Najmanje deset ljudi je ubijeno, dok je deset ranjeno u pucnjavi u opštini Bekersdal, zapadno od Johannesburga, saopštila je danas južnoafrička policija.
Napad se dogodio preko noći u jednoj krčmi, kada su nepoznati naoružani ljudi nasumično otvorili vatru na goste unutar objekta, a ljudi su se okupili vani.
Povrijeđeni su, kako javlja Anadolija, prevezeni u obližnje bolnice na liječenje.
Policija je prvobitno potvrdila deset smrtnih slučajeva i rekla da su policajci ostali na mjestu događaja dok se istraga nastavlja.&nbsp;
Vršilac dužnosti policijskog komesara Gautenga Fred Kekana rekao je da je raspoređeno više jedinica.
Kekana je kazao da još uvijek prikupljaju izjave i utvrđuju činjenice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najmanje deset poginulih u pucnjavi u Južnoj Africi

Reprezentacija Crne Gore u praktičnom streljaštvu nastupiće na Svjetskom prvenstvu, koje će sjutra početi u Južnoj Africi, saopšteno je iz Crnogorske asocijacije praktičnog streljaštva (CAPS). 
Crnogorsko streljaštvo predstavljaće deset takmičara, koji će se takmičiti u tri discipline - Produkcija, Produkcija Optic i Standard.
Po kategorijama pojedinačno nastupiće Nikola Vujović, Danilo Jovanović, Jasmin Redžić i Dmitri Mihev (Production Regular), Milan Madžar i Senad Vulić (Standard Regular), Milorad Janjušević,
Nenad Pavličić i Srđan Krstić (Production Senior) i 
Velizar Darmanović (Production Optic Super Senior).
Crna Gora će imati predstavnika i u eipnom takmičenju, u disciplini produkcija.
Tim će nastupiti u sastavu Janjušević, Pavličić i Krstić.

Crnogorski strijelci na SP u Južnoj Africi

Broj žrtava u poplavama u jednoj od najsiromašnijih provincija Južne Afrike Istočni Kejp porastao je danas na najmanje 78, a zvaničnici su saopštili da su pokušaji spasavanja u prvim satima nakon katastrofe bili "paralizovani" zbog nedostatka resursa.
Zvaničnici pokrajinske vlade nisu dali tačan broj nestalih, ali su rekli da će se akcije spasavanja nastaviti u petak.
Spasilački timovi su danas proveli treći dan radeći kroz ruševine i poplavnu vodu kako bi pronašli nestale osobe i izvukli tijela nakon što su obilne kiše izazvale izlivanje rijeke iz korita. Najgore poplave pogodile su grad Mtatu i okolna područja, odnoseći žrtve zajedno sa djelovima njihovih kuća i automobila.
Premijer provincije Istočni Kejp rekao je da su poplave pogodile ljude dok su spavali. Voda je bila visoka od tri do četiri metra, dodao je.&nbsp;
Rekao je da su se lokalne vlasti mučile da pokrenu efikasnu akciju spasavanja jer se katastrofa dogodila u, kako je rekao, regionu kome hronično nedostaju resursi.
Dodao je da uglavnom ruralna provincija Istočni Kejp na jugoistoku Južne Afrike, u kojoj živi oko 7,2 miliona ljudi, ima samo jedan spasilački helikopter.&nbsp;
- Region nema specijalizovane ronioce ili jedinice sa psima što znači da su morali biti pozvani sa drugih mjesta da pomognu - istakao je on.
Poplave su pogodile provinciju nakon što je ekstremno hladni front donio obilne kiše, jake vjetrove i snijeg djelovima istočne i južne Južne Afrike. Meteorolozi su prošle nedjelje upozoravali na štetne vremenske uslove.

