Američki ratni brod i mornarički brod za snabdijevanje mornarice sudarili su se danas tokom operacije dopune goriva u vodama kod Južne Amerike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na vojnog portparola.
&nbsp;Prema istom izvještaju, dvoje članova posade zadobilo je lakše povrede tokom snabdijevanja broda gorivom sa drugog broda.&nbsp;
Rojters navodi da zasad nije mogao nezavisno potvrditi tu informaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sudar dva broda američke ratne mornarice kod Južne Amerike

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

U napadu nožem u gradu Suriname, koji se nalazi u Južnoj Americi, ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući djecu.
Zvaničnici su rekli da su žrtve, među kojima je petero maloljetnika, djeca i komšije napadača.
Policija navodi da je osumnjičeni muškarac pokušao napasti policajce koji su stigli na mjesto događaja i da je povrijeđen prilikom hapšenja.
Trenutno se oporavlja u bolnici, a u toku je istraga o napadu i njegovim motivima.

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović lično je kontaktirao porodice Lane Boljević, Marka Pavlovića i Mihaila Gajića kako bi ih obavijestio da je nadležnim organima uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva ovim izuzetno talentovanim mladim sportistima, saopšteno je iz njegovom kabineta.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, u razgovorima sa njihovim roditeljima, uputio je izraze podrške i poštovanja prema rezultatima, radu i posvećenosti koje ovi mladi sportisti potvrđuju na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Govoreći o Lani Boljević, Milatović je istakao njene izvanredne rezultate na međunarodnim takmičenjima, posebno na Evropskom prvenstvu u Atini, naglašavajući da Crna Gora prepoznaje sportiste koji svojim uspjesima i ponašanjem dostojno predstavljaju državu.
Kada je riječ o Marku Pavloviću, kako se dodaje u saopštenju, jednom od najperspektivnijih mladih vaterpolista, naglasio je da država snažno podržava mlade sportiste čiji talenat, disciplina i potencijal predstavljaju temelj budućih uspjeha crnogorskog sporta.
Za Mihaila Gajića predsjednik je istakao da je riječ o mladom sportisti koji, pored izuzetnog talenta, pokazuje zrelost, odgovornost i vrijednosti koje su u skladu sa najvišim standardima predstavljanja Crne Gore na međunarodnoj sceni.
Milatović je izrazio očekivanje da će postupak biti uskoro okončan, te najavio susret sa mladim sportistima na svečanoj ceremoniji, na kojoj će im lično uručiti crnogorske pasoše.
Porodice mladih sportista, kako se navodi u saopštenju, zahvalile su predsjedniku na podršci i ukazanom povjerenju, ističući da je ovakvo priznanje snažan podsticaj za dalji rad i posvećenost, uz odlučnost da Crnu Goru predstavljaju na najbolji mogući način.
- Crna Gora prepoznaje i nagrađuje izvrsnost. Naša je obaveza da budemo uz mlade ljude koji svojim radom, talentom i ponašanjem zasluže povjerenje države. Kada oni predstavljaju Crnu Goru, Crna Gora stoji uz njih - poručio je predsjednik.

Milatović uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva mladim sportistima - Lana Boljević, Marku Pavloviću i Mihailu Gajiću

