U Crnoj Gori, nakon usvajanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 34 (IBAR), nema suštinskog napretka i konsenzusa o evropskom putu, dok su opstrukcije brojne, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović. 
 
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se i dalje nada da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali da se sada mora jače lobirati prema državama članicama i da se moraju povući krupni rezovi kada su u pitanju reforme i demonstriranje vrijednosnog okvira. 
 
Na pitanje da li je od usvajanja IBAR-a do danas Crna Gora dovoljno napredovala da bi postala članica Unije do 2028. godine, Marović je upozorila da još nijesu usvojena dokumenta kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24. 
 
- Dobijanje IBAR-a jeste prekretnica u procesu pregovora jer je preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja. Otuda jeste uspjeh što smo ga dobili, bez obzira na broj operativnih zaključaka u njemu, a koji ukazuju na to da se mora dalje raditi na istim mjerilima da bismo osjetili boljitak- navela je Marović. 
 
Ona je kazala da ne može reći da je država u bilo kojoj oblasti koje su tretirane IBAR-om, odnosno prije toga privremenim mjerilima, napredovala, zato što je dobila taj dokument. 
 
- Što je još poraznije, to se nije desilo ni gotovo godinu od njegovog dobijanja. Mi zapravo još nemamo ni dokumenata kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24- poručila je Marović. 
 
Kako je kazala, Crnoj Gori je ostalo godinu i po da od sudstva koje ne vidi krivicu u aferi „Koverta“ i gdje se od suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pravi farsa, napravi nezavisnu granu vlasti. 
 
Isto tako, kako je upozorila, Crna Gora treba da za godinu i po zatvori 27 poglavlja. 
 
- Iako se svi deklarativno zalažu i uzimaju zasluge za formalni napredak koji smo ostvarili u procesu pregovora, suštinski niti ima napretka niti konsenzusa o evropskom putu i opstrukcije su brojne- ocijenila je Marović. 
 
Komentarišući navode da su konkretni rezultati Vlade koja je desničarska, Marović je rekla da neće doći do raskida koalicije Pokreta Evropa sad (PES) sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF). 
 
- Zato što PES-u i ovoj Vladi je najmanje stalo do vrijednosti i principa, a najviše do toga svoju poziciju moći iskoriste za dalje obezbjeđivanje koristi sebi i najbližima. Ova koalicija je i jedini preostali model koji omogućava PES-u da ostane na vlasti, ili preciznije da ima ovoliko veliko učešće u vlasti- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, vanredni izbori označili bi politički sunovrat PES-a, što, kako smatra, nedvosmisleno pokazuju i procenti osvojenih glasova na svim do sada održanim lokalnim izborima. 
 
- Često djeluje kao da je PES nastao da uvede na velika vrata u vlast desničare i da nestane, a ako im ovakav trend i pozicija nisu dobar pokazatelj da stvari treba da mijenjaju, onda smo nažalost sve bliži ovom scenariju- rekla je Marović. 
 
Kako je kazala, upravo zbog rezultata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), oni nameću svoju politiku premijeru i PES-u i to umanjuje šanse države da uđe u EU. 
 
Marović je dodala da je tako bilo od samog imenovanja Vlade, dodajući da se iz dana u dan gleda normalizacija fašističkih i šovinističkih izjava i politika, što ima ogromne posljedice po situaciju u društvu, sa ili bez EU. 
 
- Takođe, bilo bi lijepo da više ne pričamo o tome da ćemo intenzivirati reforme, već da svakodnevno informišemo javnost šta nam je sledeći korak ka EU- poručila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, važno je da u izvršnoj vlasti ne budu partije i koalicije koje ne njeguju vrijednosti koje su u temelju EU, a onda da se radi na konsenzusu za ispunjavanje uslova koji su potrebni za ulazak u Uniju, baš kao što su gotovo sve partije u parlamentu glasale za IBAR zakone. 
 
Upitana da li Vlada ima dovoljno jasnu strategiju u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Marović je odgovorila negativno, dodajući da je ipak dobro što u nekim segmentima ima napretka. 
 
- Vlada nema jasnu strategiju, ali je dobro što pregovori odmiču i što ima napretka u nekim segmentima, iako su ona druga komplikovanija pitanja brojnija, a zbog naših grešaka, Hrvatska ima bolju pregovaračku poziciju- kazala je Marović. 
 
Marović je rekla da su ona i druge predstavnice civilnog sektora tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kalas, istakle potrebu da se otvorena pitanja sa Hrvatskom izmjeste iz konteksta pregovora i da ona ne smiju biti kočnica. 
 
- I Hrvatskoj i nama je u interesu da naša otvorena pitanja riješimo na najbolji mogući način i možda bi taj dijalog i bio pošteniji kada bismo ga vodili ravnopravno kao države članice EU. Bilo bi lijepo da smo na suvozačkom, a ne na zadnjem sjedištu, ali da bi se to desilo, moramo ponovo zadobiti povjerenje Hrvatske- kazala je Marović. 
 
