Povećanje kvota za žene u politici na 40 odsto predstavlja važan korak naprijed, ali ne i kraj borbe za stvarnu ravnopravnost, jer se ona može postići tek kroz promjene u partijskim strukturama, društvenim stavovima i kvalitetu političkog liderstva u Crnoj Gori.
To je poručeno u prvoj epizodi podcasta „Bez filtera“ čija je tema bila „40 odsto još uvijek nije ravnopravnost“, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ocijenila je da povećanje kvota za žene u političkom životu na 40 odsto nije krajnji cilj, već važan korak ka postizanju stvarne ravnopravnosti u društvu.
- Nikada nijesam rekla da je 40 odsto dovoljno. To je samo alatka, prelazna faza do prave ravnopravnosti o kojoj govorimo već godinama - kazala je Andrić, podsjećajući da su kvote uvedene još 2011. godine i da su dale značajne rezultate.
Prema njenim riječima, da nije bilo kvota, danas ne bi bilo 23 poslanice u Skupštini Crne Gore.
- Iako se nekome može učiniti da su razlike od deset odsto beznačajne, kada pogledamo unazad, jasno se vidi koliko su te promjene važne. U skupštinskom sazivu iz 2006. bilo je svega šest do devet poslanica, a tek nakon uvođenja pravila da jedna od četiri osobe na listi mora biti žena, došli smo do približno 30 odsto zastupljenosti žena u Parlamentu - istakla je Andrić.
Podsjetila je da samo tri evropske države: Španija, Francuska i Belgija imaju zakonski propisanu kvotu od 50 odsto, dok se Crna Gora sa kvotom od 40 odsto sada svrstava uz Italiju, Luksemburg i Irsku.
- Ovo nije kraj, već početak. Rješenje je bilo rezultat kompromisa i pokazalo je koliko su i poslanici i poslanice bili spremni da podrže korak naprijed. Važno je istaći da sam imala snažnu podršku premijera, kao i kopredsjedavajućih Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gospodina Čarapića i gospodina Rakočevića - kazala je Andrić.
Govoreći o ravnopravnosti u društvu, Andrić je naglasila da ona još uvijek nije postignuta, kao i da ne možemo govoriti o ravnopravnosti „dok god u medijima gledamo snimke pretučenih žena i čitamo komentare u kojima se traži njihova krivica“.
- Ne možemo govoriti o ravnopravnosti ni dok u upravnim odborima državnih pre duzeća gotovo da nema žena - istakla je Andrić.
Ona vjeruje da će nova zakonska rješenja natjerati političke partije da ozbiljnije promišljaju o svojim listama.
- Ako žele da učestvuju na izborima, moraće da se potrude da nađu kvalitetne kandidatkinje. Tu zapravo leži ključ demokratizacije društva - ocijenila je Andrić.
Govoreći o političkom otporu kvotama, Andrić je podsjetila da je povećanje kvota rezultat kompromisa između svih partija, a ne pojedinačne inicijative.
- Kvote nijesam uvela ja, niti su podignute zato što je to Jelenka predložila. To je bio politički kompromis koji su morale prihvatiti i vlast i opozicija, uprkos snažnim otporima iza zatvorenih vrata - kazala je Andrić.
Rekla je da vjeruje u snagu novih generacija političarki, navodeći da će žene koje dolaze donijeti promjene.
- Na izborima 2027. godine očekujem još veći broj žena u Parlamentu, jer su trendovi jasni, broj poslanica raste, posebno kada se muške kolege povuku u izvršnu vlast - navela je Andrić.
Smatra da se partije često bune „jer ih vode muškarci“.
- Svaka žena u politici, u Parlamentu ili u partijskom organu, znači jedno muško mjesto manje. I oni to tako doživljavaju - kazala je Andrić.
Ocijenila je da se stvarna ravnopravnost ne može postići bez društvene promjene u širem smislu.
- Civilizacijsko dostignuće bi bilo da nemamo potrebu za kvotama, da nemamo ovoliko nasilja nad ženama: fizičkog, psihičkog, ekonomskog ili onlajn nasilja. Da nemamo stopu siromaštva koja pogađa svako treće dijete, da imamo predsjednicu države, premijerku, više žena na čelu lokalnih samouprava i državnih preduzeća. To je moja vizija - Crna Gora koja poznaje i živi demokratiju. Za sada, nažalost, još nije tako - zaključila je Andrić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Olivera Komar smatra da usvajanje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja značajan napredak, ali i da je borba za istinsku ravnopravnost u Crnoj Gori daleko od kraja.