Viši sud u Podgorici odbacio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se biznismenu Ranku Uboviću produži pritvor. Vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, uz učešće sudija Nikole Vujanovića i Nikole Boričića tako je praktično ponovilo vlastito Rješenje kojim su 16. decembra prošle godine odbacili - kao nedozvoljen - prijedlog SDT o produženju pritvora Uboviću. &nbsp; KAKO PRODUŽITI UKINUTI PRITVOR? &nbsp; Sa dobrim razlogom; podgoričkom biznismenu je &nbsp;- jer mu je već bio ukinut pritvor početkom decembra! &nbsp; ,,Dana 05.12.2 170/25 od, rješenjem Kris.br.025. godine, sudija za istargu je, odlučujući o predlogu branioca okrivljenog Ubović Ranka, advokata Nikole Ivanović ukinuo pritvor Ranku Uboviću, koji pritvor je određen rješenjem Kris.br. 170/25 od 29.10.2025. godine, a produžen rješenjem Kvs.br 1035/25 od 26.11.2025.godine...” ističe se u obrazloženju Rješenja kojim se zahtjev SDT-a smatra – nedozvoljenim. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2104" loading="lazy" alt="ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda"> <figcaption>ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Za aktivnost Specijalnog državnog tužilaštva poslužile je čudna odluka Apalecionog suda kojom je ukinuto prvobitno Rješenje Višeg suda kojim je ukinut pritvor Uboviću. Pri tom, Apelacioni sud je odlučio da produži pritvor koji je u međuvremenu -ukinut?! Pravni zastupnik Ubovića, advokat Zoran Piperović, ističe da je Viši sud ovim rješenjem potvrdio upravo njegove stavove da se na pravosnažno rješenje ne može djelovati i da to govori o pravno nevaljanom postupanju Apelacionog suda. &nbsp; UZALUDNA UPOZORENJA ADVOKATA -Govorio sam duže od godinu i po, zato želim da ponovim: na već donešeno pravosnažno rješenje ne može se intervenisati! Ne može to da radi ni Apelacioni sud koji za to, u ovoj fazi postupka, nije ovlašćen po zakonu! Upravo se postupanjem Apelacionog suda ugrozila pravna sigurnost koju zakonodavac pruža u smislu da se pravosnažno rješenje koje je donijeto u određenoj pravnoj stvari na osnovu određenih činjenica ne može u nedogled preispitivati – ističe Piperović u razgovoru za ETV. &nbsp; Rješenje Višeg suda, ističe advokat Piperović, znači i svojevsrnu satisfakciju za njega i, prvenstveno, njegove klijente. &nbsp; -Zaista, ne postoji veća satisfakcija meni kao braniocu, prije svega je kao profesionalcu, kao čovjeku koji pledira samo za pravdu i ništa više. Ne postoji veća satisfakcija i mojim klijentima, ma o kome se radilo - Zoranu, Lazoviću, Acu Mijajloviću ili nekom drugom... Vijeće Apelacijenog suda je uvelo nešto što nikada u crnogorskom pravosuđu od 1945. godine nije postojalo. I ne samo što su uveli, nego što to svi vide i svi čute! Dakle, ovo je potvrda onoga što ja govorim godinu i po dana – naglašava Piperović. &nbsp; UPORNOST SDT-A U NEZAKONITOM POSTUPANJU &nbsp; Prema ocjeni advokata, frapantna je upornost Specijalnog državnog tužilaštva da biznismena Ranka Ubovića, mimo pravnog osnova i po svaku cijenu pokuša da vrati u pritvor. &nbsp; -Prosto je frapantna upornost s kojom SDT gleda da Ranka Ubovića vrati u pritvor. I to na način koji je nezabilježen u istoriji pravosuđa. Zašto to rade, ne uzlazim u motive, iako ih znam, ali vidim da tu oni ne računaju da postoji predmet – ako nema pritvora?! To je apsolutno pogrešno: kvalitet bilo kojeg tužilaštva mjeri se brojem pravosnažno osuđujućih krivičnih presuda; džaba pritvor od 50 godina ako neko bude oslobođen konačnom presudom – kaže advokat. &nbsp; Ocjenjuje i da u ovom slučaju određivanja pritvora se pokazuje da postupanje Apelacionog suda u slučaju pritvora nije pravno valjano. I javno pita - zašto traže pritvor kada to pravno nije moguće? &nbsp;&nbsp; -Postoje dva razloga. Prvi je zla namjera, a drugi je da sudije Apelacionog suda ne znaju osnove svog posla. Hajmo da pretpostavimo da sudije toga ranga to moraju da znaju - jer to je azbuka. Onda ostaje - zla namjera. Neke sudije se očito boje reakcije javnog mjenja. A to je onda tačka kada sudija prestaje da bude sudija! Jer sudija treba da sudi po onome što je u spisima, a ne po onome što kaže čaršija– zaključuje Piperović, napominjući da očekuje reakciju Udruženja sudija, da odgovore na brojna pitanja koja se otvaraju postupanjem ljudi iz pravosuđa. &nbsp; &nbsp;