Komentarišući to što koalicioni sporazum njemačke Vlade predviđa da proširenja Unije neće biti dok se ne završi reforma EU, što bi potencijalno značilo da proširenja neće biti narednih pet godina, Marović je kazala da nije dobro što iz jedne od članica EU stižu takve poruke. 
 
- Da bi do proširenja došlo moraju se složiti i Evropska komisija i sve države članice EU i nije dobro što iz jedne od njih stižu ovakve poruke, a dodatno je zabrinjavajuće što dio o neophodnosti reforme Unije prije proširenja stoji u koalicionom sporazumu, odnosno dokumentu koji će u narednom periodu biti okosnica funkcionisanja nove njemačke Vlade- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, uporno ponavljanje da jedno isključuje drugo nije osobito pametno ni u kontekstu priče o snažnijoj Evropi čija će politika odbrane i bezbjednosti morati da odgovori na sve brojnije izazove. 
 
Kako je dodala, neodgovorno je i ostavljati na cjedilu države koje mogu biti potencijalni plijen u novoj geopolitičkoj raspodjeli, a koje su odavno opredijelile da budu dio EU. 
 
- Zanemareno je i to što postoji jedno upražnjeno mjesto u EU ne zahtijeva nikakva institucionalna dotjerivanja i promjene ugovora, a novo potencijalno zatvaranje vrata EU je demotivišuće za reforme u državama kandidatkinjama- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, čini se da je taktika crnogorske vlasti „mi smo mali i nijesmo neki problem“, iako djelimično tačna, zapravo jedina koju imaju budući da rezultati izostaju, dok situaciju dodatno komplikuju i jednostranim potezima i (neevropskim i negrađanskim) karakterom vlasti. 
 
- Politička odluka može da nas ugura u EU i uz manjak rezultata, ali je to problematičnije u kontekstu davanja veta državi koja se može opirati zajedničkim politikama, posebno kada je riječ o vanjskoj politici- ocijenila je Marović. 
 
Ona je ukazala na probleme „neposlušnosti“ Mađarske i Slovačke sa kojima se EU suočava i nemogućnosti da disciplinuje države koje krše ljudska prava i uspostavljaju dublje veze i saveze sa nedemokratskim liderima država koje nijesu članice Unije. 
 
- I dalje se nadam da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema, ali sada se mora još jače lobirati prema državama članicama i moraju se povući krupni rezovi i kada su u pitanju reforme i kada je riječ o demonstruiranju vrijednosnog okvira- navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, sve nakon 2029. godine značajno komplikuje poziciju Crne Gore. 
 
- Najzad, mora se uzeti u obzir i izuzetno zahtjevni ratifikacioni instrumenti Ugovora o pristupanju u nekim državama članicama, pa je i to dodatan stepenik koji moramo preskočiti- navela je Marović. 
 
Upitana da li je, s obzirom na tok pregovora susjedne Albanije sa EU, opcija pristupanja u paru realna, Marović je rekla da to jeste moguća opcija, ali da ona ne odgovara Crnoj Gori. 
 
- To zahtijeva određenu institucionalnu reformu EU, komplikuje i definisanje njenog budžeta, a pomjera se i godina prijema- pojasnila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, nije isključeno da se sada namjerno podstiče neka vrsta takmičenja između Crne Gore i Albanije za to jedno upražnjeno mjesto, a ako budu tačne najave da bi Albanija do kraja godine mogla otvoriti sve klastere i dobiti IBAR, onda će dvije države i formalno biti izjednačene u procesu. 
 
- S jedne strane, to nije do kraja fer prema Crnoj Gori, jer mi nismo uvijek imali ovako brzo reagovanje Evropske komisije u dostavljanju komentara i smjernica, ali očigledno je da se i progledalo kroz prste Albaniji kod mjerila za otvaranje- navela je Marović. 
 
S druge strane, kako je istakla, takav razvoj događaja je jasan pokazatelj ograničenih kapaciteta Crne Gore. 
 
- Naše sposobnosti da od gotovog napravimo veresiju (kao što se to desilo sa poglavljem 31 gdje smo ispunili uslove, a moglo bi se desiti i sa poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke, a zbog Sporazuma sa UAE, a kojim komplikujemo i sam ulazak u EU budući da se određene njegove odredbe kose sa SSP) i nedostatka ukupnih rezultata- navela je Marović. 
 
Ona je rekla da je u EU, ako je zaista scenario jedna do kraja mandata ove Komisije, svejedno koja će to država biti. 
 
- Mi moramo da ugrabimo 28. mjesto u EU i da uđemo sami, a da način naše integracije (ključne reforme plus monitoring mehanizam) posluži kao primjer za brzu integraciju i drugih država Zapadnog Balkana- poručila je Marović. 
 
Komentarišući sporazume Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Marović je rekla da bi EU morala razriješiti dilemu i pomoći Crno Gori da, osim što gazi domaće zakonodavstvo, ne mora poništavati i EU put ili sam Sporazum sa UAE jednom kada uđe u EU, što povlači za sobom i pravne posljedice. 
 