500x500

1250x600

1084x550

Najmanje 78 mrtvih u poplavama u Južnoj Africi

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je 5. februara da neće prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova Grupe 20 (G20) kasnije ovog mjeseca u Južnoj Africi zbog njenih politika o zemlji i klimatskim promjenama, te promocije različitosti, jednakosti i inkluzije, piše redakcija Radija Slobodne Evrope na engleskom jeziku.
- Južna Afrika radi vrlo loše stvari. Eksproprijacija privatne imovine. Korištenje G20 za promociju "solidarnosti, jednakosti i održivosti". Drugim riječima: DEI i klimatske promjene - rekao je Rubio na mreži Iks (X).
Dodaje da je njegov posao "unapređenje nacionalnih interesa Amerike, a ne trošenje novca poreznih obveznika ili podržavanje antiamerikanizma".
DEI, što znači različitost, jednakost i inkluzija, kritikovao j predsjednik SAD Donald Tramp otkako se prošlog mjeseca vratio u Bijelu kuću. Tramp je takođe skeptičan prema klimatskim promjenama, te je prošlog mjeseca drugi put povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma.
Tramp je kritikovao pristup Južne Afrike pitanju vlasništva nad zemljom, rekavši da "Južna Afrika konfiskuje zemlju" i da se "određene klase ljudi" tretiraju "vrlo loše". Osim toga, južnoafrički milijarder Ilon Mask, kojeg je Tramp imenovao za svog "cara efikasnosti", optužio je Južnu Afriku da ima "otvoreno rasističke zakone o vlasništvu" i sugerisao da su žrtve bijelci.
Pitanje vlasništva nad zemljom je politički osjetljivo u Južnoj Africi zbog oduzimanja zemlje crncima tokom kolonijalizma i aparthejda.
Predsjednik Kiril Ramafosa prošle je sedmice stao u odbranu politike Južne Afrike vezano za zemljište, rekavši da vlada nije konfiskovala zemljište i da je politika usmjerena na osiguranje pravednog javnog pristupa zemlji.
- Nedavno usvojeni Zakon o eksproprijaciji nije instrument za konfiskaciju, već ustavno mandatiran pravni proces koji osigurava javni pristup zemlji na pravedan i pravičan način, kako je vođeno ustavom - rekao je Ramafosa na Iksu.
Ramafosa je razgovarao s Maskom 4. februara kako bi izrazio zabrinutost zbog "dezinformacija" koje širi američki predsjednik.
Bijeli vlasnici zemljišta još posjeduju tri četvrtine slobodnog poljoprivrednog zemljišta u Južnoj Africi. To je u kontrastu sa četiri odsto koje posjeduju crnci, koji čine 80 odsto stanovništva, prema zemljišnoj reviziji iz 2017. godine.
Izostanak Sjedinjenih Država na sastanku G20 biće udarac za sastanak. Rubio će takođe propustiti priliku da se sastane sa svojim ruskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, dok Tramp zagovara diplomatiju u vezi s ratom u Ukrajini.
Zemlje članice G20 su Argentina, Australija, Velika Britanija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Turska i Sjedinjene Države. Dva regionalna tijela – Evropska unija i Afrička unija – takođe su članovi.

Rubio neće prisustvovati G20 u Južnoj Africi zbog njene politike o zemlji i klimatskim promjenama

&nbsp;Južnoafričke vlasti su izvukle &nbsp;najmanje 60 tijela iz okna zatvorenog rudnika zlata više od dva kilometra ispod zemlje, gdje se strahuje da ima još zarobljenih, nakon opsade u sklopu borbe protiv nezakonitog rudarenja, prenijeli su svjetski mediji.
Opsadom rudnika, koja je počela u avgustu u gradu Stilfontein oko 150 &nbsp;kilometara od Johanesburga, prekinuto je snabdijevanje hranom i vodom u &nbsp;pokušaju da se prisile rudari da izađu na površinu kako bi mogli da budu uhapšeni. Vlasti su u ponedjeljak donijele metalni kavez kako bi počele da &nbsp;izvlače ljude i tijela iz okna, a očekuje se da će to trajati danima.
- Ne znam koliko je tačno ljudi i dalje tamo. Usredsređujemo se na to da dođemo do njih, da im pomognemo da izađu. Teško je reći kada će svi rudari biti izvučeni- &nbsp;rekao je kasno u utorak &nbsp;južnoafrički ministar policije Senzo Mćunu za televiziju eNCA, a prenio N1.
.U utorak je izvučeno 106 preživjelih, pa su uhapšeni zbog nezakonitog rudarenja. Dan ranije ta je brojka iznosila 26. Južnoafrička industrija plemenitih metala se desetinama godina bori &nbsp;protiv nezakonitog rudarenja, koje vladu i industriju koštaju stotine &nbsp;miliona dolara godišnje zbog izgubljene prodaje, poreza i tantijema, &nbsp;procjenjuje tijelo rudarske industrije.&nbsp;
Nezakonito rudarenje se uglavnom usredsređuje na rudnike koje su kompanije napustile jer komercijalno više nisu održivi. Nelicencirani rudari potom ulaze u njih kako bi izvadili šta god je možda ostalo.&nbsp;
Južnoafrička vlada je rekla da je opsada rudnika u Stilfonteinu bila &nbsp;nužna kako bi se suprotstavilo nezakonitom rudarenju, koje je ministar &nbsp;rudarenja Gvede Mantaše nazvao „ratom protiv privrede“. Ali, stanovnici i grupe za ljudska prava kritikuju vladine napore.

