Južnokorejski sud izdao je nalog za hapšenje bivšeg predsjednika Jun Suk Jeola zbog njegovog neuspjelog pokušaja uvođenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine, prenijela je novinska agencija Jonhap.
Sud Centralnog okružnog suda u Seulu izdao je nalog, naveo je kao razlog zabrinutost da bi bivši predsjednik mogao da uništi dokaze, dodala je agencija i podsjetila &nbsp;da će to biti drugi pritvor Junu.
Jun je prvi aktivni južnokorejski šef države protiv kojeg je izdat nalog za hapšenje u januaru. On je potom pušten na slobodu jer je tada sud poništio nalog.
Zatim je formalno opozvan u aprilu zbog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra i raspoređivanja vojske u parlament.
Bivši predsjednik i njegovi advokati prisustvovali su tokom dana saslušanju i negirali sve optužbe pijre nego što su odvedeni u pritvorski centar u Seulu da čekaju odluku suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Južna Koreja: Izdat nalog za hapšenje bivšeg predsjednika

Bivši južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol objavio je da napušta konzervativnu Stranku narodne moći (PPP).
Ova objava dolazi u trenutku kada predsjednički kandidat PPP-a znatno zaostaje za kandidatom liberalne Demokratske stranke Li Je-mjungom u anketama prije prijevremenih izbora koji će se održati 3. juna.
Prema anketi Galup Koreje objavljenoj u petak, oko 29 odsto ispitanika podržalo je predsjedničkog kandidata PPP-a Kim Mun-sua, dok je 51 posto podržalo vodećeg kandidata Lija.
Juna, koji je pod krivičnom istragom zbog zloupotrebe položaja i vođenja pobune, su članovi stranke pozvali su da napusti stranku u nastojanju da dobije veću podršku umjerenih birača koji negativno gledaju na njegove postupke.
- Napuštam Stranku narodne moći kako bih ispunio svoju odgovornost da zaštitim slobodnu Republiku Koreju... Molim vas, podržite Kim Mun-sua - rekao je Jun u svojoj objavi.
Kandidati Li i Kim će se suočiti u svojoj prvoj televizijskoj debati u nedjelju.

Smijenjenog predsjednika Južne Koreje stranka natjerala da istupi iz članstva

Ustavni sud Južne Koreje jednoglasnom odlukom izglasao je danas da se Jun Suk Jeol ukloni sa funkcije, čime je okončano njegovo burno predsjedništvo četiri mjeseca nakon što je svojom odlukom da proglasi vanredno stanje gurnuo naciju u nemire.
Ovom presudom stavljen je pečat na politički pad Juna, bivšeg glavnog tužioca koji je postao predsjednik 2022. godine, samo godinu dana nakon što je ušao u politiku, prenosi AP.
Na sjednici Ustavnog suda koja je prenošena na nacionalnoj televiziji, vršilac dužnosti šefa suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano vijeće utvrdilo da su Junovi postupci neustavni i da su imali ozbiljan uticaj.
- Proglašavajući vanredno stanje koje je u suprotnosti sa ustavom i drugim zakonima, optuženi je vratio istoriju zloupotrebe državnih dekreta za vanredne situacije, šokirao ljude i izazvao pometnju u društvu, ekonomiji, politici, diplomatiji i svim drugim oblastima - rekao je Mun.
S obzirom na negativan uticaj na ustavni poredak koji je prouzrokovan kršenjem zakona od strane optuženog i njegove ozbiljne posljedice, naveo je sudija, smatramo da su koristi od očuvanja ustava kroz smjenu optuženog daleko važnije.
Demonstranti koji su se okupili blizu suda plakali su od radosti i plesali kada je presuda saopštena u kasnim prijepodnevnim časovima.
Sa druge strane, ispred zvanične rezidencije Juna, njegove pristalice su vikale na novinare kada su vidjele vijest o presudi na ogromnom video-bimu.
Izbori za novog predsjednika biće održani u roku od dva mjeseca.
Međutim, duboki jaz vezan za smjenu Juna mogao bi da zakomplikuje napore Južne Koreje da se nosi sa ključnim pitanjima, kao što su carine američkog predsjednika Donalda Trampa i druge politike „Amerika na prvom mjestu“.
Jun je u saopštenju koje je objavio preko svog tima za odbranu rekao da duboko žali što nije ispunio očekivanja naroda, ali on nije u objavi eksplicitno prihvatio presudu.
Postojao je strah da bi mogao da podstakne pokušaje izbjegavanja svoje smjene, jer je ranije obećao da će se boriti do kraja.
Dodao je da će se moliti za zemlju i njen narod.&nbsp;
- Bila je najveća čast u mom životu služiti našoj naciji - rekao je Jun.
Njegova vladajuća Stranka narodne moći saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda. Međutim, jedan od Junovih advokata, Jun Kap-kun, nazvao je presudu „potpuno neshvatljivom“ i „čisto političkom odlukom“.
Premijer Han Duk-so, privremeni lider zemlje, obećao je da će održati javni mir i bezbjednost, te obezbijediti nesmetan prelazak na sljedeću administraciju.
Ankete pokazuju da je Li Jae-mjung, lider glavne liberalne opozicione Stranke demokratske, favorit za pobjedu na predstojećim prevremenim predsjedničkim izborima, iako se suočava sa nekoliko suđenja za korupciju i druge optužbe.
Li je pozdravio presudu i odao priznanje južnokorejskom narodu za „zaštitu naše demokratske republike“.

