Crne Gore izrazio je duboku zabrinutost zbog činjenice da Skupština na jučerašnjem vanrednom zasijedanju nije uvrstila na dnevni red odlučivanje o izboru kandidatkinje za sudiju Ustavnog suda, Mirjane Vučinić.
- Ovakav pristup ponovo potvrđuje da se u postupku izbora na najviše pravosudne funkcije ne vrednuju stručnost, znanje i integritet, već presuđuju partijski interesi i političke kalkulacije. Takva praksa obeshrabruje najkvalitetnije ljude u Crnoj Gori da se prijave i stave u službu države - poručuju iz Kabineta Predsjednika.
Iz te institucije ocjenjuju da se ovim šalje pogrešna poruka mladima i stručnim ljudima – da u svojoj zemlji ne mogu živjeti i raditi dostojanstveno i profesionalno ukoliko nijesu dio određenih političkih struktura.
- Umjesto da se državne institucije otvore prema najboljima, nastavlja se praksa koja godinama tjera ljude iz Crne Gore. Ono što je ranije bilo obilježje bivše vlasti, danas, nažalost, postaje obrazac i nove parlamentarne većine - navodi se u saopštenju.
Kabinet Predsjednika naglašava da će institucija Predsjednika države nastaviti da se zalaže da znanje, stručnost i integritet konačno postanu jedini kriterijumi u Crnoj Gori.
- Država koja ponižava stručne ljude i profesionalce, a nagrađuje poslušnost i partijske interese, ne može napredovati ka Evropskoj uniji. Odgovornost svih institucija je da pokažu da se Crna Gora može voditi drugačije – časno, pravedno i u interesu građana, a ne političkih elita. To je istinski i jedini evropski put koji treba da slijedimo - zaključuje se u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Presuđuju partijski interesi i političke kalkulacije

Članovi Kabineta predsjednika Crne Gore primili su, na inicijativu Nezavisnog sindikata policije, predsjednika te organizacije Igora Rmandića i potpredsjednika Đorđija Vukićevića, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Tema sastanka bio je zahtjev Nezavisnog sindikata policije, koji je podržalo blizu 1.300 zaposlenih u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova, a odnosi se na nezadovoljstvo materijalnim primanjima, uslovima rada i društveno-socijalnim položajem zaposlenih.
Predstavnici sindikata upoznali su članove Kabineta sa zahtjevima koji uključuju vraćanje ukinutih 10 odsto od zarada i njihovo značajno povećanje, obezbjeđivanje uniformi i opreme za sve službenike, hitno zapošljavanje novog kadra, kao i aktivno uključivanje sindikata u dijalog o unapređenju položaja zaposlenih.
Iz Kabineta predsjednika ukazano je na značaj borbe za sindikalna prava, uz naglasak da se prilikom iskazivanja nezadovoljstva mora ostati u okvirima zakonskih ovlašćenja.
- Kabinet predsjednika iskazuje razumijevanje prema zahtjevima sindikata i podržava dijalog između njihovih predstavnika i Vlade Crne Gore, kao i svaki dogovor koji bude postignut - navodi se u saopštenju.

Kabinet predsjednika: Podržavamo dijalog Vlade i sindikata policije

Predloženi zakon kojim se zabranjuju okupljanja na javnim površinama direktno zadire u osnovna ljudska prava i predstavlja ozbiljan korak unazad za evropski put Crne Gore, poručuju iz Kabineta predsjednika države.
- Umjesto da zaštiti slobodu izražavanja i pravo na protest – temeljne vrijednosti svake evropske demokratije – vlast predlaže zakonsko rješenje koje unaprijed proglašava svaki građanski protest prijetnjom. Takav pristup nema uporište ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, u članicama EU poput Njemačke, Francuske ili Italije ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste. Umjesto toga, svaki skup se procjenjuje pojedinačno, uz poštovanje prava građana da se okupe i izraze stav.
- Zakon koji se sada pokušava usvojiti ne štiti ni saobraćaj, ni građane. Njegova stvarna svrha je obeshrabrivanje svake forme građanskog izražavanja i ućutkivanje javnosti. U tom cilju predviđa i drakonske novčane kazne koje dosežu i do 10.000 eura – više nego za pojedina krivična djela - &nbsp;upozoravaju iz predsjedničkog kabineta.
Posebno naglašavaju da evropski put Crne Gore ne može voditi preko zakona koji brišu sjećanje na građanske proteste – bilo da je riječ o litijama, protestima radnika, građanskih inicijativa ili ekoloških aktivista.
- Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, to mora potvrditi zakonima koji štite građane – a ne samo vlast - ističu oni.
Kabinet predsjednika Crne Gore očekuje da se predloženi zakon povuče iz procedure i da se otvori javni dijalog sa građanima o novom, evropski utemeljenom rješenju, uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.
- Evropski standard nije floskula – to je demokratski princip koji se brani svakodnevno, i na ulici i u Skupštini - zaključuje se u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Zakon koji ograničava javna okupljanja udaljava Crnu Goru od EU