PIPEROVIĆ: Frapantna je upornost SDT-a da nezakonito vrate Ubovića u pritvor, i to na način koji nije zabilježen u istoriji pravosuđa!

Bruno Retajo, bivši francuski ministar unutrašnjih poslova i lider republikanske stranke desnog centra Republikanci, kandidovaće se na predsjedničkim izborima 2027. godine, saopštili su izvori bliski njemu. 
Retajo je tako najnovija politička figura koja pokušava da se domogne funkcije nakon odlaska predsjednika Emanuela Makrona.
Konzervativni senator iz departmana Vandeja na zapadu Francuske, 65-godišnji Retajo bio je ministar unutrašnjih poslova od 2024. do 2025. godine - najprije u vladi bivšeg premijera Mišela Barnijea, a zatim u administraciji Fransoa Bajrua, podsjeća Rojters.
Ponovo je imenovan kada je aktuelni premijer Sebastjen Lekornu preuzeo dužnost prošlog oktobra, ali je ubrzo potom podnio ostavku, izrazivši ljutnju zbog drugih Lekornuovih kadrovskih rješenja u kabinetu.
Ta epizoda, koja je takođe navela Lekornua da podnese ostavku prije nego što ga je Makron ponovo imenovao, narušila je Retajoov politički položaj.
Ankete pokazuju da Retajo ima težak put do pobjede na predsjedničkim izborima, ali on predvodi stranku sa snažnim poslaničkim blokom, zbog čega će vjerovatno biti važan partner u pregovorima predsjedničkim rivalima - naročito krajnje desnom Nacionalnom okupljanju, koje predvodi Marin Le Pen - ukoliko Retajo ne uspije da uđe u drugi krug.
Retajo je tvrdi zagovornik oštre politike prema migracijama i veliki dio mandata u Ministarstvu unutrašnjih poslova posvetio je nastojanjima da poveća broj deportacija i pojača borbu protiv narkokriminala.
Ipak, mogao bi imati problem da se jasno razlikuje od krajnje desnog RN-a, koji predvode Le Pen i njen štićenik Žordan Bardela, a koji su u anketama snažno pozicionirani upravo zahvaljujući fokusu na ta pitanja.
Od odlaska iz vlade, Retajo je veoma kritičan prema izvršnoj vlasti, zamjerajući, između ostalog, ustupke koje je Lekornu napravio Socijalističkoj partiji kako bi usvojio budžet za 2026. godinu i izbjegao pad vlade.

