Južnokorejski sud izdao je nalog za hapšenje bivšeg predsjednika Jun Suk Jeola zbog njegovog neuspjelog pokušaja uvođenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine, prenijela je novinska agencija Jonhap.
Sud Centralnog okružnog suda u Seulu izdao je nalog, naveo je kao razlog zabrinutost da bi bivši predsjednik mogao da uništi dokaze, dodala je agencija i podsjetila &nbsp;da će to biti drugi pritvor Junu.
Jun je prvi aktivni južnokorejski šef države protiv kojeg je izdat nalog za hapšenje u januaru. On je potom pušten na slobodu jer je tada sud poništio nalog.
Zatim je formalno opozvan u aprilu zbog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra i raspoređivanja vojske u parlament.
Bivši predsjednik i njegovi advokati prisustvovali su tokom dana saslušanju i negirali sve optužbe pijre nego što su odvedeni u pritvorski centar u Seulu da čekaju odluku suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Južna Koreja: Izdat nalog za hapšenje bivšeg predsjednika

Bivši južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol objavio je da napušta konzervativnu Stranku narodne moći (PPP).
Ova objava dolazi u trenutku kada predsjednički kandidat PPP-a znatno zaostaje za kandidatom liberalne Demokratske stranke Li Je-mjungom u anketama prije prijevremenih izbora koji će se održati 3. juna.
Prema anketi Galup Koreje objavljenoj u petak, oko 29 odsto ispitanika podržalo je predsjedničkog kandidata PPP-a Kim Mun-sua, dok je 51 posto podržalo vodećeg kandidata Lija.
Juna, koji je pod krivičnom istragom zbog zloupotrebe položaja i vođenja pobune, su članovi stranke pozvali su da napusti stranku u nastojanju da dobije veću podršku umjerenih birača koji negativno gledaju na njegove postupke.
- Napuštam Stranku narodne moći kako bih ispunio svoju odgovornost da zaštitim slobodnu Republiku Koreju... Molim vas, podržite Kim Mun-sua - rekao je Jun u svojoj objavi.
Kandidati Li i Kim će se suočiti u svojoj prvoj televizijskoj debati u nedjelju.

Smijenjenog predsjednika Južne Koreje stranka natjerala da istupi iz članstva

Ustavni sud Južne Koreje jednoglasnom odlukom izglasao je danas da se Jun Suk Jeol ukloni sa funkcije, čime je okončano njegovo burno predsjedništvo četiri mjeseca nakon što je svojom odlukom da proglasi vanredno stanje gurnuo naciju u nemire.
Ovom presudom stavljen je pečat na politički pad Juna, bivšeg glavnog tužioca koji je postao predsjednik 2022. godine, samo godinu dana nakon što je ušao u politiku, prenosi AP.
Na sjednici Ustavnog suda koja je prenošena na nacionalnoj televiziji, vršilac dužnosti šefa suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano vijeće utvrdilo da su Junovi postupci neustavni i da su imali ozbiljan uticaj.
- Proglašavajući vanredno stanje koje je u suprotnosti sa ustavom i drugim zakonima, optuženi je vratio istoriju zloupotrebe državnih dekreta za vanredne situacije, šokirao ljude i izazvao pometnju u društvu, ekonomiji, politici, diplomatiji i svim drugim oblastima - rekao je Mun.
S obzirom na negativan uticaj na ustavni poredak koji je prouzrokovan kršenjem zakona od strane optuženog i njegove ozbiljne posljedice, naveo je sudija, smatramo da su koristi od očuvanja ustava kroz smjenu optuženog daleko važnije.
Demonstranti koji su se okupili blizu suda plakali su od radosti i plesali kada je presuda saopštena u kasnim prijepodnevnim časovima.
Sa druge strane, ispred zvanične rezidencije Juna, njegove pristalice su vikale na novinare kada su vidjele vijest o presudi na ogromnom video-bimu.
Izbori za novog predsjednika biće održani u roku od dva mjeseca.
Međutim, duboki jaz vezan za smjenu Juna mogao bi da zakomplikuje napore Južne Koreje da se nosi sa ključnim pitanjima, kao što su carine američkog predsjednika Donalda Trampa i druge politike „Amerika na prvom mjestu“.
Jun je u saopštenju koje je objavio preko svog tima za odbranu rekao da duboko žali što nije ispunio očekivanja naroda, ali on nije u objavi eksplicitno prihvatio presudu.
Postojao je strah da bi mogao da podstakne pokušaje izbjegavanja svoje smjene, jer je ranije obećao da će se boriti do kraja.
Dodao je da će se moliti za zemlju i njen narod.&nbsp;
- Bila je najveća čast u mom životu služiti našoj naciji - rekao je Jun.
Njegova vladajuća Stranka narodne moći saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda. Međutim, jedan od Junovih advokata, Jun Kap-kun, nazvao je presudu „potpuno neshvatljivom“ i „čisto političkom odlukom“.
Premijer Han Duk-so, privremeni lider zemlje, obećao je da će održati javni mir i bezbjednost, te obezbijediti nesmetan prelazak na sljedeću administraciju.
Ankete pokazuju da je Li Jae-mjung, lider glavne liberalne opozicione Stranke demokratske, favorit za pobjedu na predstojećim prevremenim predsjedničkim izborima, iako se suočava sa nekoliko suđenja za korupciju i druge optužbe.
Li je pozdravio presudu i odao priznanje južnokorejskom narodu za „zaštitu naše demokratske republike“.