Za sve nas koji volimo Crnu Goru Trinaestojulska nagrada nosi duboku simboliku. Vrijednosti na kojima gradimo savremenu Crnu Goru počivaju na temeljima antifašizma, građanskog društva i demokratije i sa njima trasiramo put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i društvu razvijenih evropskih demokratija - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su podvukli da sve državne nagrade, a naročito Trinestojulska nagrada, moraju biti odraz tih vrijednosti.
- Ova nagrada nije samo priznanje pojedincu za njegov doprinos, već simbol i naše slobodarske istorije - 13. jula 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora dobila puno međunarodno priznanje kao samostalna država i 13. jula 1941. godine kada je podignut ustanak protiv fašističkih okupatora. Svako ko odlučuje o dodjeli Trinestojulskih nagrada uvijek mora imati na umu ove vrijednosti - istakli su oni. 
 
Zato, kako su kazali, pozivaju sve odgovorne ljude da vrate fokus na ono što je najvažnije za građanke i građane Crne Gore.
&nbsp;- Poštovanje vrijednosti zajedništva i sistemskih promjena koje moramo sprovoditi da bismo postali prva naredna članica Evropske unije - dodali su oni. 
 
Predsjednik Crne Gore ostaje, kažu oni, posvećen neophodnim promjenama u društvu koje zahtijevaju od svakog od nas da poštuje institucije i radi na njihovoj daljoj izgradnji, a ne njihovom obesmišljavanju i urušavanju.

Kabinet Milatovića: Svako ko odlučuje o dodjeli Trinaestojulske nagrade uvijek mora imati na umu njene vrijednosti

Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda, poručeno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Već godinu dana, kako kaže, traje miješanje politike u sudsku granu vlasti.
- Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu dana nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je po mišljenju Venecijanske Komisije neustavno razriješena - navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti predsjednika Crne Gore.&nbsp;
- Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda - ističe se u saopštenju. 
 
Predsjednik države je, podsjećaju, još 15. maja ove godine predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru. 
 
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije - dodaje se u saopštenju Milatovićevog kabineta. 
 
Kako se navodi, vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske države sa jasnom evropskom perspektivom- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: Skupština hitno da počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda

Komisija za provjeru prijava za izbor sudije Ustavnog suda utvrdila je listu na kojoj je šest kandidata za ovu poziciju, odnosno to su Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Dejan Vukšić, Nataša Radonjić i Nikola Golubović - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Podsjećamo, na javni poziv prijavilo se devet kandidata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju se navodi da je Komisija, koju je formirao Milatović, "nakon ocjene pristigle dokumentacije utvrdila je listu kandidata koji ispunjavaju propisane uslove za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore", te da će sa njima Milatović obaviti razgovor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5877%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-bez-komentara-o-prijavi-vuksica-na-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-to-je-pravo-svakog-gradanina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Intervjui sa utvrđenim kandidatima će se obaviti u sedmici koja počinje 17. marta, nakon čega će Milatović dostaviti prijedlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Kandidati Nenad Đorđević, Jovan Kojičić i Alija Beganović obavijestili su Milatovića da povlače kandidature za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, koje su podnijeli na javni poziv od 3. januara, o čemu je obaviješten Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, imajući u vidu da su se istovremeno prijavili i na poziv za izbor sudija Ustavnog suda koji je raspisao Ustavni odbor.