- Ovaj Sporazum je pravi test ozbiljnosti i za jednu i za drugu stranu i odgovor na pitanje jesmo li ili nijesmo partneri- ocijenila je Marović. 
 
Ona je naglasila da je tvrdnja da i države EU imaju sporazume sa UAE zamjena teza, jer, kako je navela, nije sporna država nego uslovi, netransparentnost, zaobilaženje procedura i zakona. 
 
Marović je rekla da je prestala da očekuje bilo šta i od crnogorskih partija i EU i njene politike dvostrukih standarda, ali da je „ovo pitanje toliko jednostavno da bi morala da se izjasni“. 
 
- Prilično je tužno što nam je EU uvijek bila jedini spas i zaštita od naših bahatih, korumpiranih, neodgovornih i nezasitih partija na vlasti, zato bi mogla jednom i da nas ne razočara i što se tiče Sporazuma i što se tiče prijema u članstvo- zaključila je Marović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović upozorila je da se evropska perspektiva Crne Gore suočava s ozbiljnim izazovima, posebno u kontekstu najava iz koalicionog sporazuma nove njemačke Vlade, u kojem stoji da nema proširenja EU prije reforme Unije.
Kako je navela, to podrazumijeva najmanje narednih pet godina bez prijema novih članica.
- To znači da su sve manje šanse da nas uguraju na slijepo u EU 2028. godine bez ikakvih rezultata i sa desničarskom Vladom, kao što smo mislili. I sa tim nadanjima zaista je sve upitnije održavanje u životu koalicije koju sam jednom nazvala ‘Na planini, na Jelici - poručila je Marović.
Ona je posebno istakla političku odgovornost Pokreta Evropa sad (PES), pozivajući na raskid koalicije sa „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) i pokretanje ozbiljnih reformi.

Marović poziva PES na raskid sa ZBCG: Sve su manje šanse da nas uguraju na slijepo u EU 2028, vrijeme je za ozbiljne reforme

"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

1084x550

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Preferencijalno glasanje može obezbijediti veća prava i veću snagu glasačima, a izborni sistem u Crnoj Gori treba korigovati po ugledu na kosovski model i omogućiti da unutar liste svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova.
To je saopšteno na panelu „Izmjene izbornog sistema: Otvorene liste, rodne kvote, selekcija kandidata za poslanike”, u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.
- U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota - rekao je Vujović.
U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do pet kandidata.&nbsp;
- On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani. Da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat. Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi - objasnio je Vujović.
Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.
- Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova, &nbsp;a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne kandidature. Da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste. Takođe, treba razmisliti i o uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječilo prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova - rekao je Vujović.
Crna Gora je, kako je kazao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.
Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.
“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.
Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.
- Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni - mišljenje je Darmanovića.
I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.
- Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno - vjeruje Darmanović.
Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.
- Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu. Nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici. Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena - smatra Marović.
U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.
- Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako - poruka je Marović.
Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.
- Nisam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik - mišljenje je Marović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.
Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.
- Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatra da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost - rekao je Passarelli.
Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.
Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.
- Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu - rekao je Peytier.
Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.
- Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi - rekao je Peytier.
Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.
- Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije - kazao je Peytier.
U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.

Izborni sistem u Crnoj Gori korigovati da svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova

Svi smo za to da Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Iako bi svi pristali na scenario „članstvo u EU 2028. godine, bez obzira na sve“, Marović kaže da su tri ključne stvari/klišea u vezi sa dilemom da li EU treba da nas primi tada bez potrebnih reformi i sa trenutnom većinom koja kao jednog od konstituenata ima prorusku i desničarsku koaliciju.
- Proces uslovljavanja je zasnovan na principu napredovanja na osnovu zasluga i podrazumijeva se da se na kraju tog puta, koje označava ulazak u EU, makar naziru konture nezavisnih institucija i pravde i jednakih mogućnosti za sve. Proces evropske intregracije podrazumijeva uključenost, i transformaciju, cijelog društva, pa se ne može govoriti o uspjehu ako je pola Skupštine izvan svojih klupa, a građanke i građani na ulici tražeći minimum odgovornosti za smrt ljudi. Imala bih mnogo toga da zamjerim crnogorskoj opoziciji, ali to je jedina koju imamo i mora se s njom raditi. Konsenzus o ključnim pitanjima u procesu pregovora znači da o temama i zakonima na agendi neko glasa i iz vrijednosnih razloga - navela je Marović na mreži X.
Otuda, kako ističe, nema ni govora da mi imamo konsenzus ako se zarad tih glasova dozvoljavaju razni ispadi. Konsenzus se, napominje Marović, gradi tako što svi glasaju za zakone iz evropske agende bez obzira da li su u vlasti ili ne, a samo članstvo u EU vide kao interes. 
- Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima. Da zaključim: svi smo za to da Crna Gora uđe u EU 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao - poručila je Marović.

