"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost s Cetinja i u Crnogorskom PEN centru izrazili su punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja i aktivista za povlačenje nagrade „Risto Ratković“ 1993. godine dodijeljene bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozvali Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče ovu nagradu i time pošalje jasnu poruku: književnost ne može biti utočište za zločin.
- Smatramo moralno, kulturno i civilizacijski nedopustivim da ime značajnog umjetnika Rista Ratkovića i ugled nagrade koja nosi njegovo ime ostanu povezani s osobom pravosnažno osuđenom za genocid i druge najteže zločine protiv čovječnosti. Dodjela književne nagrade Radovanu Karadžiću, u trenutku dok je aktivno učestvovao u osmišljavanju i sprovođenju zločinačke politike, bila je čin institucionalne i kulturne kolaboracije s ratnom ideologijom - naveli su oni.
Danas, trideset godina kasnije, taj čin, podvlače oni, ne može biti relativizovan “književnim razlozima” koji su tada bili instrumentalizovani da pruže legitimitet zločinu.
- Crna Gora, koja je podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ima odgovornost da se jasno i dosljedno distancira od svakog vida veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Povlačenje nagrade Karadžiću bio bi čin simboličke reparacije, ali i jasna poruka da crnogorsko društvo bira istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo - istakli su u saopštenju.
Nasljeđe Rista Ratkovića zaslužuje, podvlače na FCJK i u PEN Centru, da bude oslobođeno ove mrlje.
- A Bijelom Polju i Crnoj Gori je potrebna kultura pamćenja utemeljena na istinskim vrijednostima - na saośećanju, odgovornosti i pravdi. Učinjeni zločini ne mogu biti izbrisani, ali se odgovornost prema njima mora stalno potvrđivati - zaključili su u saopštenju.

FCJK i PEN Centar: JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče nagradu Radovanu Karadžiću i pošalje jasnu poruku da književnost ne može biti utočište za zločin

Inicijativa Bošnjačke stranke, građanskih aktivista i nevladinih organizacija Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“ da se oduzme nagrada koje je svojevremeno dodijeljena osuđenom ratnom zločincu Radovani Karadžiću je sasvim u redu i svesrdno je podržavam. Ali, red bi bio možda da su istovremeno &nbsp;tražili i oduzimanje Njegoševe nagrade recimo Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP), akademik i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Treba, podvlači on, razmisliti i o tome.
- Karadžić je pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine, ali Matija Bećković i Dobrica Ćosić bili su među ideolozima agresorskog velikosrpskog projekta i zakleti protivnici postojanja crnogorske države i nacije i zdušni Karadžićevi podržavaoci u suštini tokom zlikovačke agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Uprkos nekim Ćosićevim protivljenjima Karadžiću i Mladiću zbog neprihvatanja, Vens-Ovenovog plana i plana Kontakt grup (ali Ćosic je tada već bio smijenjen sa pozicije predsjednika tzv. SRJ u vrijeme mirovnog plana Kontakt grupe), ali to bit ne mijenja. Jer u esenciji nema ideološke i političke razlike među njima. Sem u nijansama - istakao je Adžić.
Dodao je da se na suđenju u Nirnbergu 1946. sudilo i presudilo i ideolozima u nacistističkom režimu Hitlera, Alfredu Rozembergu i Juliusu Štrahjeru.
- Na suđenju u Hagu suđeno je ratnim komandantima i političkim vođama, ali ne i ideolozima - zaključio je on.

Adžić: Red bi bio i da se traži oduzimanje Njegoševe nagrade Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Povodom regionalne nagrade Dialogos koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, juče su u Bijelom Polju, Dragan Mitov Đurović u ime Društva crnogorskih novinara, ovogodišnjeg institucionalnog organizatora nagrade, i Kemal Musić direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji u čijem partnerstvu će se organizovati i u Bijelom Polju uručiti ovogodišnja nagrada.
Nagrada Dialogos čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja, publicista Željko Rutović prvi put je dodijeljena 2013. godine, a u periodu do 2020. kada je i prestalo njeno uručivanje, njeni laureati izmedju ostalih su bili: prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sandra Bašić - Hrvatin, prof. dr Sead Alić, prof.dr Gordana Vilović, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Vedada Baraković.
Programski odbor nagrade na čijem je čelu Edin Smailović, izabrao je selektore zemalja regiona koji ce kandidovati knjige za nagradu.
O ovogodišnjem osmom laureatu odlučivaće žiri u sastavu: predsjednik, dr Zulfo Ahmetović (BIH), prof. dr Tatjana Vulić (.Srbija) i prof. dr Draško Došljak (Crna Gora).
Shodno potpisanom Memorandumu nagrada će se tokom prve polovine godine uručiti u Bijelom Polju u okviru JU "Ratkovićeve večeri poezije".
Ovogodišnji Dialogos posvećen je sjenima prof. dr Ratka Božovića laureata 2015. godine za knjigu "Paradoksi medijske slobode" i sjenima Janka Nikolovskog, Programskog direktora Dialogosa.
Pored plakete, Društvo crnogoskih novinara shodno sedmogodišnjoj praksi predvidio je i novčani iznos koji će se uručiti ovogodišnjem lauretu.
Medijski pokrovitelj nagrade je Portal Analitika.