- Mislim da žene nijesu imale previše izbora. Ovo jeste još jedna dobijena bitka, ali borba i dalje traje - kazala je Komar, podsjećajući da je put do sadašnjeg rješenja bio dug i ispunjen otporima.
Komar je podsjetila na razvoj kvotnog sistema u Crnoj Gori:
- Sjećam se perioda kada je sama ideja da bude više žena u politici djelovala avangardno. U početku su kvote bile postavljene reda radi svaka treća kandidatkinja, ali na samom kraju liste. Zatim se izborila formula "jedna u četiri", pa se rješavalo pitanje zamjena i manipulacija sistemom. Ova nova kvota od 40 odsto samo je još jedan korak u toj dugoj borbi - navela je Komar.
Istakla je da nova rješenja nijesu važna samo zbog evropskih standarda, već i zbog ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
- U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz 2016. navodi se cilj od 40 odsto žena u zakonodavnim tijelima. Možda nećemo odmah dostići taj procenat, ali ovim se približavamo njegovom ispunjenju“, objasnila je Komar.
Upozorila je da će političke partije imati problem da ispune zakonsku obavezu jer nemaju dovoljan broj aktivnih članica.
- Partije sada moraju imati 40 odsto žena, ali ih suštinski nemaju u svom članstvu. To će dovesti do dodatnog napora da se liste popune, pa postoji rizik da će na njima biti žene koje ‘ne talasaju’ i koje ne predstavljaju stvarnu snagu - rekla je Komar.
Prema njenim riječima, položaj žena u partijama mnogo je lošiji nego što spolja izgleda, jer i dalje nemaju finansijsku ni organizacionu podršku.
- Iako postoji dobra zakonska odredba o finansiranju ženskih foruma, sredstva se neravnomjerno i netransparentno koriste. Žene i dalje nemaju realnu moć unutar partija ni u predsjedništvima, ni u ključnim odborima. Najčešće ih na funkcije postavljaju partijski lideri, a ne biraju ih same žene - kazala je Komar.
Upozorila je i na ozbiljan problem nasilja prema ženama u politici.
- Političarke su danas postale meta različitih oblika nasilja, najčešće na internetu. Ono što je posebno porazno jeste da to nasilje rijetko pogađa njihov javni rad, već cilja njihovu privatnu sferu: porodicu, djecu, lični život. To je izuzetno bolno i destimulišuće za žene koje razmišljaju da se politički angažuju - rekla je Komar.
Smatra da formalne kvote neće biti dovoljne bez promjene načina na koji političke partije funkcionišu.
- Bez stvarne moći unutar partija, foruma žena i mladih, teško je govoriti o ravnopravnosti. Politika se zasniva na pregovorima, dogovorima i raspodjeli uticaja. Ako žene nisu dio te dinamike, njihova zastupljenost na listama ne znači i realnu moć - navela je Komar.
Upozorila je i da Crna Gora ulazi u period u kojem teme rodne ravnopravnosti postaju „blago nepopularne“.
- Do skoro je bilo neprihvatljivo javno biti protiv ravnopravnosti, a danas postaje moderno isticati otpor. Taj trend, koji već postoji u svijetu, dolazi i kod nas. Mislim da je to posljedica nerazumijevanja šta rodna ravnopravnost zapravo znači - kazala je Komar.
Ona smatra da je potrebno drugačije komunicirati ove teme, pojašnjavajući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već borba za pravednije i ravnomjernije društvo.
- Nažalost, i među mladim ženama danas je popularno reći "nisam feministkinja". To samo pokazuje da nijesu razumjele suštinu feminizma - kazala je Komar.
Prema njenim riječima, društvo se u posljednje vrijeme retradicionalizuje na loš način.
- Žene se suptilno potiskuju nazad u privatnu sferu. To se dešava pod maskom tradicije, ali zapravo znači gubitak prostora koji su teško izborile - ocijenila je Komar.
Poručila je da bi istinsko dostignuće bilo društvo koje ne zazire od razgovora o jednakosti.