Marović: Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović kritikovala je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića koji je premijeru Srbije Milošu Vučeviću danas poklonio sliku kapele na Lovćenu.
- Pokloniti sliku kapele na Lovćenu, samo nekoliko dana nakon masakra i nakon što je govoreno da će Cetinje ozdraviti kad kapela bude vraćena, može samo podanik. Premijer ignorisao Cetinje, Demokrate će, kako su krenule, početi sa likvidacijom nepodobnih studenata, a ex-DF “samo” biva ex-DF. Pomiriteljska i građanska - navela je Marović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoMarovic%2Fstatus%2F1877029777107763481&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić i Vučević razgovarali su danas u Mojkovcu koji obilježava Dan opštine, a kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Skupštine, razgovarali su o brojnim projektima Opštine Mojkovac, prvenstveno Memorijalnom centra posvećenog Mojkovačkoj bici, kao i kompleksu replike srednjevijekovnog grada Brskova i kapitalnim infrastrukturnim projektima.

1250x600

Marović o potezu Mandića: Samo podanik može pokloniti sliku kapele na Lovćenu nekoliko dana nakon masakra

Izrada Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) nije gotova stvar, kako to pokušavaju da predstave crnogorski zvaničnici, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je podsjetila da je potencijalna izrada tog dokumenta prvi put spomenuta neposredno prije objavljivanja godišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK), u oktobru prošle godine, i kao takva se našla u njegovom nacrtu.

- I koliko je to bila neočekivana vijest, toliko je bila pozitivna i ohrabrujuća. Tada države članice nijesu dozvolile da ona i ostane u izvještaju, ali se u nešto izmijenjenom obliku našla u zaključcima Savjeta iz decembra - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.

Ona je dodala da je u oktobru pisalo da će Savjet preporučiti formiranje komisije koja bi radila na Nacrtu ugovora, a u decembru, kako je navela, stoji da je Savjet spreman da tako nešto preporuči kad i ako se zadrži potreban nivo reformi.

- Najprije, valja naglasiti da crnogorski zvaničnici obmanjuju javnost sa informacijama da je ugovor gotova stvar, jer "kad“ i "ako“ nije nikakva garancija da će do izrade u dogledno vrijeme i doći - kazala je Marović.

Prema njenim riječima, u toj formi je ta rečenica samo podsticaj da se sa reformama nastavi.

- Ali svima nama kojima je članstvo u EU zaista bitno je drago što je tako nešto uopšte i spomenuto - navela je Marović.

Govoreći o zatvorenim poglavljima, Marović je rekla da je procjena crnogorske administracije bila da država može da zatvori do deset poglavlja do kraja prošle godine i u skladu sa tom procjenom su i pripremani izvještaji.

- Ali je EK u avgustu ocijenila da su samo četiri spremna za zatvaranje. Naravno da bi bilo bolje da je privremeno zatvoreno deset poglavlja, jer bi to sa tri prethodna značilo da smo zatvorili više od trećine i onda bi u tehničkom smislu proces bio značajno olakšan - navela je Marović.

Ona je kazala da je, u odnosu na sve što se vidjelo u prethodnih 12 i po godina, svaki napredak značajan.

- Ali valja istaći da je Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) omogućio da uopšte sada možemo da govorimo o fazi privremenog zatvaranja poglavlja, a da smo i njega dobili u ovoj godini, pa se zaista mora pohvaliti rad administracije - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, važnije od broja zatvorenih poglavlja je to što je EK odobrila Crnoj Gori mapu puta o zatvaranju svih poglavlja do kraja naredne godine.

- I bez obzira što je ta mapa puta izazovna, što u 2026. treba da zatvorimo 20 poglavlja, samo postojanje takve procjene daje nam šansu i osnov da se nadamo da bismo zaista mogli ući u EU 2028 - smatra Marović.

Govoreći o tome što je Hrvatska blokirala poglavlje koje se odnosi na vanjsku politiku, Marović je kazala da, osim toga što to znači da već u prvoj godini Crna Gora kasni i nije ispunila zacrtani cilj, ona ima i politički problem na kojem mora uporedo da radi.

Ona smatra da taj politički problem, u smislu procedure, može na duže staze da uspori proces.

- Mi smo ranije imali prećutno aktiviranu klauzulu balansa, ali ovo je po prvi put da imamo direktnu blokadu nekog poglavlja. Pogoršanje odnosa stavilo je u prvi plan čitav niz otvorenih pitanja između dvije države - kazala je Marović.

Ona je rekla da je blokada Hrvatske zapravo problem dublje prirode.

- I direktna blokada zatvaranja jednog poglavlja više je poruka o neprimjerenom i neprihvatljivom vrijednosnom okviru parlamentarne većine - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, Hrvatska je izabrala da tu poruku pošalje na najbezbolniji mogući način, blokiranjem jednog poglavlja.

- A ostavljajući prostor za ispunjenje agende 28. do 2028. Hrvatska je, dakle, veći prijatelj Crnoj Gori nego što je ova parlamentarna većina Hrvatskoj, ali i samoj Crnoj Gori - smatra Marović.

Ona je kazala da poboljšanje odnosa između dvije države neće zavisiti samo od ispunjenja deset uslova koje je Hrvatska u - non-pejperu“ uputila crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i povlačenje Rezolucije o Jasenovcu, već i od pravog karaktera Vlade, koju trenutno, kako je navela, čine proruske stranke.