Društvo crnogorskih novinara i JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji

Još jedan važan korak u pravom smjeru, kazao je predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, komentarišući to što je Crna Gora danas zatvorila pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
Vuković je na mreži Iks uputio čestitke timovima Ministarstva finansija i Centralne banke na kvalitetno odrađenom poslu u susret međuvladinoj konferenciji.
- Apsolutni fokus na evropsku agendu (nasuprot pokušajima destabilizacije države) nikada nije bio važniji - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015825919231799601%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Fokus na evropsku agendu nasuprot pokušajima destabilizacije države nikada nije bio važniji

Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor, predstavlja značajan iskorak u jačanju sistema upravljanja javnim finansijama i potvrđuje uspješno usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole i eksterne revizije, kao i primjenu najbolje prakse Evropske unije u cjelokupnom javnom sektoru, uz unapređenje discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava Evropske unije - ocijenili su u Ministarstvu vanjskih poslova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.5128%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-crna-gora-se-samouvjereno-krece-ka-cilju-ujedinjene-evrope-stabilniji-smo-i-odlucniji-svakim-danom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostvareni rezultat, poručuju oni, dodatno potvrđuje posvećenost Crne Gore reformama i jačanju institucionalnih kapaciteta, kao i kredibilitet države u ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa.
- Crna Gora nastavlja da sprovodi jasno definisanu mapu puta evropske integracije, uz cilj da pregovarački proces bude zaključen do kraja 2026. godine. Dosadašnji rezultati potvrđuju da je taj cilj ambiciozan, ali realan i dostižan, uz kontinuiranu podršku institucija Evropske unije i država članica - naveli su u MVP.
Dodaju da se Crna Gora već danas vodi evropskim vrijednostima i standardima, što potvrđuje i puna usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
- U narednom periodu, stalna, proaktivna i sadržajna komunikacija sa državama članicama Unije ostaje jedan od ključnih prioriteta Ministarstva vanjskih poslova, u cilju uspješnog okončanja pregovaračkog procesa i punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji - zaključili su u MVP.

MVP: Zatvoranje poglavlja 32 potvrda kontinuiranog napretka Crne Gore na evropskom putu

Positive news is coming today from Brussels. Montenegro is closing a new negotiating chapter and taking another important step toward full membership in the European Union – the President of Montenegro Jakov Milatović said.
This result, he said, signals an intensification of the momentum in the accession negotiation process.
- One that the President of Montenegro has consistently advocated, aware that accelerating the negotiations is necessary in order to achieve the set European goal. Recent experience best confirms that the political level of negotiations is of crucial importance, and that the voice of each member state can be decisive in shaping the process - he stated.
In this context, he added, Montenegro is continuing an intensive diplomatic campaign.
- As early as next month, a visit to the Republic of Cyprus is planned, followed by a visit to Ireland, the country that will hold the Presidency of the European Union in the second half of the year. At the beginning of June, Montenegro will for the first time host the European Union - Western Balkans Summit, at which the President of Montenegro will welcome the leaders of the EU member states and the Western Balkans - Milatović emphasized.
The vision of the presidential mandate „28 by 2028“, he said, is becoming increasingly realistic, while Montenegro’s European future is becoming ever more tangible.
- Therefore, there is no room for complacency - every month in the historic year 2026 is precious - Milatović concluded.

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Optužnica koja je prepričana i iskonstruisana objavljena je u jednom mediju i tako je zlonamjerno mojoj porodici i meni nacrtana meta i ugrožena bezbjednost, a sve kako bi od mene napravili svjedoka saradnika, što ja nijesam, niti ću ikada biti - kazao je u Višem sudu penzionisani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović na ročištu za kontrolu optužnice kojom se tereti da je bio jedan od organizatora šverca cigareta.
On je od vijeća kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović tražio da se optužni akt potvrdi, ne zato što se osjeća krivim, već suprotno da dokaže svoju nevinost pred Sudom.
Golubović je naveo da je optužnicom obuhvaćeno 15 osoba i da on samo poznaje Sander Stanaja.
- Ja nijesam mogao odrediti uloge, zadatke, davati uputstva članovima organizacije, ako su oni to i bili, što meni nije poznato - rekao je Golubović.
Sander Staneja, kako je ispričao, poznaje više od 20 godina i zna da su on i porodica vlasnici više firmi a jedna od njih je zvanični uvoznik i distributer cigareta.
- Nijesam imao saznanja, niti sada imam da se njegova firma bavila nezakonitim poslovima. Niti sam od njega imao finansijsku korist, niti sumnjam da bi me zloupotrijebio, doveo u zabludu za neki nelegalna posao - decidan je bio Golubović.
Ne postoji ni jedan dokaz da je, kako je objasnio, za račun navodne organizacije i njenih članova koje ne poznaje a što bi bilo nužno za onoga ko je formira prenosio preko carinske linije neocarinjene duvanske proizvode.
- Ne postoji ni mjesto, ni vrijem, jer to nijesam uradio - kategoričan je penzionisani službenik ANB -a.
On je dodao da nije utvrđena, niti registrovana njegova veza ni sa jednim carinskim i policijskim sližbenikom, niti prisustvo u Luci Bar.
-To ukazuje da nijesam imao učešće u izvršenju krivičnih djela što ću dokazati pred Sudom - kazao je Golubović.
On je ponovio da nije organizovao kriminalnu grupu, niti je prenosio neocarinjene cigarete.
Optužnica je podignuta protiv Golubovića i vlasnika auto centra Rokšped Sander Stanaja koje SDT tereti da su navodno bili na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. Osim njih optužnim aktom je obuhvaćeno još 13 osoba.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su, kako se sumnja, bili na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

Tag: ju-ratkoviceve-veceri-poezije