Šta se dešava u Južnoj Koreji: Ustavni sud smijenio predsjednika, slijede novi izbori

Južnokorejski Ustavni sud u petak će objaviti odluku o tome da li će zvanično biti otpušten ili ponovo će biti vraćen na dužnost opozvani predsjednik zemlje Jun Suk Jeol u odluci koja će, bez obzira u kom smjeru bude išla, vjerovatno produbiti unutrašnje podjele.
Sud razmatra političku sudbinu Juna poslije opoziva konzervativnog lidera u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu poslije kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Milioni ljudi su protestovali širom zemlje da podrže ili osude Juna. Policija je saopštila da će mobilisati sve raspoloživo osoblje da očuva red i odgovori na moguće činove vandalizma, paljenja i napada prije i poslije izricanja sudske presude.
Ustavni sud je u kratkom saopštenju danas najavio da će objaviti presudu u 11 sati prije podne u petak i dozvoliti televizijama da izvještavaju s izricanja presude uživo.
Da bi Jun bio formalno smijenjen potrebna je podrška najmanje šest od osam sudija Ustavnog suda. Ako sud presudi protiv Juna, Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca. Ako sud poništi njegov opoziv, Jun se odmah vraća svojim predsjedničkim dužnostima.&nbsp;
U središtu stvari je to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine. Jun insistira da je namjera bila da održi red, ali neki vojni zvaničnici su dali iskaz da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje oko njegovog ukaza, kao i da privedu političke protivnike.
Portparol glavne liberalne opozicione Demokratske stranke, koja je predvodila proces Junovog opoziva, pozvao je sud da pokaže „čvrstu odlučnost“ i podrži ustavni red smjenjivanjem Juna. Lider Junove Stranke snage naroda pozvao je sud da ima u vidu nacionalni interes i donese odluku koja je „strogo neutralna i fer“.
Jun kaže da nije namjeravao dugo da zadrži ratno stanje, da je samo želio da istakne, kako je nazvao, "zloćudnost" Demokratske partije koja je ometala njegovu agendu, opozvala visoke zvaničnike i smanjila njegov budžet. Tokom objave o ratnom stanju on je nazvao članove Skupštine "jazbinom zločinaca" i "protivdržavnih snaga".
Po zakonu predsjednik ima pravo da proglasi ratno stanje u vrijeme rata ili drugih hitnih situacija, ali Demokratska stranka i njene pristalice kažu da Južna Koreja nije bila u takvoj situaciji.
U zahtjevu za njegov opoziv Jun se optužuje za ukidanje aktivnsoti Nacionalne skupštine, pokušaj privođenja političara i drugih i podrivanje mira, što predstavlja kršenje Ustava i drugih zakona. Jun je rekao da nije imao namjeru da poremeti rad Nacionalne skupštine niti da privede bilo koga.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja. Posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Pored presude Ustavnog suda o njegovom opozivu Jun je uhapšen i optužen u januaru po optužbama za pobunu. On je pušten iz zatvora 8. marta, pošto je okružni sud u Seulu poništio njegovo hapšenje i dozvolio mu da se brani sa slobode.
Deset visokih vojnih i policijskih zvaničnika takođe su uhapšeni i optuženi zbog uloga u sprovođenju ukaza o ratnom stanju.

Južnokorejski Ustavni sud u petak će odlučiti o zvaničnom opozivu predsednika Juna

Južnokorejski tužioci podigli su optužnicu protiv opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, objavila je danas novinska agencija Jonhap.
Agencija je izvijestila da je Tužilaštvo centralnog okruga Seula podiglo optužnicu protiv Juna zbog pobune, a u vezi sa njegovim dekretom od 3. decembra, zbog kog je u državi izbila velika politička kriza.
Jun je ranije opozvan i uhapšen zbog dekreta o vanrednom stanju.
Tužilaštvo se još nije oglasilo.

Podignuta optužnica protiv opozvanog predsjednika Južne Koreje

Južnokorejske vlasti u srijedu su uhapsile opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog optužbi za pobunu, a Jun je izjavio da je pristao da sarađuje u istrazi kako bi izbjegao "krvoproliće", čime je okončan sedmicama dug politički sukob.
Otkako je parlament prošlog mjeseca izglasao Junov opoziv zbog zapanjujućeg, ali kratkotrajnog proglašenja vanrednog stanja 3. decembra, Jun se skrivao u svojoj rezidenciji koju je čuvala mala vojska ličnog obezbjeđenja koja je blokirala prethodni pokušaj hapšenja.
Njegovo hapšenje je najnoviji vrtoglavi događaj za jednu od najživljih demokratija u Aziji, iako zemlja ima istoriju procesuiranja i zatvaranja bivših čelnika.
Jun je izjavio da se predao na ispitivanje kako bi izbjegao bilo kakvo nasilje nakon što je više od 3.000 policajaca marširalo prema njegovoj rezidenciji kako bi ga uhapsili u srijedu u ranim satima.
- Kada sam ih danas vidio da provaljuju koristeći vatrogasnu opremu, odlučio sam da se odazovem istrazi, uprkos tome što je nezakonita, kako bih spriječio krvoproliće - rekao je Jun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7HdmtWLDFH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vlasti sada imaju 48 sati za ispitivanje Juna, nakon čega moraju da zatraže nalog za njegovo zadržavanje do 20 dana ili da ga puste.
Junovi advokati tvrde da su pokušaji zadržavanja nezakoniti i da su osmišljeni kako bi ga se javno ponizilo.
Nakon što su lokalni mediji izvijestili da bi uskoro moglo uslijediti Junovo hapšenje, u blizini rezidencije došlo je do manjih sukoba između uplakanih demonstranata koji ga podržavaju i policije, naveo je Rojters prema svjedoku s mjesta događaja.
Junovo proglašenje vanrednog stanja zaprepastilo je Južnokorejce, uzdrmalo četvrtu najveću ekonomiju u Aziji i dovelo do neviđenog razdoblja političkih previranja. Poslanici su 14. decembra izglasali njegov opoziv, a on je od tada suspendovan s dužnosti.
U međuvremenu, Ustavni sud razmatra hoće li potvrditi taj opoziv i trajno ga smijeniti ili mu vratiti predsjednička ovlašćenja.

Uhapšen opozvani predsjednik Južne Koreje: "Predajem se da bih izbjegao krvoproliće"

Južnokorejski sud je odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jun Suk Jeola, opozvanog i suspendovanog zbog njegove odluke da uvede vanredno stanje 3. decembra, objavila je novinska agencija Jonhap.
Ured za istraživanje korupcije (CIO), koji istražuje Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potvrdio je da je okružni sud u Seulu odobrio nalog za hapšenje. Ovaj ured nije komentarisao razloge suda da odobri nalog, a sam sud je takođe odbio komentarisati.
Nije poznato kada će se ni kako izvršiti nalog za hapšenjem Jeola. Sigurnosna služba južnokorejskog predsjednika je u saopštenju u utorak kazala kako će se prema nalogu odnositi u skladu sa pravnom procedurom.
Sud je takođe odobrio nalog za pretresom Jeolove rezidencije, objavio je CIO.
Riječ je o prvom nalogu za hapšenje koji je u Južnoj Koreji izdan za aktuelnog predsjednika, prema lokalnim medijima. Južnokorejski zvaničnici su u ponedjeljak zatražili nalog za hapšenje Jeola koji se suočava s krivičnom istragom zbog mogućih optužbi za pobunu.
Optužba za pobunu jedna je od malobrojnih za koje južnokorejski predsjednik nema imunitet.
Privremen čelnik vladajuće Stranke narodne moći (PPP) Kveon Seong-dong je u utorak kazao da je pokušaj da se uhapsi aktuelni predsjednik neprimjeren, prema agenciji Jonhap.
Jeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Jeola 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Čoi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duk Soa, jedva dvije sedmice nakon što je Jeol smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Jeol je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspjela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.

Južnokorejski sud odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jeola u istrazi o vanrednom stanju

U Južnoj Koreji nastavak političkog haosa. Zemlja je dobila drugog vršioca dužnosti predsjednika, protesti se šire Seulom, a nacionalna valuta nastavlja sa sunovratom u odnosu na dolar.
Poslanici su najprije opozvali predsjednika Južne Koreje Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potom je na njegovo mjesto kao vršilac dužnosti došao premijer Han Duk Su, pa su onda opozvali i njega, i to diskutabilnom odlukom da ga uklone sa mjesta prostom većinom u parlamentu, a ne dvotrećinskom.
U parlementu je uslijedio haos, vladajuća stranka se bunila da je opoziv nelegalan.
I tako je umjesto premijera vršilac dužnosti predsjednika postao aktuelni ministar finansija koji je odmah zaprijetio sjevernim susjedima.
- Kroz spremnost, pripremu, stav, moramo da budemo spemni na provokacije Sjeverne Koreje, na njihovu propagandu i agitovanje - rekao je.
I upravo je Sjeverna Koreja bila razlog zbog kog je predsjednik uveo vanredno stanje, tvrdio je da opozicija šuruje sa Pjongjangom i da uništava Južnu Koreju.
Jun Suk Jeol je opozvan sredinom mjeseca, ali taj opoziv treba da potvrdi Ustavni sud.
U Ustavnom sudu ipak isto ima problema, jer troje sudija nije izabrano. Da bi bio sklonjen sa funkcije svih šest preostalih moraju da glasaju za to, a neki smatraju da će to biti teško.
- Sve više ljudi se pridružuje Junovom pravnom timu, sve više želi da učestvuje u njihovom radu i to ćemo uskoro finalizovati - kaže advokat Jun Kap Keun.
Kao dodatak političkom haosu u kom je teško pohvatati i ko je i kako se zove predsjednik Koreje jesu i protesti, gotovo svakodnevni.
- Mislim da je vršilac dužnosti Han zaslužio da bude opozvan. Previše puta je koristio veto, potpuno nerazumno. On je mali Jun Suk Jeol. Ovo je dobar rezultat - kaže dvadesotogodišnja Han Ji Von.
Postavlja se pitanje koliko će novi vršilac dužnosti izdržati ovim tempom opoziva u zemlji.
Sve se to odražava i na nacionalnu valutu koja je na najnižem odnosu prema dolaru u posljednjih 15 godina.