- Voljela bih da živimo u društvu u kojem se ljudi ne gnušaju tema o ravnopravnosti, u kojem razgovor o jednakim šansama ne izaziva podsmijeh. U kojem biti feministkinja nije demode, nego normalno. I voljela bih da dočekam dan kada će muškarci sa ponosom reći – ja sam feminist. To bi bila naša prava pobjeda - zaključila je Komar.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i ekspert za izbornu reformu, Zlatko Vujović, ocijenio je da glavni izazov u političkom sistemu Crne Gore nije samo broj žena u politici, već i kvalitet političara, odnosno lidera spremnih da preuzmu odgovornost.
- Kvote su instrument. One su podsticaj ženama da uđu u politiku, ali cilj nije samo kvantitet, već kvalitet, da imamo liderice sposobne da unaprijede društvo - kazao je Vujović.
Podsjetio je da raniji problemi nisu bili do zakonskih rješenja, već nesprovođenje istih, posebno na nivou opštinskih izbornih komisija.
- Sa formiranjem centralne izborne komisije očekujemo da se riješe truli, klijentalistički dogovori na lokalnom nivou. Centralna komisija će moći da preuzme nadležnosti opštinskih komisija ako one ne budu sprovodile zakon, čime se jača integritet izbornog procesa - rekao je Vujović.
Ukazao je i na problem institucionalne slabosti političkih partija.
 - Partije u Crnoj Gori su nedovršene organizacije, s nedovoljno razvijenim procedurama i članstvom koje nije dovoljno angažovano. To otežava ulazak kvalitetnih kadrova u politiku, ne samo žena, već i muškaraca. Čak i ako neko ima stručnost, pitanje je da li će se izložiti političkoj javnosti i cijeni koja dolazi s tim - kazao je Vujović.
Naglasio je da kvote unutar partija trebaju da budu sredstvo da se kroz proces selekcije kandidata obezbijedi kvalitet, a ne samo broj.
- Ne radi se samo o odnosu muškaraca i žena, već o tome da li su ljudi spremni da ulažu u politički rad i preuzmu odgovornost - kazao je Vujović.
Ukazao je na primjer Kosova, gdje kvote služe kao zaštitni mehanizam, ali žene često osvajaju mandate i na osnovu preferencijalnih glasova birača.
- Na posljednjim izborima, kandidatkinja koja je dobila najveći broj glasova bila je žena. Kvote nisu jedini razlog njene izborne pobjede, već su birači prepoznali kvalitet njenog rada. To je model kojem težimo. Kvote osiguravaju ravnopravnost, ali liderstvo dolazi iz kompetencije - rekao je Vujović.
Za Vujovića, ideal je Crna Gora sa više liderki, nezavisno od kvota.
- Želim da vidim Vladu sa premijerkom ili bar 50 odsto žena u kabinetu. Važno je da imamo Parlament sastavljen od stručnih i sposobnih ljudi, gdje će žene imati priliku da preuzmu stvarno liderstvo, a ne samo simbolične pozicije - smatra Vujović.
Podsjetio je da je Crna Gora u posljednjih 20 godina prošla kroz velike pozitivne promjene, od prvih prajdpva do demokratizacije javnog života.
- Možda nismo potpuno zadovoljni trenutnim stanjem, ali transformacija je očigledna. Kvote i zakonodavni instrumenti trebaju da nas zaštite od regresije i omogućavaju dalji napredak“, istakao je Vujović.
Ocijenio je da su kvote važan mehanizam zaštite, ali da je cilj stvoriti liderice i lidere sposobne da vode Crnu Goru.
- Bez kvalitetnih kadrova, bilo muškaraca ili žena, ne možemo očekivati stvarne promjene. Naša odgovornost je da kroz zakonske norme, partijske procedure i javnu participaciju izgradimo funkcionalnu, ravnopravnu i kompetentnu politiku - zaključio je Vujović.
Da je politička realnost paradoksalna, podsjetila je i moderatorka razgovora, članica BiEPAG-a Jovana Marović, pozivajući se na podatke Monstata za 2023. godinu: žene suvećina u populaciji, ali i dalje manjina u politici. Zbog toga, smatra ona, moramo početi od retorike – novo pristajanje na neravnopravnost ne može biti civilizacijski iskorak, a dostizanjepune jednakosti je svakodnevna borba i misija svih nas.
Prva epizoda podcasta Bez filtera realizovana je u okviru projekta ,,Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI).
Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Povećanje kvota za žene na 40 odsto važan korak, ali stvarna ravnopravnost zahtijeva promjene u partijama i društvu

Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

1250x600

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Ideja o nekoj vrsti „probnog članstva“ u Evropskoj uniji, kao što je pristupanje bez prava glasa, pogrešna je i zabrinjavajuća, ocijenila je članica Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Jovana Marović, dodajući da Brisel umjesto toga treba da priprema Ugovor o pristupanju, posebno za Crnu Goru, koja ima priliku da završi pregovore do kraja naredne godine.
Ovogodišnji Paket proširenja Evropske komisije, prema njenim riječima, pokazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo na Zapadnom Balkanu i da EU vjeruje da zemlja može da ispuni cilj okončanja pregovora 2026. ako se reforme u oblasti vladavine prava vrate u centar procesa.
Međutim, Marović izražava zabrinutost povodom ideje da se neke zemlje mogu pridružiti EU u nekom obliku „probnog članstva“, kao što je pristupanje bez prava glasa.
- Takvi predlozi su pogrešni i obmanjujući. Podjednako je zabrinjavajuće to što je objavljivanje dokumenta o unutrašnjim reformama, koji je namenjen da podrži proširenje, odloženo do naredne godine. Da je probno članstvo ikada imalo smisla, to bi bilo prije deset godina, a danas bi predstavljalo još jedan neuspjeh politike proširenja EU- navela je Marović, dodajući da bi takav model sada Crnu Goru učinio „testom za upravljanje neuspjehom, a ne uspjehom“.
Umjesto stvaranja kategorija „kvazi-članstva“, Marović ističe da EU treba da počne da priprema Ugovor o pristupanju, što je proces koji povećava tehničku kontrolu, uslovljava reforme i učvršćuje politička očekivanja.
- Da bi iskoristila ovaj momentum, Crna Gora mora da se fokusira na političko vođstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora da održi snažan angažman, što bi kulminiralo pripremom Ugovora o pristupanju. Pravilno korišćen, Ugovor bi služio ne samo kao podsticaj nego i kao korektivno sredstvo, osiguravajući da su obaveze mjerljive, sprovodive, a reforme povezane sa jasnim političkim posljedicama- ocijenila je Marović.
Na taj način, zaključila je, Crna Gora bi mogla da postane primjer za region, dok bi u suprotnom postojao rizik da se pojača cinizam za koji EU tvrdi da prevazilazi.
Naredna godina će pokazati da li su obje strane spremne da iskoriste priliku i pretvore je u rezultate, navela je Marović, ocijenjujući da je ovogodišnji izvještaj Komisije dao najohrabrujuću procjenu za Crnu Goru od početka pregovora o pristupanju.
Marović je navela da su zaključci Evropske komisije ohrabrujući zato što su realni, pozitivni i optimistični, ali uslovni.
- Ton izvještaja je nesumnjivo pozitivan, ali pažljivo odmjeren: u gotovo svakom poglavlju se beleži neki stepen napretka. Ipak, između redova, pojavljuje se jasno upozorenje – zamah je krhak, reverzibilan i zavisi od političkih uslova- navodi Marović u tekstu „BiEPAG reaguje: Prvo reforme, zatim poštovanje – Zašto Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna“.
Marović, bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore, smatra da izvještaj pokazuje da Crna Gora može brzo da napreduje kada se usklade politička volja, koordinacija i stručnost, ali da je zabrinjavajuće to što se zemlja, nakon dobijanja pozitivnog izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila za oblast vladavine prava (IBAR) prošle godine, fokusirala na lakša, tehnička poglavlja koja mogu brže da budu zatvorena umjesto na reforme u vladavini prava.
Rezultat toga je da je zamah izgubljen u poglavljima 23 i 24, da su ocjene u tim oblastima pale na „izvjestan i ograničen napredak“, rekla je Marović i dodala da je jasna poruka Brisela da bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ta dva poglavlja ništa drugo nije važno.