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

U Briselu postoji sumnja da Aleksandar Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija, piše ugledni Zidojče cajtung. Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — ocjenjuju oni.
— Ako je u posljednje vrijeme bilo nejasnoća: da, Srbija je i dalje na listi kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. S obzirom na brutalno postupanje prema studentima koji protestuju, moglo se posumnjati u zvanično proevropski kurs vlade — piše Zidojče cajtung.
Novinar lista iz Minhena Tobijas Cik dodaje da ni stanje medijskih sloboda ne ukazuje baš na to da se u Beogradu želi ući u često pominjanu zajednicu vrijednosti, prenosi Dojče vele (DW).
— Najmanje 91 napad na novinare zabeležen je tokom 2025. godine, kako je utvrdilo jedno strukovno udruženje; počinioci po pravilu ostaju nekažnjeni. Antikorupcioni aktivisti, s druge strane, suočavaju se sa bujicom tužbi — navodi on.
Cik dalje navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije samo čovjek koji zna kako da učvrsti vlast u zemlji, već je i vrhunski komunikacioni profesionalac.
— O tome svjedoči već i njegova biografija: tokom rata na Kosovu krajem devedesetih bio je ministar informisanja u vladi tadašnjeg predsjednika i ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Profesionalna komunikacija uvijek podrazumijeva i pravi tajming. Beograd je i tu nedavno izveo pravi majstorski potez — ocijenio je.
Autor podsjeća da je krajem januara nova radna grupa srpske vlade održala svoju prvu sjednicu i dodaje da je njena uloga da „koordinira, ubrza i unaprijedi“ mjere za „evropsku integraciju“ Srbije.
— Na čelu tima je ambasador Srbije pri EU u Briselu. U isto vrijeme, u Beogradu, Vučić je potpisao paket zakona koji bi, kako se navodi, trebalo da učine pravosuđe ‘boljim i efikasnijim’. Prema mišljenju kritičara, cilj je da se ograniči rad specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala. To tužilaštvo je nedavno pokrenulo više postupaka protiv državnih funkcionera i partijskih kadrova. Na osnovu njegovih istraga, blizak saradnik Vučića, bivši ministar spoljnih poslova, a sada ministar kulture Nikola Selaković, moraće da odgovara pred sudom zbog falsifikovanja dokumenata — prenosi nemačka štampa.
Minhenski list dalje piše da je Evropska komisija izrazila „zabrinutost“ i pozvala Srbiju na „hitnu reviziju“ reforme pravosuđa.
— Kako je upozorila komesarka za proširenje Marta Kos, riječ je o ‘ozbiljnom koraku unazad’ na putu Srbije ka EU: ‘To nije ono što želimo.’ I bliskost Beograda sa Rusijom smatra se ozbiljnom preprekom na putu ka Zapadu. U Briselu postoji sumnja da Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija — piše Zidojče cajtung.
<h2>Šta, zapravo, EU želi od Srbije?</h2>
U tekstu se navodi i da Srbija nije uvijek dobijala sasvim jasne signale iz Brisela, Pariza ili Berlina.
— Setimo se vlada Angele Merkel i Olafa Šolca, tokom kojih je Vučić povremeno bio dočekivan gotovo raširenih ruku. Navodni garant stabilnosti na inače krizama sklonom Zapadnom Balkanu, a uz to i neko ko raspolaže značajnim rezervama litijuma potrebnog našoj automobilskoj industriji — ko bi takvog partnera želio da odbije preterano kritičnim tonovima?
Autor teksta Tobijas Cik ocjenjuje da EU, u međuvremenu, nastupa zahtjevnije prema svom kandidatu za članstvo, ali i dodaje da srpska vlada zna kako da svoju komunikaciju tome prilagodi.
— Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak da postoji načelna spremnost da se novi zakoni o pravosuđu ‘dorade’. Evropska komisija će o svemu biti redovno informisana. Studente, koji već više od godinu dana izlaze na ulice tražeći demokratiju i vladavinu prava, takve taktičke poruke teško da će impresionirati. Od Evropske unije ionako više ne očekuju mnogo — kazao je.
— Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — zaključuje Zidojče cajtung.

Tag: juzna-amerika

Sudar dva broda američke ratne mornarice kod Južne Amerike

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Milatović uputio prijedlog za dodjelu crnogorskog državljanstva mladim sportistima - Lana Boljević, Marku Pavloviću i Mihailu Gajiću

PIPEROVIĆ: Frapantna je upornost SDT-a da nezakonito vrate Ubovića u pritvor, i to na način koji nije zabilježen u istoriji pravosuđa!

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

Zidojče cajtung o Vučiću: Jedno govori, drugo radi, kupuje vrijeme u nadi da će Evropa biti sve više nacionalistička

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO