"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Preferencijalno glasanje može obezbijediti veća prava i veću snagu glasačima, a izborni sistem u Crnoj Gori treba korigovati po ugledu na kosovski model i omogućiti da unutar liste svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova.
To je saopšteno na panelu „Izmjene izbornog sistema: Otvorene liste, rodne kvote, selekcija kandidata za poslanike”, u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.
- U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota - rekao je Vujović.
U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do pet kandidata.&nbsp;
- On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani. Da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat. Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi - objasnio je Vujović.
Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.
- Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova, &nbsp;a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne kandidature. Da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste. Takođe, treba razmisliti i o uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječilo prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova - rekao je Vujović.
Crna Gora je, kako je kazao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.
Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.
“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.
Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.
- Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni - mišljenje je Darmanovića.
I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.
- Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno - vjeruje Darmanović.
Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.
- Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu. Nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici. Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena - smatra Marović.
U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.
- Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako - poruka je Marović.
Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.
- Nisam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik - mišljenje je Marović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.
Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.
- Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatra da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost - rekao je Passarelli.
Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.
Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.
- Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu - rekao je Peytier.
Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.
- Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi - rekao je Peytier.
Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.
- Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije - kazao je Peytier.
U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.

Izborni sistem u Crnoj Gori korigovati da svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova

Svi smo za to da Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Iako bi svi pristali na scenario „članstvo u EU 2028. godine, bez obzira na sve“, Marović kaže da su tri ključne stvari/klišea u vezi sa dilemom da li EU treba da nas primi tada bez potrebnih reformi i sa trenutnom većinom koja kao jednog od konstituenata ima prorusku i desničarsku koaliciju.
- Proces uslovljavanja je zasnovan na principu napredovanja na osnovu zasluga i podrazumijeva se da se na kraju tog puta, koje označava ulazak u EU, makar naziru konture nezavisnih institucija i pravde i jednakih mogućnosti za sve. Proces evropske intregracije podrazumijeva uključenost, i transformaciju, cijelog društva, pa se ne može govoriti o uspjehu ako je pola Skupštine izvan svojih klupa, a građanke i građani na ulici tražeći minimum odgovornosti za smrt ljudi. Imala bih mnogo toga da zamjerim crnogorskoj opoziciji, ali to je jedina koju imamo i mora se s njom raditi. Konsenzus o ključnim pitanjima u procesu pregovora znači da o temama i zakonima na agendi neko glasa i iz vrijednosnih razloga - navela je Marović na mreži X.
Otuda, kako ističe, nema ni govora da mi imamo konsenzus ako se zarad tih glasova dozvoljavaju razni ispadi. Konsenzus se, napominje Marović, gradi tako što svi glasaju za zakone iz evropske agende bez obzira da li su u vlasti ili ne, a samo članstvo u EU vide kao interes. 
- Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima. Da zaključim: svi smo za to da Crna Gora uđe u EU 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao - poručila je Marović.

Marović: Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović kritikovala je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića koji je premijeru Srbije Milošu Vučeviću danas poklonio sliku kapele na Lovćenu.
- Pokloniti sliku kapele na Lovćenu, samo nekoliko dana nakon masakra i nakon što je govoreno da će Cetinje ozdraviti kad kapela bude vraćena, može samo podanik. Premijer ignorisao Cetinje, Demokrate će, kako su krenule, početi sa likvidacijom nepodobnih studenata, a ex-DF “samo” biva ex-DF. Pomiriteljska i građanska - navela je Marović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoMarovic%2Fstatus%2F1877029777107763481&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić i Vučević razgovarali su danas u Mojkovcu koji obilježava Dan opštine, a kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Skupštine, razgovarali su o brojnim projektima Opštine Mojkovac, prvenstveno Memorijalnom centra posvećenog Mojkovačkoj bici, kao i kompleksu replike srednjevijekovnog grada Brskova i kapitalnim infrastrukturnim projektima.

1250x600

Marović o potezu Mandića: Samo podanik može pokloniti sliku kapele na Lovćenu nekoliko dana nakon masakra

Izrada Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) nije gotova stvar, kako to pokušavaju da predstave crnogorski zvaničnici, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je podsjetila da je potencijalna izrada tog dokumenta prvi put spomenuta neposredno prije objavljivanja godišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK), u oktobru prošle godine, i kao takva se našla u njegovom nacrtu.

- I koliko je to bila neočekivana vijest, toliko je bila pozitivna i ohrabrujuća. Tada države članice nijesu dozvolile da ona i ostane u izvještaju, ali se u nešto izmijenjenom obliku našla u zaključcima Savjeta iz decembra - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.