Politički haos u Južnoj Koreji: Svakodnevni protesti i opoziv za opozivom

Direktor centra za studije južne Azije i Indopacifika na Institutu za bezbjednost i razvoj u Stokholmu Džaganat Panda govoreći o potresima u Južnoj Koreji smatra da predsjednik ove zemlje Jun Suk Jeol neće preživjeti opoziv, ali da će i postati moćnija država nakon što sva dešavanja prođu. Istakao je i da je nestabilnost u ovoj zemlji pozitivna stvar za Sjevernu Koreju.
Južna Koreja se suočava sa političkom krizom. Predsjednik Jun Suk Jeol je uveo vanredno stanje koje je trajalo nekoliko sati, a potom su poslanici provalili u parlament i zahtijevali su opoziv predsjednika. Zahtjev je prošao iz drugog pokušaja – Ustavni sud ima tri mjeseca da donese odluku da li da ukloni predsjednika sa funkcije ili da je zadrži.&nbsp;
Ovo i nije prvi impičment za ovu zemlju.
- Južnokorejska politika se navikava na impičment. To se desilo u martu 2004. Tadašnji predsjednik je bio u procesu impičmenta, nekako se izvukao, ali važnije je 2016. godina kada je tadašnji predsjednik opozvan. Ovo je treći impičment. Južnokorejska politika se zaoštrava i to nije dobro za jednu stabilnu, demokratsku zemlju, posebno kada je pred velikim ekonomskim usporavanjem - kazao je Panda.
Istakao je da je južnokorejska politika podijeljena.
- Korejska politika je podijeljena. Sve političke stranke su, do sada, bile okrenute Sjevernoj Koreji i oni žele da spasu budućnost Južne Koreje, a da se ne distanciraju potpuno od odnosa sa Sjevernom Korejom. Ali, to nije slučaj bio sa sadašnjim predsjednikom. On je želio da širi južnokorejsku politiku van Korejskog poluostrva. On je predsjednik koji je pokušavao da ima snažne saveze u regionu Indije i Pacifika, posebno sa Amerikom. To nije dobro prošlo kod opozicije, ona je željela umjereni stav. Postao je nesklad između umjerenih političara i očekivanjima u vezi sa spoljnom politikom Južne Koreje - objašnjava dalje.
Nije optimističan da će predsjednik „preživjeti“ opoziv.
- Politika se mijenja. Ali, čini se da bi predsjednik mogao da se nađe pred velikim izazovom, u smislu izbjegavnja opoziva. Način kako se mijenja politika i poštovanje Ustava od strane opozicionih lidera – pred predsjednikom su teška vremena i ne bih bio previše optimističan… Ne bih da je predsjednik pokušavao da promijeni političku sliku. Postao je preambiciozan i bilo je pokušaja da monopoliše vlast. To je onda stvorilo političku atmosferu da ostane duže na vlasti, još jedan mandat, ali to je bio preambiciozan plan. Ja ne mislim da je potez bio pametan. Uvesti vanredno stanje je bilo rizično i vidimo da su bili žestoke reakcije širom zemlje, ali i međunarodne zajednice. Sud nije bio razborit. Sad mu se to obija o glavu - smatra stručnjak.
Sve ovo je, ističe, pozitivno za Sjevernu Koreju.
- Ovo je pozitivno za lidera Sjeverne Koreje. on će pratiti svako političko dešavanje u Južnoj Koreji, posebno u trenutku kada stiže novi predsjednik u Americi. To otvara nadu za Sjevernu Koreju i da ima direktne razgovore sa Trampom i da ima prednost, kada je riječ o demokratskom režimu u Južnoj Koreji. Sjeverna Koreja pokušava da pokaže građanima da je sistem u jači od onog u Južnoj. Ovaj trenutak je išao u prilog i potvrdilo da je sjevernokorejski sistem "savršeniji" - zaključuje on za N1.

Politički potresi u Južnoj Koreji: "Predsjednik neće preživjeti opoziv, sve ide u korist Sjevernoj Koreji"

Evropska unija (EU) pozvala je danas na brzo rješenje krize u Južnoj Koreji, nakon što su poslanici u Seulu izglasali opoziv predsjednika Jun Suk Jeola.
Glasanje o opozivu predsjednika uslijedilo je nakon što je Jun probao da zavede vanredno stanje, ali u tome nije uspio.
- EU prati dešavanja oko opoziva predsjednika Jun Suk Jeola. Sada je važno da se osigura brzo rješenje političke krize, u skladu sa ustavom Južne Koreje - rekla je portparolka EU Anita Hiper.

EU pozvala na smirivanje krize u Južnoj Koreji

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: jun-suk-jeol