Šta se dešava u Južnoj Koreji: Ustavni sud smijenio predsjednika, slijede novi izbori

Južnokorejski Ustavni sud u petak će objaviti odluku o tome da li će zvanično biti otpušten ili ponovo će biti vraćen na dužnost opozvani predsjednik zemlje Jun Suk Jeol u odluci koja će, bez obzira u kom smjeru bude išla, vjerovatno produbiti unutrašnje podjele.
Sud razmatra političku sudbinu Juna poslije opoziva konzervativnog lidera u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu poslije kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Milioni ljudi su protestovali širom zemlje da podrže ili osude Juna. Policija je saopštila da će mobilisati sve raspoloživo osoblje da očuva red i odgovori na moguće činove vandalizma, paljenja i napada prije i poslije izricanja sudske presude.
Ustavni sud je u kratkom saopštenju danas najavio da će objaviti presudu u 11 sati prije podne u petak i dozvoliti televizijama da izvještavaju s izricanja presude uživo.
Da bi Jun bio formalno smijenjen potrebna je podrška najmanje šest od osam sudija Ustavnog suda. Ako sud presudi protiv Juna, Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca. Ako sud poništi njegov opoziv, Jun se odmah vraća svojim predsjedničkim dužnostima.&nbsp;
U središtu stvari je to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine. Jun insistira da je namjera bila da održi red, ali neki vojni zvaničnici su dali iskaz da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje oko njegovog ukaza, kao i da privedu političke protivnike.
Portparol glavne liberalne opozicione Demokratske stranke, koja je predvodila proces Junovog opoziva, pozvao je sud da pokaže „čvrstu odlučnost“ i podrži ustavni red smjenjivanjem Juna. Lider Junove Stranke snage naroda pozvao je sud da ima u vidu nacionalni interes i donese odluku koja je „strogo neutralna i fer“.
Jun kaže da nije namjeravao dugo da zadrži ratno stanje, da je samo želio da istakne, kako je nazvao, "zloćudnost" Demokratske partije koja je ometala njegovu agendu, opozvala visoke zvaničnike i smanjila njegov budžet. Tokom objave o ratnom stanju on je nazvao članove Skupštine "jazbinom zločinaca" i "protivdržavnih snaga".
Po zakonu predsjednik ima pravo da proglasi ratno stanje u vrijeme rata ili drugih hitnih situacija, ali Demokratska stranka i njene pristalice kažu da Južna Koreja nije bila u takvoj situaciji.
U zahtjevu za njegov opoziv Jun se optužuje za ukidanje aktivnsoti Nacionalne skupštine, pokušaj privođenja političara i drugih i podrivanje mira, što predstavlja kršenje Ustava i drugih zakona. Jun je rekao da nije imao namjeru da poremeti rad Nacionalne skupštine niti da privede bilo koga.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja. Posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Pored presude Ustavnog suda o njegovom opozivu Jun je uhapšen i optužen u januaru po optužbama za pobunu. On je pušten iz zatvora 8. marta, pošto je okružni sud u Seulu poništio njegovo hapšenje i dozvolio mu da se brani sa slobode.
Deset visokih vojnih i policijskih zvaničnika takođe su uhapšeni i optuženi zbog uloga u sprovođenju ukaza o ratnom stanju.