- A potpuno je logično, kad već uzimamo u obzir vanjske odnose, da država u čijoj Vladi sjede proruske partije ne može ući u nadnacionalnu tvorevinu koja stalno pojačava sankcije prema Rusiji - dodala je Marović.

Upitana kako bi država trebalo da postupa, a da sačuva i integritet i put u EU, Marović je rekla da Crna Gora mora da rješava pitanja u prijateljskom duhu i vodeći računa o državnim interesima.

- Kompromis je ključna riječ, ali njega nije moguće postići po svim pitanjima, a posebno ne sada kada je očigledno da smo za pogoršanje odnosa krivi mi - rekla je Marović.

Komentarišući rad aktuelne parlamentarne većine i Vlade u kontekstu EU integracije, Marović je rekla da je aktuelna Vlada bez dileme donijela ubrzanje evropskog procesa.

- I uprkos gledanju kroz prste i olakšicama koje je EU omogućila zbog brojnih okolnosti, prvi put ove godine smo prigrlili ideju o 2028. kao mogućoj godini pristupanja. Međutim, ova Vlada je u nekoliko navrata donosila jednostrane odluke kojima je maltene poništila postignuto - rekla je Marović.

Prema njenim riječima, zbog toga premijer Milojko Spajić, kao najodgovorniji za to ako Crna Gora ne iskoristi ovu šansu, mora što prije da odluči da li mu je EU najvažniji cilj i u skladu sa tim i da postupa.

Marović je dodala da tu nema kalkulacija i nema podilaženja koalicionim partnerima.

- I ključna su dva koraka - priprema ozbiljnog dokumenta o preostalim obavezama na EU putu oko kojeg bi se gradio konsenzus na svakom koraku, i rekonstrukcija Vlade koja ne mora da uključi nove partije, ali mora da isključi one koje ne baštine evropske vrijednosti - smatra Marović.

Ona je kazala da je sigurna da bi opozicione partije glasale za neophodne zakone i bez učešća u vlasti i da su one to i pokazale glasajući za IBAR zakone.

- Isto tako, za nastalu političku krizu nije kriva opozicija, jer je, kao što je više puta rečeno, ovo proces u kojem je potreban široki društveni konsenzus, a rad opozicije je potreban u mnogim segmentima, a posebno kod izmjene izbornog zakonodavstva - rekla je Marović.

Marović: Izrada Nacrta ugovora o pristupanju EU nije gotova stvar

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović poručila je premijeru Milojku Spajiću da nema ništa neuobičajeno u tome što su aktuelni i bivši predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i Milo Đukanović govorili na 2BS Forumu u Budvi.
Spajić je na mreži X izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Marović je u komentarima na tu objavu upitala Spajića šta je poenta tvita.
- Da Vas podsjetim da je riječ o predsjedniku države na desnoj fotografiji, a da je njegov prethodnik sa lijeve fotografije gostovao nedavno na GLOBSEC-u. Vajni ili ne, ni ja se najčešće ne slažem sa njima, ali nije neobično što su pozvani. Osim ako nećete da uskratite novac (koji nije Vaš) svima koji Vas kritikuju, a to je više od 80 odsto države - poručila je Marović.

Marović Spajiću: Nije neobično što su pozvani Đukanović i Milatović, osim ako nećete da uskratite novac svima koji Vas kritikuju

Advokat Miroje Jovanović poručio je da nijedan dokaz ne povezuje njegovog branjenika Danila Mandića sa izvršenjem bilo kakvog krivičnog djela, te da policija opravdano nije izvršila uviđaj jer na licu mjesta nije bilo tragova.
On je danas za TVCG kazao da je iz svih do sada prikupljenih dokaza tokom istrage jasno da njegov branjenik nije učestvovao u izvršenju nijednog krivičnog djela.
- Na osnovu kompletne dokumentacije u spisima predmeta, nedvosmisleno se može utvrditi da Danilo Mandić 19. aprila nije učestvovao u izvršenju bilo kakvog krivičnog djela, a naročito ne djela izvršenog uz upotrebu vatrenog oružja, niti koristeći bilo koje vozilo, posebno ne službeno - istakao je Jovanović.
Jovanović je pojasnio i zašto policija nije sprovela uviđaj.&nbsp;
- Da ne bi bilo zabune, policija je, radeći svoj posao, nije sprovela uviđaj jer na licu mjesta nije bilo tragova. I upravo to pokazuje da se tamo nije dogodio nikakav događaj, a posebno ne neki navodni krvavi obračun. U takvim slučajevima, kada ne postoji nijedan trag, uviđaj se ni ne sprovodi. Pozivam sudove da sa dužnom pažnjom i odgovornošću razmotre sve svjedočke iskaze koji idu u prilog tezi odbrane, te potvrđuju nevinost mog branjenika, što zastupamo od početka -zaključio je Jovanović.