Najmanje 60 tijela izvučeno iz južnoafričkog rudnika zlata

Južna Afrika je u ponedjeljak iznijela nove dokaze najvišem sudu Ujedinjenih nacija (UN) kako bi potvrdila optužbe da Izrael čini genocid u opkoljenoj palestinskoj enklavi Gazi, javlja Anadolija.
Siril Ramafosa, predsjednik Južne Afrike, izjavio je da dokazi pokazuju da je Izrael "prekršio konvenciju o genocidu promovišući uništavanje Palestinaca koji žive u Gazi, fizički ih ubijajući raznim razornim oružjem i uskraćujući im pristup humanitarnoj pomoći".
Dodao je da dokazi pokazuju da su akcije Izraela usmjerene na fizičko uništenje Palestinaca, kao i na "ignorisanje i prkošenje" nekoliko privremenih mjera koje je ranije naredio Međunarodni sud pravde (ICJ).
Pozivajući se na dokaze izložene na preko 750 stranica teksta, Ramafosa je kazao da Izrael "koristi izgladnjivanje kao oružje rata i želi da ostvari ciljeve Izraela poput depopulacije Gaze masovnim ubijanjem i prisilnog raseljavanja Palestinaca".
Ramafosa je rekao da se iznošenje dokaza odvija upravo u trenutku kada Izrael intenzivira ubijanje civila u Gazi, dodajući da se "čini da Izrael sada namjerava da slijedi sličan put razaranja u Libanu".
Izrael bi trebalo da dostavi odgovor na nove dokaze do 28. jula naredne godine.
- Dokazi će pokazati da u osnovi genocidnih djela Izraela leži posebna namjera da se počini genocid - rekao je Ramafosa, pozivajući globalnoj zajednici da zaustavi katastrofu u Gazi.
Južnoafrička Republika je podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred tribunalom sa sjedištem u Hagu krajem 2023. godine, navodeći da Izrael, koji bombarduje Pojas Gaze od prošlog oktobra, nije ispunio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.
Nekoliko zemalja, uključujući Tursku, Nikaragvu, Palestinu, Španiju, Meksiko, Libiju i Kolumbiju, pridružilo se slučaju, koji je počeo javnim saslušanjima u januaru.
Tribunal je u maju naredio Izraelu da zaustavi svoju ofanzivu na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze. To je bio treći put da je 15-člano sudsko vijeće izdalo preliminarne naloge u cilju obuzdavanja broja poginulih i ublažavanja humanitarnih patnji u blokiranom Pojasu Gaze, gdje je ubijeno skoro 43.000 Palestinaca.

Južna Afrika predala sudu UN-a nove dokaze da Izrael čini genocid u Gazi

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.
Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.
Trenerica radionice bila je sociološkinja Ana Kavaja.
Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.
Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.
Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.
Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.
Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.
Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Mladi na Cetinju učili o toleranciji i prihvatanju različitosti

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.
- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.
Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.
Oni su, kaže, nikad odlučniji.
- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.

Čarapić: Ne sumnjam da će Miloš Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi,

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: juzna-afrika