Južnokorejski Ustavni sud u petak će odlučiti o zvaničnom opozivu predsednika Juna

Južnokorejski tužioci podigli su optužnicu protiv opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, objavila je danas novinska agencija Jonhap.
Agencija je izvijestila da je Tužilaštvo centralnog okruga Seula podiglo optužnicu protiv Juna zbog pobune, a u vezi sa njegovim dekretom od 3. decembra, zbog kog je u državi izbila velika politička kriza.
Jun je ranije opozvan i uhapšen zbog dekreta o vanrednom stanju.
Tužilaštvo se još nije oglasilo.

Podignuta optužnica protiv opozvanog predsjednika Južne Koreje

Južnokorejske vlasti u srijedu su uhapsile opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog optužbi za pobunu, a Jun je izjavio da je pristao da sarađuje u istrazi kako bi izbjegao "krvoproliće", čime je okončan sedmicama dug politički sukob.
Otkako je parlament prošlog mjeseca izglasao Junov opoziv zbog zapanjujućeg, ali kratkotrajnog proglašenja vanrednog stanja 3. decembra, Jun se skrivao u svojoj rezidenciji koju je čuvala mala vojska ličnog obezbjeđenja koja je blokirala prethodni pokušaj hapšenja.
Njegovo hapšenje je najnoviji vrtoglavi događaj za jednu od najživljih demokratija u Aziji, iako zemlja ima istoriju procesuiranja i zatvaranja bivših čelnika.
Jun je izjavio da se predao na ispitivanje kako bi izbjegao bilo kakvo nasilje nakon što je više od 3.000 policajaca marširalo prema njegovoj rezidenciji kako bi ga uhapsili u srijedu u ranim satima.
- Kada sam ih danas vidio da provaljuju koristeći vatrogasnu opremu, odlučio sam da se odazovem istrazi, uprkos tome što je nezakonita, kako bih spriječio krvoproliće - rekao je Jun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7HdmtWLDFH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vlasti sada imaju 48 sati za ispitivanje Juna, nakon čega moraju da zatraže nalog za njegovo zadržavanje do 20 dana ili da ga puste.
Junovi advokati tvrde da su pokušaji zadržavanja nezakoniti i da su osmišljeni kako bi ga se javno ponizilo.
Nakon što su lokalni mediji izvijestili da bi uskoro moglo uslijediti Junovo hapšenje, u blizini rezidencije došlo je do manjih sukoba između uplakanih demonstranata koji ga podržavaju i policije, naveo je Rojters prema svjedoku s mjesta događaja.
Junovo proglašenje vanrednog stanja zaprepastilo je Južnokorejce, uzdrmalo četvrtu najveću ekonomiju u Aziji i dovelo do neviđenog razdoblja političkih previranja. Poslanici su 14. decembra izglasali njegov opoziv, a on je od tada suspendovan s dužnosti.
U međuvremenu, Ustavni sud razmatra hoće li potvrditi taj opoziv i trajno ga smijeniti ili mu vratiti predsjednička ovlašćenja.

Uhapšen opozvani predsjednik Južne Koreje: "Predajem se da bih izbjegao krvoproliće"

Južnokorejski sud je odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jun Suk Jeola, opozvanog i suspendovanog zbog njegove odluke da uvede vanredno stanje 3. decembra, objavila je novinska agencija Jonhap.
Ured za istraživanje korupcije (CIO), koji istražuje Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potvrdio je da je okružni sud u Seulu odobrio nalog za hapšenje. Ovaj ured nije komentarisao razloge suda da odobri nalog, a sam sud je takođe odbio komentarisati.
Nije poznato kada će se ni kako izvršiti nalog za hapšenjem Jeola. Sigurnosna služba južnokorejskog predsjednika je u saopštenju u utorak kazala kako će se prema nalogu odnositi u skladu sa pravnom procedurom.
Sud je takođe odobrio nalog za pretresom Jeolove rezidencije, objavio je CIO.
Riječ je o prvom nalogu za hapšenje koji je u Južnoj Koreji izdan za aktuelnog predsjednika, prema lokalnim medijima. Južnokorejski zvaničnici su u ponedjeljak zatražili nalog za hapšenje Jeola koji se suočava s krivičnom istragom zbog mogućih optužbi za pobunu.
Optužba za pobunu jedna je od malobrojnih za koje južnokorejski predsjednik nema imunitet.
Privremen čelnik vladajuće Stranke narodne moći (PPP) Kveon Seong-dong je u utorak kazao da je pokušaj da se uhapsi aktuelni predsjednik neprimjeren, prema agenciji Jonhap.
Jeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Jeola 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Čoi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duk Soa, jedva dvije sedmice nakon što je Jeol smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Jeol je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspjela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.

Južnokorejski sud odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jeola u istrazi o vanrednom stanju

U Južnoj Koreji nastavak političkog haosa. Zemlja je dobila drugog vršioca dužnosti predsjednika, protesti se šire Seulom, a nacionalna valuta nastavlja sa sunovratom u odnosu na dolar.
Poslanici su najprije opozvali predsjednika Južne Koreje Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potom je na njegovo mjesto kao vršilac dužnosti došao premijer Han Duk Su, pa su onda opozvali i njega, i to diskutabilnom odlukom da ga uklone sa mjesta prostom većinom u parlamentu, a ne dvotrećinskom.
U parlementu je uslijedio haos, vladajuća stranka se bunila da je opoziv nelegalan.
I tako je umjesto premijera vršilac dužnosti predsjednika postao aktuelni ministar finansija koji je odmah zaprijetio sjevernim susjedima.
- Kroz spremnost, pripremu, stav, moramo da budemo spemni na provokacije Sjeverne Koreje, na njihovu propagandu i agitovanje - rekao je.
I upravo je Sjeverna Koreja bila razlog zbog kog je predsjednik uveo vanredno stanje, tvrdio je da opozicija šuruje sa Pjongjangom i da uništava Južnu Koreju.
Jun Suk Jeol je opozvan sredinom mjeseca, ali taj opoziv treba da potvrdi Ustavni sud.
U Ustavnom sudu ipak isto ima problema, jer troje sudija nije izabrano. Da bi bio sklonjen sa funkcije svih šest preostalih moraju da glasaju za to, a neki smatraju da će to biti teško.
- Sve više ljudi se pridružuje Junovom pravnom timu, sve više želi da učestvuje u njihovom radu i to ćemo uskoro finalizovati - kaže advokat Jun Kap Keun.
Kao dodatak političkom haosu u kom je teško pohvatati i ko je i kako se zove predsjednik Koreje jesu i protesti, gotovo svakodnevni.
- Mislim da je vršilac dužnosti Han zaslužio da bude opozvan. Previše puta je koristio veto, potpuno nerazumno. On je mali Jun Suk Jeol. Ovo je dobar rezultat - kaže dvadesotogodišnja Han Ji Von.
Postavlja se pitanje koliko će novi vršilac dužnosti izdržati ovim tempom opoziva u zemlji.
Sve se to odražava i na nacionalnu valutu koja je na najnižem odnosu prema dolaru u posljednjih 15 godina.