Jovanović tvrdi da Mandić nije učestvovao u krivičnom djelu

Agencija za sprečavanje korupcije registrovala je čak 40 slučajeva kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u susret i tokom lokalnih izbora koji su 13. aprila održani u Nikšiću i Herceg Novom, saopšteno je iz te institucije.
Nakon što su zatvorena birališta u ova dva grada, ASK je zaokružio jedan dio posla koji se odnosio na njihove nadležnosti. Kako su precizirali našem listu iz te institucije, već je zabilježeno više slučajeva kršenja zakona koje su proslijedili drugim organima na postupanje. Riječ je o spornim odlukama koje je potpisivao predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević.
– Upravnoj inspekciji su proslijeđena četiri zaključka predsjednika opštine Nikšić, na osnovu kojih su isplaćene jednokratne pomoći licima koja imaju prebivalište na teritoriji drugih opština. Agencija još nije dobila nalaz kontrole upravne inspekcije u ovom predmetu – precizirali su u izjavi za Pobjedu.
Pomenuti zaključci koje je donio Kovačević, kako dodaju, u suprotnosti su sa Odlukom o pravima iz socijalne i dječje zaštite, koja je stupila na snagu još u oktobru 2017. godine.
<h2>KRŠENJE ZAKONA</h2>
Izbori u Nikšiću i Herceg Novom možda ne izgledaju kao izazov za Agenciju za sprečavanje korupcije. Ipak, tokom nadzora koji obavlja u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sprovela je ili trenutno radi na 211 kontrola. Od ukupnog broja, 116 kontrola je sprovedeno u Nikšiću, a 95 u Herceg Novom.
– U okviru tih kontrola, sprovedene su četiri terenske kontrole, gdje su službenici ASK-a izvršili neposredan uvid u dokumentaciju i evidenciju organa i političkih subjekata – naveli su iz Agencije, te podsjetili da se zapisnici i prateća dokumentacija koja se odnosi na ovakve aktivnosti objavljuje na njihovoj internet stranici.
Kako su precizirali, ASK je do sada već utvrdio 40 spornih aktivnosti koje predstavljaju kršenje zakona, i to 29 u Nikšiću, a 11 u Herceg Novom.
<h2>KONTINUIRANE PROVJERE</h2>
Pored ovih, ASK trenutno obavlja i kontrole kojima utvrđuje da li su učesnici izbora dobijali usluge pod jednakim uslovima kao druge organizacije, odnosno, da li je bilo popusta u cijeni, te da li se određene usluge mogu smatrati nenovčanim prilozima.
– U toku je provjera 46 pružalaca usluga političkim subjektima i 106 zabilježenih aktivnosti političkih subjekata u ukupnom iznosu od 199.702 eura – pojasnili su iz ove institucije.
Pobjedi je iz Agencije za sprečavanje korupcije, takođe, rečeno da kontinuirano sprovode sveobuhvatnu kontrolu svih 19 političkih subjekata koji su učestvovali na izborima u Nikšiću i Herceg Novom. Kako su precizirali, te provjere podrazumijevaju aktivnosti političkih subjekata tokom izborne kampanje, izvještaje o medijskom predstavljanju, privremene izvještaje o troškovima kampanja, te prijavljene priloge koje su tim povodom dobili.
Kada je riječ o potrošnji sredstava, ASK je za sada zaokružila analizu ograničenja mjesečne potrošnje za 25 budžetskih korisnika i to za februar ove godine. S obzirom na to da su izbori bili sredinom aprila, nastavljena je provjera poštovanja ovih zabrana, pa Agencija sada završava dokumentaciju koja se tiče potrošnje tokom marta.
– Pored navedenih, redovno se vrši kontrola poštovanja propisane obaveze dostavljanja ugovora o zapošljavanju, za što je na izjašnjenje upućeno šest dopisa, kao i kontrola dostavljenih ugovora, kontrola socijalnih davanja i potrošnje sa budžetske rezerve u toku kampanje – objasnili su iz ASK-a.
S obzirom na to da su u dosadašnjim kontrolama već konstatovane višestruke povrede zakona, izvjesno je da će biti još posla i za druge državne organe koji kontrolišu aktere na političkoj sceni Crne Gore. Ali, očekivano, ostaće nepoznanica da li će sva kršenja zakona dobiti odgovarajući epilog.

Sporne četiri odluke Kovačevića o pomoći građanima drugih opština

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo i nestabilno vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom do 21 stepen.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana ponegdje, a od sredine dana u većem dijelu države očekuju se povremeno kiša ili pljusak i grmljavina.
Češća pojava padavina očekuje se u kontinentalnim predjelima.
Lokalno su mogući izraženiji pljuskovi i kratkotrajne vremenske nepogode.
Vjetar će biti slab do umjeren, tokom procesa ponegdje pojačan, promjenljivog smjera
Jutarnja temperatura od četiri do 15, najviša dnevna od 14 do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo, do 24 stepena