Marović ukazuje na dublje strukturne probleme, kao što su izloženost institucija političkom miješanju, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije bez sistemskog efekta i konačnih presuda, sprovođenje izborne reforme uz djelimično usvajanje preporuka ODIHR-a i GRECO, politička polarizacija u parlamentu.
- Pregovaračka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stručnosti i stabilnost potrebna za završnu fazu razgovora. Iako je nekoliko poglavlja blizu zatvaranja – posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama – tempo pregovora je usporen u poređenju sa regionalnim zemljama poput Albanije, koja je u istom periodu održala pet međuvladinih konferencija- ocjenjuje Marović.
To, dodaje ona, stavlja Crnu Goru u paradoksalnu situaciju, jer je dobila najjači izvještaj do sada, ali i dalje ništa ne garantuje da će ostvariti cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje juče su uputile <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/10/Inicijativa-Ministarstvu-prosvjete-29102025.pdf" target="_blank">inicijativu</a> ministarki prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđeli Jakšić-Stojanović, kojom predlažu organizaciju školskih aktivnosti namijenjenih roditeljima i djeci stranih i domaćih državljana.
Prema njihovim riječima, Inicijativa dolazi nakon zabrinjavajuće eskalacije nasilja u tri crnogorska grada i širenja govora mržnje prema strancima, posebno prema državljanima Turske, koji iz različitih razloga borave u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izražavamo razočarenje zbog činjenice da su u ovim incidentima učestvovali i maloljetnici, što pokazuje i da su propuštene brojne prilike da se kod mladih razviju humanističke vrijednosti i poštovanje različitosti - dodaju se u saopštenju.&nbsp;
Mediji su, kako se navodi, izvjestili da su brojni roditelji turske nacionalnosti iz straha odlučili da ne pošalju djecu u školu.&nbsp;
- Smatramo da škola mora biti sigurno mjesto, „drugi dom“, u kojem se razvija tolerancija, razumijevanje i međusobno poštovanje, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost - ističu u saopštenju.&nbsp;
Zato je, podvlače, važno da Ministarstvo uputi preporuku svim obrazovnim ustanovama da organizuju školske aktivnosti koje će doprinijeti društvenoj koheziji i prihvatanju raznolikosti.&nbsp;
- To može uključiti zajedničke školske manifestacije i radionice o toleranciji i različitosti, na kojima bi roditelji i djeca, strani i domaći državljani, mogli da predstave svoje kulture, kuhinje, običaje, muziku i jezik. Cilj je smanjenje tenzija, suzbijanje stereotipa i stvaranje sigurnijeg i inkluzivnijeg školskog okruženja - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, vjeruju da Vlada i Ministarstvo prepoznaju hitnost ovog problema i potrebu da se pošalje jasna poruka da Crna Gora neće prihvatiti talas netrpeljivosti i nasilja.
U nastavku su imena potpisnika i potpisnica inicijative:&nbsp;
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Jovana Marović, građanska aktivistkinja 
Paula Petričević, građanska aktivistkinja 
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto 
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA) 
Maja Raičević, Centar za ženska prava 
Aida Perović, NVO Prima

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje traže školske programe za povezivanje djece stranih i domaćih državljana

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice - poručila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati. 
 
Marović je agenciji MINA kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju. 
 
Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“, i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju. 
 
Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu. 
 
- Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta - istakla je Marović. 
 
Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme. 
 
Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) - jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU - od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene. 
 
Treći pravac obuhvata budžet i finansije - prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četrvrta usmjeren na institucionalno funkcionisanje - broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta. 
 
- Kao što se može vidjeti na prvi pogled vidjeti, neće biti jednostavno postići konsenzus o ovim pitanjima - navela je Marović. 
 
Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila. 
 
- I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa Zapadnog Balkana - da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi - rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja. 
 
- Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo - ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju - ocijenila je Marović. 
 
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati veći stepen odlučnosti i opredijeljenosti. 
 
- Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju oko prijema novih članica - kazala je Marović. 
 
 
Na pitanje o intenzivnim razgovorima o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan. 
 
- To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta - postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti - rekla je Marović. 
 
Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste usljed pritisaka za stabilizacijom, Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije. 
 
- Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi - poručila je Marović. 
 
Na pitanje šta bi moglo biti u narednom peridu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru poglavlja 27, kompleksna. 
 
- Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina - samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet - navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca. 
 
- Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka - istakla je Marović. 
 
Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs. 
 
- Politički akteri bi morali da pokažu minimum zrelosti, jer sve drugo vodi ka usporavanju procesa bez obzira na potencijalne formalne rezultate - rekla je Marović. 
 
Na pitanje koliko bi poglavlja se može ili mora zatvoriti do kraja godine u odnosu na zadati cilj članstva do 2028. godine, Marović je ukazala na postojeću mapu puta i najavu da Vlada računa na privremeno zatvaranje pet poglavlja (uz jedno zatvoreno u junu), plus potencijalno i poglavlja 31 ako se otklone blokade. 
 
- To je maksimum i nemoguće ga je „prebaciti“, jer fokus naše administracije nije bio na ostalim poglavljima - naglasila je Marović. 
 
Kako je kazala, teško je davati prognoze da li će se to stvarno i desiti zbog načina komuniciranja, čestih obećanja i diskrepansi između populizma i stvarnog stanja. 
 
- Ako zatvorimo sve što je mapa puta predvidjela za prošlu i ovu godinu, možemo reći da proces ide po planu - navela je Marović, dodajući da taj plan jeste od starta bio ambiciozan.
Jer, kako je kazla, za 2026. godinu predviđa čak 20 poglavlja.
- Ali ako se dinamika zadrži, to šalje dobar signal Briselu i državama članicama, posebno što je na ovakav plan EK dala zeleno svjetlo - dodala je Marović. 
 
Prema njenim riječima, u tom slučaju bi bio red da EU odgovori politički - kroz jasan, obavezujući okvir narednih koraka. 
 
Na pitanje o poglavlju 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika koje nije zatvoreno zbog blokade Hrvatske, Marović je rekla da bi se to poglavlje moglo zatvoriti uskoro, pod uslovom da cenogorska strana ponovo ne isprovocira Hrvatsku koja ima bolju pregovaračku poziciju. 
 
- Ako su tačne informacije medija o određenim pomacima u sporu između Crne Gore i Hrvatske - koje, uslovno rečeno, podrazumijevaju „vraćanje na stanje prije Rezolucije o Jasenovcu“, uz formalizovanje i rješavanje pitanja kao što je odšteta osobama koje su bile zatočene u logoru u Morinju - to otvara put da Zagreb povuče veto i omogući zatvaranje poglavlja 31 - rekla je Marović. 
 
