Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

JP Morsko dobro reagovalo je povodom navoda iz Opštine Budva o neregularnosti privremenih objekata u tom gradu.
- Upiranje prstom u Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom kontekstu predstavlja pokušaj zamjene teza i prebacivanja odgovornosti“- poručili su iz Morskog dobra.
Kažu kako ne mogu prihvatiti „da se krivica za institucionalni nemar lokalne samouprave pokušava svaliti na Javno preduzeće“, naročito kada se problem tiče prostora van njihovog upravljanja.
- Objekat koji navodite kao “dokaz” neregularnosti u poslovanju morskog dobra se nalazi u opštinskoj zoni i “neregularan” je, jer kasnite sa usvajanjem Plana privremenih objekata već pune dvije godine- poručili su iz Morskog dobra Opštini Budva..&nbsp;
Napominju da su izuzev zone morskog dobra, svaki privremeni objekat, tarasa, kiosk i sl. u Budvi neregularni.&nbsp;
- Ovakva praksa direktno ugrožava uređenost prostora i otvara mogućnost za selektivno postupanje po zakonu- zaključuje se u reagovanju. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.2192%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodzic-dok-kosmonaut-radunovic-iz-satelita-snima-nelegalne-objekte-njegove-partijske-kolege-na-setalistu-drze-iste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

Morsko dobro: Izuzev zone morskog dobra, privremeni objekti u Budvi su neregularni i u nadležnosti Opštine

Budvanski budžet za ovu godinu trenutno je stabilan, a opština bilježi oko 51 odsto realizacije planiranih prihoda, uz potrošnju od svega 30 odsto, saopštio je sekretar za finansije Opštine Budva, Slavko Đukanović. Iako su finansijski pokazatelji pozitivni, Đukanović je otvoreno kritikovao odnos države prema Budvi, posebno kroz problem centralizacije prihoda koje ostvaruje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Prema njegovim riječima, u opštini Budva je finansijska situacija trenutno dobra i stabilna. Prihodi se ubiraju planiranom dinamikom, potrošnja je u granicama očekivanog, a značajan broj investicija započetih prošle godine sada se privodi kraju“, rekao je Đukanović, istakavši da su u toku i tenderske procedure za projekte koji će biti realizovani do kraja godine, prenosi RTV Budva.
Najveći prihod dolazi od poreza na nepokretnosti, čija je naplata u porastu u odnosu na prethodnu godinu. Đukanović očekuje da će ljetnji špic sezone dodatno poboljšati bilans, što bi potencijalno moglo dovesti do pozitivnog rebalansa budžeta u septembru ili oktobru.
Ipak, iza ovih brojki stoji i oštra poruka lokalne uprave prema državnim institucijama. Đukanović je posebno ukazao na problem centralizacije prihoda, pri čemu je najglasnije kritike uputio na račun Javnog preduzeća Morsko dobro, koje, kako tvrdi, svake godine prihoduje milione iz Budve – bez ikakvog ulaganja nazad u grad.
- Morsko dobro se hvali da će ove godine prihodovati rekordnih 35 miliona eura. Ja se samo pitam – gdje taj novac ide? Jer euro nije uloženo u Budvu. Godinama se ovdje ubiraju milioni, a mi ne dobijamo ništa zauzvrat - &nbsp;rekao je Đukanović.
Podsjetio je da je nekada važeći zakon predviđao da 50% zakupa plaža ostaje lokalnim samoupravama, ali je ta norma ukinuta, čime su opštine ostale uskraćene za sredstva koja se generišu na njihovoj teritoriji.
- Budva je godinama donosila i po 2,5 miliona eura samo od zakupa plaža. Danas, taj novac ide državi, a grad se sam bori da finansira vrtiće, škole, parkinge, dom za stare, čak i bolnicu. Ako bi se nama vratilo samo 1 odsto PDV-a koji se ovdje ostvari – to bi bilo dovoljno da riješimo ključne infrastrukturne probleme - stiče Đukanović.
On je u tom kontekstu pozvao na decentralizaciju i pravedniju raspodjelu prihoda, navodeći evropske primjere poput Njemačke i Francuske, gdje se PDV dijeli između centralne, regionalne i lokalne vlasti.
- Turizam učestvuje sa oko 30 odsto u BDP-u Crne Gore, a gotovo polovina tog prihoda dolazi iz Budve. Ako država želi da razvija turizam, mora ulagati tamo gdje se taj novac i stvara - poručio je.
Govoreći o problemima koje nosi sezonalnost prihoda, Đukanović je izrazio nadu da će se u saradnji sa Turističkom organizacijom raditi na produženju sezone, što bi stabilizovalo prihode tokom godine. Takođe, najavio je da je u toku revizija završnog računa za 2024. godinu, te da će taj izvještaj biti dostavljen Skupštini do kraja juna.