Politički haos u Južnoj Koreji: Svakodnevni protesti i opoziv za opozivom

Direktor centra za studije južne Azije i Indopacifika na Institutu za bezbjednost i razvoj u Stokholmu Džaganat Panda govoreći o potresima u Južnoj Koreji smatra da predsjednik ove zemlje Jun Suk Jeol neće preživjeti opoziv, ali da će i postati moćnija država nakon što sva dešavanja prođu. Istakao je i da je nestabilnost u ovoj zemlji pozitivna stvar za Sjevernu Koreju.
Južna Koreja se suočava sa političkom krizom. Predsjednik Jun Suk Jeol je uveo vanredno stanje koje je trajalo nekoliko sati, a potom su poslanici provalili u parlament i zahtijevali su opoziv predsjednika. Zahtjev je prošao iz drugog pokušaja – Ustavni sud ima tri mjeseca da donese odluku da li da ukloni predsjednika sa funkcije ili da je zadrži.&nbsp;
Ovo i nije prvi impičment za ovu zemlju.
- Južnokorejska politika se navikava na impičment. To se desilo u martu 2004. Tadašnji predsjednik je bio u procesu impičmenta, nekako se izvukao, ali važnije je 2016. godina kada je tadašnji predsjednik opozvan. Ovo je treći impičment. Južnokorejska politika se zaoštrava i to nije dobro za jednu stabilnu, demokratsku zemlju, posebno kada je pred velikim ekonomskim usporavanjem - kazao je Panda.
Istakao je da je južnokorejska politika podijeljena.
- Korejska politika je podijeljena. Sve političke stranke su, do sada, bile okrenute Sjevernoj Koreji i oni žele da spasu budućnost Južne Koreje, a da se ne distanciraju potpuno od odnosa sa Sjevernom Korejom. Ali, to nije slučaj bio sa sadašnjim predsjednikom. On je želio da širi južnokorejsku politiku van Korejskog poluostrva. On je predsjednik koji je pokušavao da ima snažne saveze u regionu Indije i Pacifika, posebno sa Amerikom. To nije dobro prošlo kod opozicije, ona je željela umjereni stav. Postao je nesklad između umjerenih političara i očekivanjima u vezi sa spoljnom politikom Južne Koreje - objašnjava dalje.
Nije optimističan da će predsjednik „preživjeti“ opoziv.
- Politika se mijenja. Ali, čini se da bi predsjednik mogao da se nađe pred velikim izazovom, u smislu izbjegavnja opoziva. Način kako se mijenja politika i poštovanje Ustava od strane opozicionih lidera – pred predsjednikom su teška vremena i ne bih bio previše optimističan… Ne bih da je predsjednik pokušavao da promijeni političku sliku. Postao je preambiciozan i bilo je pokušaja da monopoliše vlast. To je onda stvorilo političku atmosferu da ostane duže na vlasti, još jedan mandat, ali to je bio preambiciozan plan. Ja ne mislim da je potez bio pametan. Uvesti vanredno stanje je bilo rizično i vidimo da su bili žestoke reakcije širom zemlje, ali i međunarodne zajednice. Sud nije bio razborit. Sad mu se to obija o glavu - smatra stručnjak.
Sve ovo je, ističe, pozitivno za Sjevernu Koreju.
- Ovo je pozitivno za lidera Sjeverne Koreje. on će pratiti svako političko dešavanje u Južnoj Koreji, posebno u trenutku kada stiže novi predsjednik u Americi. To otvara nadu za Sjevernu Koreju i da ima direktne razgovore sa Trampom i da ima prednost, kada je riječ o demokratskom režimu u Južnoj Koreji. Sjeverna Koreja pokušava da pokaže građanima da je sistem u jači od onog u Južnoj. Ovaj trenutak je išao u prilog i potvrdilo da je sjevernokorejski sistem "savršeniji" - zaključuje on za N1.

Politički potresi u Južnoj Koreji: "Predsjednik neće preživjeti opoziv, sve ide u korist Sjevernoj Koreji"

Evropska unija (EU) pozvala je danas na brzo rješenje krize u Južnoj Koreji, nakon što su poslanici u Seulu izglasali opoziv predsjednika Jun Suk Jeola.
Glasanje o opozivu predsjednika uslijedilo je nakon što je Jun probao da zavede vanredno stanje, ali u tome nije uspio.
- EU prati dešavanja oko opoziva predsjednika Jun Suk Jeola. Sada je važno da se osigura brzo rješenje političke krize, u skladu sa ustavom Južne Koreje - rekla je portparolka EU Anita Hiper.