Grdno je vrijeme došlo kad ponavljači hoće da uče odlikaše, kad oni bez znanja žele da podučavaju ili kad ljudi obučeni u mantije isijavaju laži i slave istorijsko zlo i zločince. &nbsp; Da, mučno je vrijeme došlo kada na tronu Svetog Petra Cetinjskog, tvorca moderne Crne Gore, sjedi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Jovan Mićović. &nbsp; Ne samo zato što je na čelu Mitroplije čovjek koje ne priznaje Crnogorce. Nije ni prvi, a neće biti ni posljednji iz Crkve Srbije, to je očito uslov Beograda za napredovanje u crkvenoj službi. Muka je kad o crnogorskoj istoriji priča ponavljač iz nikšićke gimnazije ,,Stojan Cerović“, student koji nije uspio da završi filozofski fakultet u Beogradu punih 35 godina. &nbsp; Da, sve je to Jovan Mićović. Uprkos tome - ili baš zbog toga - napredovao je u crkvenoj hijerarhiji, iako njegov prethodnik Amfilohije nije baš cijenio Joanikijevo obrazovanje. &nbsp; Ali, korona je presudila: mitroplit Amfilohije je prošlost, mitropolit Joanikije sadašnjost. I valjda zbog mitropolitske krune na glavi, Joanikije misli da mu položaj daje pravo da cijeni i ocjenjuje sve, i to kroz suženu vizuru svetosavske ideologije. Juče se to najbolje viđelo u Doljanima. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423190416_3f7f509e4f9d80258a13407147f246e858bed39def72d610484bdc500bc4e10c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423190416_3f7f509e4f9d80258a13407147f246e858bed39def72d610484bdc500bc4e10c" data-rendition-name="original" width="799" height="450" loading="lazy" alt="PODRŠKA REVIZIJI ISTORIJE: Srpski ambasador Rodić i predsjednik parlaementa Mandić"> <figcaption>PODRŠKA REVIZIJI ISTORIJE: Srpski ambasador Rodić i predsjednik parlaementa Mandić(Photo: Sajt: Mitropolija crnogorsko-primorska SPC)</figcaption> </figure>  Sakriven od šire javnosti, koja je bila zabavljena svađama oko sporazuma sa Emiratima, Joanikije Mićović je sa svojim sveštenicima u crkvi u Doljanima obilježavao ,,osamdesetogodišnjicu proboja jasenovačkih logoraša“. Uz zornu podršku predsjednika crnogorske skupštine Andrije Mandića, ali srpskog ambasadora Nebojše Rodića, bivšeg šefa Vučićeve BIA. &nbsp;&nbsp; Kakve veze ima ustaški logor Jasenovac sa Crnom Gorom, osim što je Skupština Crne Gore pod komandom Andrije Mandića usvojila famoznu Rezoluciju o Jasenovcu? &nbsp; E, Joanikije je objasnio. Našao je uporište zbog čega treba da cjeliva Jasenovački krst, spravljen i okačen za tu priliku u crkvi u Doljanima. Mitropolit srpske crkve kaže da je u Jasenovcu nastradao jedan veliki heroj. Ili, kako bi to rekao srpski sveštenik: ,,Čovjek koji oslobodio Berane i cio śeverni kraj i zaštitio nejač srpsku od saradnika okupatora da ih ne pokolju“. &nbsp; Dok je govorio, Joanikiju Mićoviću nije zadrhtao glas, nije pokazao ni trunku preispitivanja, zeru savjesti &nbsp;dok je pričao o heroju koji je spasio srpsku nejač u Beranama. &nbsp; A govorio je - vjerovali ili ne - o Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu i četničkom koljaču?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423190420_ff1b2e1b228f63d1d5244b7ca1afbacd49dc809b0590c2882ca371b5beb4e0b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423190420_ff1b2e1b228f63d1d5244b7ca1afbacd49dc809b0590c2882ca371b5beb4e0b2" data-rendition-name="original" width="2314" height="1526" loading="lazy" alt="SARADNIK OKUPATORA: Pavle Đurišić i italijanski komandant Pircio Biroli na skupu u Kolašinu "> <figcaption>SARADNIK OKUPATORA: Pavle Đurišić i italijanski komandant Pircio Biroli na skupu u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Istina je, Pavle Đurišiću je Jasenovac bio posljednje svratište. Ali, četnički vojvoda nije bio logoraš. Ne, njega je put izdaje doveo do Jasenovca: kada je, kao bivši italijanski kolaborant sa 12.000 četnika bježao, prateći svoje nove saveznike Njemce ka Sloveniji, Đurišić i njegovi su sklapali sporazume i &nbsp;sa Pavelićevum ustašama i Sekulom Drljevićem. &nbsp; Pokušao je očajnički Đurišić da ih izigra, da bi na kraju bio izigran, ostavljen od đenerala Draže Mijailovića i ostalih četnika, razoružan u Staroj Gradiški i ubijen u Jasenovcu, najvjerovatnije 21. aprila 1945. &nbsp; Osamdeset godina kasnije, baš je tog čovjeka – koji je javno sarađivao sa Italijanima fašiste Pircija Birolija, Njemcima naciste Hermana Nojbahera, prvog saradnika Draže Mihailovića – Joanikije Mićović je izabrao kao crnogorsku vezu, tobožnji simbol crnogorske veze sa logorom Jasenovac. &nbsp; Kakvo je to ruganje istoriji! I kakav je to sraman pokušaj lažiranja istorije, praviti od četničkog koljača - zaštitnika srpske nejači. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423190424_53a98aa0868a4d74bacae75c310fb6d2908668c8b426250a19f9e124fe71bfe9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423190424_53a98aa0868a4d74bacae75c310fb6d2908668c8b426250a19f9e124fe71bfe9" data-rendition-name="original" width="800" height="1071" loading="lazy" alt="DOKAZ ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izvještaj Đurišića poslatog Mihailoviću o masakru u Bijelom, Polju, Foči..."> <figcaption>DOKAZ ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izvještaj Đurišića poslatog Mihailoviću o masakru u Bijelom, Polju, Foči...(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti...Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena... Za vrijeme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti...“ Ovo je dio izvještaja koji je četnički vojvoda Pavle Đurišić poslao četničkom koamndantu Draži Mihailoviću, 13. februara 1943. godine. Bilo je to mjesec od pokolja u Bijelom Polju i okolini, i koji dan nakon četničkog klanja Muslimana iz Pljevalja, Čajniča i Foče... Po brojanju samog Đurišića poklano je više od 9.200 uglavnom žena, đece i staraca. &nbsp; I to je, prema ocjeni mitropolita srpske crkve – junak iz Drugog svjetskog rata? Da što znaju o istoriji, Joanikije i njegovi sveštenici su trebali da poljube, umjesto tobožnjeg jasenovačkog krsta, neku repliku onog gvozdenog kojim je Hitler odlikovao Đurišića za služenje nacizmu. &nbsp; Ali, ne, Joanikijev nastup nije plod neznanja. Mitropolit srpske crkve &nbsp;programski promoviše fašizam kao vrijednost. To je nastavak slavljenja idologije krvi i tla, ideologije ,,srpskog sveta” po ideji Ilije Garašanina. Uostalom, prije dvije decenije, dok je bio živ Đedo, Crkva Srbije je proglasila, upravo na Amfilohijev prijedlog, za srspke svece zločince Macu Vukojičića i Obrada Šiljka, sveštenike krvavih ruku. &nbsp;&nbsp; Joanikije je juče samo nastavio ono što je započeo Amfilohije: učenje revizije istorije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423190428_001a8ba61dbf9e8c033ab86559a60ab0be46a711fcd7a676e89b455d0df3c290.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423190428_001a8ba61dbf9e8c033ab86559a60ab0be46a711fcd7a676e89b455d0df3c290" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="VIJORE SE PO CRNOJ GORI: Četnička zastava u Nikšiću nakon lokalnih izbora "> <figcaption>VIJORE SE PO CRNOJ GORI: Četnička zastava u Nikšiću nakon lokalnih izbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali ovđe nije problem samo u onome što je Joanikije govorio. Veći je problem što je većinska Crna Gora ćutala na veličanje fašizma. Baš kao nedavno u Nikšiću kada su članovi Demokratskog fronta proslavljali opstanak Marka Šubare Kovačevića uz četničke zastave i pjesme. &nbsp; Zašto Crna Gora ćuti? Zbog čega niko iz crnogorskih građanskih stranaka nije podigao glas, zbog čega šutnja nevaladinih organizacija? &nbsp;&nbsp; Crna Gora ne smije zaboraviti Trinaesti jul, istoriju antifašizma, jer ako to zaboravi – nestaće sa geografske karte, kao i 1918. godine. Jer, stara je istina: &nbsp;ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. &nbsp; &nbsp;