Sekretar za finansije Opštine Budva: Grad nema koristi od milionskih prihoda Morskog dobra

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kojem je 8. marta istekao ugovor. Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana. <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura. Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje. Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast". Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"(Photo: ferry-site.dk)</figcaption></figure>  Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna... Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene. <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula. - Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv. Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju. Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane. On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. - Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko. Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

Iako je od preuzimanja trajektne linije Kamenari-Lepetane JP Morsko dobro inkasiralo više miliona eura prihoda, u kompaniji trenutno ne mogu početi sa remontima plovila i pripremom za ljetnju sezonu jer nije imenovan novi direktor, nakon što je Mladenu Mikijelju 8. marta istekao ugovor.
Kako za RTHN priča rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, bez potpisa direktora kompanije nije moguće raspisati tendere niti namiriti prispjele obaveze.
– Jednostavno zbog neažurnosti ili nezainteresovanosti Vlade Crne Gore za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Pričali smo i objavljuvali u pisanim medijima, druge stranice su se interesovale, svugdje smo saopštili, ali i dan danas nemamo rješenje što se tiče direktora – navodi on.
Uprkos problemima sa finansijama, kako informiše Crvenko, privremeno je riješen problem nedostatak goriva zahvaljujući dobroj saradnji sa Jugopetrolom.
– Jugopetrol nam je izašao u susret sa isporukom goriva, koje nam je itekako potrebno, tako da smo barem to riješili. Nadam se da će se i ova situacija sa direktorom riješiti uskoro, da možemo i te račune koje dugujemo, da izmirimo. Pored toga, imamo problem sa tenderima za remont brodova. U parilu im ističu papiri, znači sposobnosti brodova za plovidbu. Jedostavno, došao je period kada moraju da idu na dokovanje – navodi on.
Remont plovila mora biti organizovan putem javnog poziva, ali bez direktora, čitavu proceduru nije moguće izvesti, pri tome za jedan postupak, u najboljem slučaju potrebno je minimum 60 dana, što je, kako ističe Crvenko, gubljenje vremena.
Naredne sedmice trebalo bi da počne obračun zarada za 126 radnika Morskog dobra koji rade na trajektnoj liniji, ali ako do tada ne bude izabran direktor, isplata će kasniti.
– Ne znamo šta da radimo. Ne bi voljeli da štrajkujemo, jer ne bi voljeli da primoravamo korisnike da putuju dužim putem. Ljudi uvijek negdje žure, a svuda su radovi po Crnoj Gori, dugo se putuje, još da ih mi ovdje sputavamo. Da nam nije Jugopetrol isporučio gorivo, morali bi vezivati plovila. Jedno je već bilo bez goriva, danas bi bila još dva, tako da štrajk ne bi ni morao da dođe – kazao je Crvenko.
JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt „Vasilije“ iznajmljen od kompanije Briv, kasnije su kupljeni „30. avgust“ i „Ruka pravde“, nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju.

Trajektna linija Kamenari-Lepetane u problemu: Bez potpisa direktora nemoguće raspisati tendere i namiriti prispjele obaveze

Na današnjoj sjednici Upravnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrena su dva značajna projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), čime je crnogorskom sistemu obrazovanja obezbijeđeno dodatnih 13,07 miliona eura podrške Evropske unije za realizaciju infrastrukturnih projekata.
Kako se navodi u saopštenju MPNI, pozitivno je ocijenjena projektna aplikacija koja se odnosi na izgradnju vrtića u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (Siti kvart) koja je realizovana u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), u ukupnom iznosu od 5,83 miliona eura, kao i aplikacija koja se odnosi na izgradnju osnovnih škola u Podgorici (Siti kvart) i u Tuzima (Karabuško polje) koja je podržana od Evropske investicione banke (EIB), u iznosu od 7,25 miliona eura.
Kako se dodaje, ovim odlukama Evropska unija kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori.
- Odobravanje predmetnih aplikacija predstavlja jasnu potvrdu funkcionalnosti Reformske agende, razvijene u okviru Instrumenta Plana rasta, kao i kapaciteta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da strateški planira i kvalitetno priprema projekte, kao i da u potpunosti realizuje preuzete obaveze - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, poseban značaj cijelom procesu daje visok stepen zrelosti projekata, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača.&nbsp;
- Time se već sada sa izvjesnošću može reći da će značajan dio ovih infrastruktrukturnih projekata biti realizovan prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - navode iz MPNI.&nbsp;
Kako zaključuju, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore nastavljaju da u snažnom partnerstvu sa Evropskom unijom, odgovorno i posvećeno rade na unapređenju kvaliteta kako obrazovne infrastrukture, tako i cijelokupnog obrazovnog sistema, potvrđujući svoju spremnost za uspostavljanjem kvalitetanog, inkluzivanog obrazovnog sistema koji je dostupan svakom djetetu u Crnoj Gori, a koji ce biti u potpunosti usklađen sa najboljim obrazovnim sistemima u okviru EU.