EU pozvala na smirivanje krize u Južnoj Koreji

Vlada Crne Gore jasno prepoznaje željeznicu kao ključni stub održivog transporta i kao sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović koji će, sa državnim sekretarom Ministarstva saobraćaja Savom Ašaninom, ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom i saradnicima, prisustvovati otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju.
U sklopu proslave otvaranja Evropske kuće, organizovano je posebno putovaje EU- brendiranim vozom od Podgorice do Bijelog Polja, kako bi se istakla održiva mobilnost i Zelena agenda Evropske unije.
Potpredsjednik Zogović, u svom obraćanju istakao je da željeznički saobraćaj u Crnoj Gori ima posebno mjesto u razvoju naše zemlje.
- On povezuje sjever i jug, omogućava ljudima da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije, a istovremeno predstavlja simbol naše evropske orijentacije. Linija Podgorica – Bijelo Polje jedna je od najvažnijih za unutrašnju povezanost i regionalnu integraciju - rekao je on.
On je istakao da je, uz podršku evropskih partnera, tokom proteklih godina u ovaj sektor uloženo preko 200 miliona eura kroz kredite, grantove i javna sredstva.
- Prije svega u okviru projekata rekonstrukcije pruge Bar–Podgorica–Vrbnica, koju finansijski podržavaju Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija kroz platformu Zapadnobalkanski investicioni okvir - WBIF - naveo je on.
Ova ulaganja su, kaže, doprinijela povećanju efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti željezničkog saobraćaja, sve snažnije integrišući Crnu Goru u evropske transportne koridore.
- Ovi projekti nisu samo ulaganja u infrastrukturu – oni su investicija u našu budućnost, u ekonomsku stabilnost i u regionalnu povezanost - kazao je Zogović.
Trenutno je, kaže, u fazi implementacije veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar.
- Takođe, u toku je realizacija projekta sanacije 13 čeličnih mostova, 8 tunela i 20 km pruge na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioče, kao i modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, ukupne vrijednosti 80 miliona eura - naveo je on.
Za realizaciju oba projekta odobrena su, ističe Zogović, bespovratna sredstva EU u vrijednosti od 148 miliona eura kroz WBIF.
- Preostali iznos neophodan za realizaciju investicija jednim dijelom je već obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa EIB, a drugim dijelom će biti obezbijeđen kroz dodatna kreditna zaduženja sa EIB i EBRD bankom - dodao je on.
Današnja vožnja vozom od Podgorice do Bijelog Polja ima, poručuje Zogović, snažnu simboliku.
- Ona pokazuje našu posvećenost razvoju sjevera, ravnomjernom regionalnom razvoju i evropskoj budućnosti Crne Gore. Otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju nije samo svečanost – to je potvrda da zajedno sa našim evropskim partnerima gradimo infrastrukturu, institucije i vrijednosti koje će našim građanima donijeti bolji i sigurniji život - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlada željeznicu vidi kao stub održivog transporta i sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Vlada sprovodi najveći investicioni ciklus u istoriji zdravstvenog sistema sa jasnim fokusom na modernizaciju bolnica, domova zdravlja i medicinske opreme, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Ističu da su u 2024. godini realizovani projekti vrijedni 26,1 miliona eura, dok su ugovoreni projekti vrijedni preko 47,3 miliona eura, čime je, navode, stvoren temelj snažnog investicionog rasta.
Kako su naveli, za 2025. godinu raspisani su tenderi od oko 17,6 miliona eura, a u narednom periodu se očekuju i novi projekti u iznosu od 20 miliona eura.
- Ova ulaganja potvrđuju usmjerenost Vlade Crne Gore ka sistematskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama - istakli su iz Ministarstva.
Kapitalni budžet za zdravstvo — raspisani tenderi 2025:
• Adaptacija Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju bola (JIL) KCCG – 975.000 eura
uskoro tender za opremu: gotovo 1.000.000 eura (ukupno 2.000.000 eura)
• Rekonstrukcija i adaptacija Doma zdravlja Rožaje – 302.500 eura
• Rekonstrukcija lamela C bolnice Bijelo Polje – 15.000.000 eura
• Adaptacija dječijeg dispanzera DZ Nikšić – 326.700 eura
• Adaptacija odjeljenja pedijatrije OB Nikšić – 477.814 eura
• Adaptacija lab. mikrobiologije i biohemije DZ Tivat – 190.000 eura
• Adaptacija Doma zdravlja Kolašin – 315.000 eura
Ukupno raspisano: 17,6 miliona eura
Projekti Ministarstva zdravlja za raspisivanje tendera upućeni Ministarstvu javnih radova:
• Rekonstrukcija Klinike za onkologiju – PET CT + hematologija – 14.500.000 eura
• Novi Urgentni centar i dnevna bolnica KBC Berane – 1.900.000 eura
• Rekonstrukcija i dogradnja Doma zdravlja Berane – 820.000 eura
• Adaptacija operacionog bloka KBC Berane – 850.000 eura
• Nabavka MRI uređaja za OB Bijelo Polje i OB Nikšić – 2.400.000 eura
• Izvođenje radova i opremanje Onkološke dnevne bolnice Bijelo Polje – 726.000 eura
• Adaptacija unutrašnjeg prostora DZ Andrijevica – 220.000 eura
• Sistem grijanja i hlađenja DZ Cetinje – 460.000 eura
• Rekonstrukcija porodilišta OB Bar (“Baby friendly”) – 850.000 eura
• Izrada studije izvodljivosti za novu zgradu ZHMPCG – 50.000 eura
Ukupno poslato na raspisivanje: 23 miliona eura

Ministarstvo zdravlja: Dinamična realizacija kapitalnog budžeta u zdravstvu, najveći investicioni zamah do sada

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga, kao i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, &nbsp;kojim je &nbsp;potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh — K.F. i K.S. &nbsp;
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna 2025. godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
S obzirom na to da posmrtni ostaci trećeg člana porodice, K.H, nijesu pronađeni, najavljeno je ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu, u cilju pronalaženja preostalih ostataka.
Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu — stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - navodi se u saopštenju.

Komisija za nestala lica: Potvrđeno da su pronađeni ostaci dva člana porodice Klapuh, potraga za trećim se nastavlja

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: jun-suk-jeol