Šest kandidata za sudiju Ustavnog suda prošlo Komisiju za provjeru prijava, intervjui od 17. marta

Iz kabineta predsjednika države tvrde da Jakov Milatović nije kršio zakon kad je objavljen snimak u jeku izborne kampanje, gdje Milatović ispred koalicije “Za bolju Podgoricu” poziva glasače da izađu na izbore, ali iz kabineta predsjednika.
Saradnica u kabinetu Predsjednika Crne Gore Marija Vesković osvrnula se u emisiji “Naglas” na TVCG na pomenuti snimak, poručivši da tokom izborne kampanje nije pomenut nijedan od kandidata u izbornom procesu.
- Nije se promovisala čak ni izborna lista, niti bilo koji kandidat imenom i prezimenom. To je bila opšta poruka, ako uzmemo izlaznost birača na prethodnim izborima. Milatoviću se samo stavlja na teret zabrana upotrebe službenih prostorija. Insituticija predsjednika nije politički subjekat - obrazložila je ona.
Upitana da li zloupotreba državnih resursa šteti ugledu predsjednika države, Vesković je odgovorila da samo kršenje zakona može da našteti ugledu.
- U konkretnom slučaju, kršenja zakona nije bilo. Samo podnošenje prijave ne šteti ugledu Milatovića - kategorična je Vesković.
Komentarišući pojavljivanje Milatovića u izbornoj kampanji, Vesković je kazala da u Crnoj Gori ne postoji zabrana da predsjednik države bude u nekoj političkoj partiji.
- Milatović je simbolično dao podršku određenom političkom subjektu. On ima politički stav koji javno izražava, bilo da se on dopada nama ili ne. Ne možemo se voditi pretpostavkama, već zakonskim normama, a zakon se ne može prinudno sprovoditi - obrazložila je Vesković.
<h2>Drakić: Sljedeća kampanja mora biti neuporedivo bolja, zakon se mora mijenjati</h2>
V.d. direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić podsjetio je da je toj agenciji stigla prijava protiv predsjednika države.
Nakon toga su tražili izjašnjenje od Milatovića i njegovog kabineta koji je objavio taj video snimak.
- Ipak, zakon pripisuje krivičnu odgovornost u ovom slučaju samo na političkom subjektu. Lično, predsjednik nema odgovornost za ovo, već koalicija “Za bolju Podgoricu - ukazao je Drakić.
Drakić smatra da će u kratkom postupku sprovesti sve procedure i vrlo brzo donijeti odluku.
- Sagledavamo cjelokupnu situaciju. Utvrđujemo okolnosti i prikupljamo dokaze. Tražićemo i dodatna izjašnjenja. Pristupaćemo po svim prijavama i to javno. Niko od nas ne očekuje da radimo nezakonito - kazao je on.
Drakić poručuje da se Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja mora mijenjati.
- Moj fokus kao v.d. direktora će biti da sve radimo po zakonskim odredbama. A dok se zakon ne promijeni, mi samo možemo da apelujemo da se neko ne ponaša neprimjereno u izbornoj kampanji. Apelujem na Skupštinu i na Vladu da sjednemo za sto u napišemo te zakonske norme, pa da sljedeća kampanja bude neuporedivo bolja - naglasio je on.
<h2>Butorović: Milatović loše prošao na izborima, ministri iz PES-a bez mrlja</h2>
Milutin Butorović, ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore poručuje da se uvijek treba držati zakonskih okvira, a kampanja Pokreta Evropa sad je bila prožeta etikom i moralom.
- Nijesam vidio da je iko od ministara iz Pokreta Evropa sad koristio službene prostorije za zloupotrebu i promociju lokalnih tema. Nemamo nijednu mrlju, bilježimo odlične rezultate. Ovom narodu su za deset mjeseci isporučili fenomenalne rezultate - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, mora se voditi računa i o etici i moralu.
- Ako kažete već da ste predsjednik svih građana i da se nećete miješati u izborne procese, toga se treba držati. Ipak, mislim da su građani dali svoj sud na izborima, a rezultat na izborima je najlošiji za Milatovića - ocijenio je Butorović.
<h2>Kovačević: Ne može se sa ovakvim izborima u Evropsku uniju</h2>
Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a podsjetila je da je tokom izborne kampanje u Podgorici bilo zloupotreba institucionalnih prednosti i to najviše od dvije koalicije: PES-Demokrate i koalicije “Za bolju Podgoricu”.
- To se zove funkcionerska kampanja, posebno kad rezultate koje su plaćeni od novca građana pripisujete svojoj političkoj partiji. Ovo su bili sve, smao ne lokalni izbori - pojasnila je ona.
Kovačević tvrdi da je Milatović zlouptrijebio javnu funkciju u svrhu kampanje.
- To je loša praksa. Spot u kabinetu je iskorišćen za kampanju, a politizacija predsjednika nije dobra. Ne može se tako govoriti o napretku vladavine prava - ocijenila je ona.
Kovačević, pak, smatra da u Crnoj Gori nema odgovarajuće norme koja će moći da sankcioniše zloupotrebe u pravom smjeru i da stane svemu na kraj.
- Treba da se u ovom slučaju oglasi Tužilaštvo, da vidimo da li su uopšte registrovali sve što vide nevladine organizacije. Sa ovakvim izborima se ne može u Evropsku uniju, a posebno ne sa političkim elitama koje non-stop traže izgovore - zaključila je ona.