MPNI: Preko 13 miliona eura novih EU sredstava za unapređenje obrazovne infrastrukture

Unošenje detoks sokova, bez biljnih vlakana, ozbiljna je agresivna količina fruktoze u organizmu, djeluje kao test opterećenja na pankreas, odnosno insulin, što pospješuje inflamatorne procese do kojih dovode šećeri, pa makar dolazili iz linije zdravih sokova - a zdravi sokovi se mogu konzumirati isključivo s vremena na vrijeme, jer voda uvijek ima prioritet - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, nutricionistkinja Snežana Fatić.
Osnovni cilj detoksa je da se konzumiranjem ili izbjegavanjem određenih namirnica tijelo oslobodi nagomilanih toksina, a većina detoks planova podrazumijeva izbacivanje prerađene hrane, rafiniranih šećera, alkohola i kofeina, a povećava se unos voća, povrća i vode.
Prema njenim riječima, ujutru nakon buđenja trebalo bi uzeti malu količinu ulja koje se mora promuljati u ustima i ispljunuti, tako da se sve loše bakterije zalijepe i ispljunu zajedno s uljem. 
- Ja obično poslije toga popijem čašu vode s limunom, malo đumbira. Dodam ja uvijek tu malo meda, volim da mi podigne energiju, jer med za šest minuta podiže energiju. Nakon toga kreće hidratacija uvijek po malo, to je uvijek po pola čaše ali veoma često, uvijek mora da se radi ta hidratacija kako bi bili čili i isprali nekakve elemente, jer jetra u toku noći treba da odbaci taj materijal koji je pokupila kao loš. To će voda najbolje da uradi - rekla je Fatić.
Ne postoji naučna definicija detoksa, kaže Fatić, što je bila dobra podloga da se razviju razni trendovi koje su prigrlili proizvođači, distributeri i na vrhu sama farmaceutska industrija.
Podsjeća da se na tržištu može naći mnoštvo suplemenata koji se koriste u cilju detoksikacije, iako je ljudski organizam, ističe ona, sam predisponiran da se čisti od toksina preko jetre, bubrega, pluća i kože. 
- Mi ćemo samo da napravimo destabilizaciju ukoliko mi koristimo, primjera radi, zeolit. Niko pametan neće zeolit da koristi, ne posebno u količinama kada navale da konzumiraju kada čuju da je dobar, jer to je nešto poput aktivnog ili medicinskog uglja koji izbaci elemente, ali on to ne radi selektivno, izbaca sve što pronađe usput isto kao vodena stihija kad krene pa šta pokupi nosi, e to radi to. Jednostavno to nama ne treba. Ne sporim da treba oprati voće povrće u zeolitu, ako je sumnjivog porijekla, a uglavnom jeste, veoma je malo naših proizvoda. Svaki pametan roditelj zaista treba da ima aktivni ugalj u svom domu, ali samo u jednoj situaciji - ukoliko dijete popije neku opasnu hemijsku supstancu, ili tablete, ili slično, da prevenere dok se dođe do bolnice - zaključila je Fatić.

Fatić: Voda uvijek ima prioritet, pomaže jetri da se u toku noći oslobodi lošeg materijala koji je pokupila u toku dana

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković saopštio je da je danas u prostorijama Uprave policije (UP) dao izjavu u vezi sinoćnjeg događaja, a povodom prijetnji da je "stasao za gepek".&nbsp;
Vuković je zahvalio nadležnom tužilaštvu i UP na promptnoj reakciji, a službenicima na izuzetno korektnom odnosu.&nbsp;
- Zahvaljujem se i prijateljima/poznanicima koji su sinoć/jutros poslali poruke podrške - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-obavijesteno-o-prijetnjama-vukovicu-policija-izdala-naredenje-o-prikupljanju-obavjestenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković dao izjavu u prostorijama UP

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Tag: jp-morsko-dobro