Joanikije, mlad majore!

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Predstavnici nevladinog sektora i brojni građani nijesu se povukli nakon današnjeg protesta kojim su još jednom apelovali na poslanike većine da ne usvajaju prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), te su sličan poziv uputili i sugrađanima uz molbu da im se priduže u ovom zahtjevu na nešto konkretniji način. Oni su napravili grafiku na kojoj pozivaju sugrađane da pozovu poslanike parlamentarne većine, od njih zatraže da ne glasaju za ovaj štetni dokument, te da ih zapamte ako ih ne poslušaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c" data-rendition-name="original" width="330" height="588" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  - Zovite ih i zamolite da ne glasaju. Ako vas ne poslušaju - zapamtite ih - &nbsp;piše u grafici koju prate fotografije svih poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  Značajan broj građana i predstavnika NVO današnji protest je započelo protestnim performansom - prilažući cvijeće za „upokojeni“ Ustav Crne Gore koji se jasno krši ovim dokumentom. Direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević tada je kazala da predstavnici NVO pokušavaju da izdejstvuju prisustvo sjednicama odbora u Skupštini, a prema informacijama Portala ETV, oni čekaju zakazivanje Zakonodavnog i odbora za Međunarodne odnose i iseljenike na kojim bi trebalo da se raspravlja o amandmanima. Prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom &nbsp;zasijedanja dva skupštinska odbora, od kojih je jedan trajao do jedan i po ujutru, detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvog sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire. Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se ovaj sporazum donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, kao i bezbjednosni - ali i na korupciju. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije.

Tag: jovana-marovic