Vesković: Milatović na snimku iz kabineta nije promovisao listu ili kandidata nego poslao opštu poruku

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

Ismijavanje, odbacivanje i osjećaj nepripadanja dio su svakodnevnice mnoge djece u školama, a scenario prikazan u filmu'' Dječak u roze pantalonama'' nije daleko od naše realnosti, ocijenjeno je danas na matine razgovoru “Ko se boji rozih pantalona i kako škole vide različitosti?, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Razgovor je održan u okviru 16. Crnogorskog filmskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, inspirisan i filmom koji je zasnovan na istinitoj priči petnaestogodišnjeg Andree iz Italije, koji je nakon dugotrajnog vršnjačkog nasilja izvršio samoubistvo, a sve je počelo „šalom“ na račun boje njegovih pantalona.
Sagovornici Miloša Kneževića, koordinatora za razvoj u CGO-u, bili su Staša Baštrica, izvršna direktorka Kvir Montenegro, Al-Ammar Kašić, psiholog i psihotarapeut i Nikola Latković, pedagog u OŠ “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju.
Al-Ammar Kašić je ukazao na dubinu i složenost problema nasilja, naglašavajući da promjene nijesu moguće ako unaprijed povjerujemo da su nedostižne.&nbsp;
- Nikada ne smijemo pomisliti da nešto ne možemo uraditi, bez obzira koliko nas je malo- rekao je on, ističući da nasilje prožima cijelo društveno ustrojstvo i oblikuju ga često nevidljive struje poput roda, klase i rase.&nbsp;
Naglasio je da, kada se bavimo problemom, moramo ostaviti prostor da sagledamo njegove dublje korijene.
- Često imamo tendenciju da samo adresiramo simptome na površini. A kada pričamo o nasilju, pričamo o ljudskoj prirodi, o našoj evoluciji i nečemju što ide kroz naše gene i oblikuje čitav svijet u kojem živimo- pojasnio je Kašić.
Napominje da ovaj problem nije moguće riješiti brzo i da je potrebno strpljenje.&nbsp;
- Moramo njegovati kapacitete da izdržimo neprijatnosti onda kada je teško- kazao je Kašić, dodajući da se promjene ne dešavaju naglo niti u okviru jedne generacije.
Zaključuje da je važno blagovremeno posaditi sjeme koje će se njegovati kroz buduće generacije i ostaviti im u amanet zadatak da nastave rješavanje ovog problema.
Staša Baštrica je stava da vršnjačko nasilje nad LGBTIQ+ mladima nije problem pojedinca, već sistemski problem koji opstaje zbog neznanja, predrasuda i ćutanja odraslih. Naglasila je da se ono svakodnevno dešava u školama, ostavljajući duboke i dugotrajne posljedice.
- Ako želimo sigurnije škole i podržavajuće okruženje, mora se raditi na edukaciji i senzibilizaciji nastavnog kadra, roditelja i predstavnika i predstavnica institucija, kako bi mogli prepoznati, imenovati i spriječiti nasilje prije nego što nanese trajnu štetu- poručila je ona, dodajući da se samo tako može mijenjati kultura koja toleriše diskriminaciju i graditi okruženje u kojem je svako dijete sigurno, vidljivo i prihvaćeno onakvo kakvo jeste.
Nikola Latković je naglasio da učionica može biti sigurno mjesto samo ako se od prvog dana jasno postave norme koje se zasnivaju na uvažavanju, sigurnosti i pravu svakog djeteta da bude ono što jeste.
- Djeca najviše uče iz onoga što odrasli rade, pa je modelovanje prihvatanja ključni zadatak nastavnika“, podsjetio je on, ali i ukazao na neophodnost brzog reagovanja na svaku diskriminaciju, kao i saradnje sa roditeljima kako bi se gradile zajedničke poruke podrške i otvorenosti. „Najvažnije je jačati samopouzdanje djece koja se izdvajaju i stvoriti atmosferu u kojoj niko ne osjeća da mora da se sakrije da bi bio prihvaćen- zaključio je Latković.
Jedna od učesnica koja je pratila matine razgovor, Una Perazić, podvlači važnost otvaranja prostora za mlade da razgovaraju o vršnjačkom nasilju.&nbsp;
- Mladi su spremni da pričaju o ovoj temi, samo treba da im se da prostor od strane starijih i samog obrazovnog sistema- kazala je ona. Istakla je da heterogenost grupe nije prepreka, već da je „najbitnije da se o tome govori i da se postepeno izgrađuje okruženje zasnovano na toleranciji”.
Film Dječak u roze pantalonama će crnogorska publika imati priliku da pogleda u okviru glavnog programa Festivala, u subotu, 13. decembra, u 18:45h, u Crnogorskoj kinoteci.
Događaj je dio projekta „Kroz kaleidoskop raznolikosti – bolje perspektive za LGBTIQ prava“ koji realizuje CGO uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Matine razgovori: Simbolika rozih pantalona otkriva dublje pukotine u našem društvu