Kada će se to desiti, kako je istakla, zavisi od brzine kojom će pomenuta pitanja biti formalizovana, ali i od političke procjene Zagreba kada im to može donijeti korist. 
 
- Zatvaranje poglavlja 31 moglo bi se desiti i do kraja godine, a svakako uskoro, pod uslovom da naša strana ne isprovocira Hrvatsku i ponovo ne zakomplikuje proces, jer, kao EU država članica, ali i zbog naših grešaka oni imaju bolju pregovaračku poziciju - zaključila je Marović.

Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno

Borba protiv korupcije, fraza koju često čujemo iz usta predstavnika izvršne vlasti, vladajuće većine, kao i međunarodnih partnera. Koliko je ta borba stvarna? Da li nas aktuelni rezultati u borbi protiv korupcije približavaju ili udaljavaju od Evropske unije?
O tim pitanjima, u emisiji “Borba protiv korupcije: prepreka ili put ka Evropi?” na TV E, govore Jelena Grdinić, generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jovana Marović, članica Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG), bivša ministarka evropskih poslova, kao i advokat Veselin Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr6B4JbY6xQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je dio projekta “Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Tražimo odgovor na pitanje: “Da li će Evropa doći u Crnu Goru prije nego korupcija ode iz nje?”
Otvoreno, argumentovano i sa konkretnim podacima.&nbsp;
Emisiju možete pratiti na TVE u srijedu, u 18 i 22 sata.

Borba protiv korupcije - politička retorika ili stvarni napredak?

Bivša ministarka evropskih integracija Crne Gore, Jovana Marović, reagovala je povodom postavljanja spomenika četničkom vođi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, kod Berana, ocjenjujući da uklanjanje samog spomenika nije dovoljno, ukoliko se vlast ne distancira od, kako je navela, ideologije koja slavi zločince i normalizuje fašizam.
U svojoj objavi, Marović je poručila da je neprihvatljivo da vlasti sarađuju sa partijama koje veličaju ratne zločince i koriste antifašističke vrijednosti zarad političkih i ličnih beneficija.
- Nije dovoljno to što dio vlasti traži hitno uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću. Potrebno je da ne sarađuju sa partijama koje slave zločince i normalizuju fašizam. Potrebno je da se distanciraju od ideologije koja nas vraća u prošlost i slavi klanje, silovanje i ubijanje - napisala je Marović.
Ona je dodala i da je krajnje licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vladajuća većina “grli s četnicima”.

Marović o spomeniku Pavlu Đurišiću: Licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vlast grli s četnicima

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović je na Instagram mreži napisala da Pokret Evropa sad (PES) osuđuje napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, istakavši da je ovaj pokret normalizovao narativ da su svi koji nijesu sa njima zapravo DPS i na platnom spisku kriminalaca.&nbsp; - Stigmatizacija je njihov zaštitni znak, a Jovanovića su napali njihovi koalicioni partneri. Da budemo precizni - istakla je Marović.&nbsp; Podsjećamo, Jovanović je jutros napadnut u Budvi, a Vijesti pišu da on tvrdi da su ga napali Jovo i Vidak Mitrović i još dvije osobe. Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva i član Odbora direktora Morskog dobra, a Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718150756_8559553271fa0948aeecc691e8428b3b403db84a2a1ecae81fc84f774220ef13.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250718150756_8559553271fa0948aeecc691e8428b3b403db84a2a1ecae81fc84f774220ef13" data-rendition-name="original" width="1132" height="680" loading="lazy" alt="Objava Jovane Marović"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpretucen-predsjednik-opstine-budva-nikola-jovanovic-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: PES osuđuje napad na Jovanovića, a oni normalizovali narativ da su svi koji nijesu sa njima zapravo DPS i na platnom spisku kriminalaca

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jovana-marovic