U prosjeku 64 odsto građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u Evropskoj uniji, što je najviši nivo zabilježen od 2015. godine, pokazao je novi Balkan barometar koji je u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju. S druge strane, rastuće cijene i inflacija ostaju glavna briga za 66 odsto građana.
Balkanski barometar 2025, regionalni pregled percepcije javnosti i preduzeća širom Zapadnog Balkana, pokazuje porast optimizma u vezi sa integracijama u EU, snažnu podršku regionalnoj saradnji i jasna očekivanja ekonomskog napretka, poručio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović.
Predstavljajući istraživanje Kapetanović je naglasio i da na pozitivnu percepciju članstva utiče i ohrabrijući stav zemalja članica prema regionu.
Na predstavljanju izvještaja ocijenjeno je i da je dublja regionalna integracija od koristi i za rad preduzeća, uključujući smanjene operativne troškove koji proizilaze iz režima bez rominga i očekivane dobitke od putovanja unutar regiona koristeći samo ličnu kartu.

U prosjeku 64 odsto stanovnika ZB podržava članstvo u EU

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac oglasio se povodom izjave predsjendika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je uvredljivo govorio o Crnoj Gori.
Podsjetimo, Vučić je govoreći o odnosima sa Hrvatskom kazao kako neće da glumi Crnu Goru.&nbsp;
- Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... Stvarno ne mogu da budem toliko jadan. Predsjednik Jakov Milatović reaguje čak i u vezi otvaranja brze hrane KFC, ali zato kad predsjednik Srbije Vučić ponižava državu Crnu Goru Jakov ne smije da progovori - napisao je Klikovac na <a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1999180143705698612" target="_blank">mreži X</a>.&nbsp;
Ćutanje je, kaže, odobravanje.&nbsp;
- O čemu se radi? Od čega postoji strah? - pitao je on.

Klikovac: Dok Vučić ponižava Crnu Goru, Milatović ne smije da progovori

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: kabinet-predsjednika