Ona je dodala da je u oktobru pisalo da će Savjet preporučiti formiranje komisije koja bi radila na Nacrtu ugovora, a u decembru, kako je navela, stoji da je Savjet spreman da tako nešto preporuči kad i ako se zadrži potreban nivo reformi.

- Najprije, valja naglasiti da crnogorski zvaničnici obmanjuju javnost sa informacijama da je ugovor gotova stvar, jer "kad“ i "ako“ nije nikakva garancija da će do izrade u dogledno vrijeme i doći - kazala je Marović.

Prema njenim riječima, u toj formi je ta rečenica samo podsticaj da se sa reformama nastavi.

- Ali svima nama kojima je članstvo u EU zaista bitno je drago što je tako nešto uopšte i spomenuto - navela je Marović.

Govoreći o zatvorenim poglavljima, Marović je rekla da je procjena crnogorske administracije bila da država može da zatvori do deset poglavlja do kraja prošle godine i u skladu sa tom procjenom su i pripremani izvještaji.

- Ali je EK u avgustu ocijenila da su samo četiri spremna za zatvaranje. Naravno da bi bilo bolje da je privremeno zatvoreno deset poglavlja, jer bi to sa tri prethodna značilo da smo zatvorili više od trećine i onda bi u tehničkom smislu proces bio značajno olakšan - navela je Marović.

Ona je kazala da je, u odnosu na sve što se vidjelo u prethodnih 12 i po godina, svaki napredak značajan.

- Ali valja istaći da je Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) omogućio da uopšte sada možemo da govorimo o fazi privremenog zatvaranja poglavlja, a da smo i njega dobili u ovoj godini, pa se zaista mora pohvaliti rad administracije - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, važnije od broja zatvorenih poglavlja je to što je EK odobrila Crnoj Gori mapu puta o zatvaranju svih poglavlja do kraja naredne godine.

- I bez obzira što je ta mapa puta izazovna, što u 2026. treba da zatvorimo 20 poglavlja, samo postojanje takve procjene daje nam šansu i osnov da se nadamo da bismo zaista mogli ući u EU 2028 - smatra Marović.

Govoreći o tome što je Hrvatska blokirala poglavlje koje se odnosi na vanjsku politiku, Marović je kazala da, osim toga što to znači da već u prvoj godini Crna Gora kasni i nije ispunila zacrtani cilj, ona ima i politički problem na kojem mora uporedo da radi.

Ona smatra da taj politički problem, u smislu procedure, može na duže staze da uspori proces.

- Mi smo ranije imali prećutno aktiviranu klauzulu balansa, ali ovo je po prvi put da imamo direktnu blokadu nekog poglavlja. Pogoršanje odnosa stavilo je u prvi plan čitav niz otvorenih pitanja između dvije države - kazala je Marović.

Ona je rekla da je blokada Hrvatske zapravo problem dublje prirode.

- I direktna blokada zatvaranja jednog poglavlja više je poruka o neprimjerenom i neprihvatljivom vrijednosnom okviru parlamentarne većine - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, Hrvatska je izabrala da tu poruku pošalje na najbezbolniji mogući način, blokiranjem jednog poglavlja.

- A ostavljajući prostor za ispunjenje agende 28. do 2028. Hrvatska je, dakle, veći prijatelj Crnoj Gori nego što je ova parlamentarna većina Hrvatskoj, ali i samoj Crnoj Gori - smatra Marović.

Ona je kazala da poboljšanje odnosa između dvije države neće zavisiti samo od ispunjenja deset uslova koje je Hrvatska u - non-pejperu“ uputila crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i povlačenje Rezolucije o Jasenovcu, već i od pravog karaktera Vlade, koju trenutno, kako je navela, čine proruske stranke.

- A potpuno je logično, kad već uzimamo u obzir vanjske odnose, da država u čijoj Vladi sjede proruske partije ne može ući u nadnacionalnu tvorevinu koja stalno pojačava sankcije prema Rusiji - dodala je Marović.

Upitana kako bi država trebalo da postupa, a da sačuva i integritet i put u EU, Marović je rekla da Crna Gora mora da rješava pitanja u prijateljskom duhu i vodeći računa o državnim interesima.

- Kompromis je ključna riječ, ali njega nije moguće postići po svim pitanjima, a posebno ne sada kada je očigledno da smo za pogoršanje odnosa krivi mi - rekla je Marović.

Komentarišući rad aktuelne parlamentarne većine i Vlade u kontekstu EU integracije, Marović je rekla da je aktuelna Vlada bez dileme donijela ubrzanje evropskog procesa.

- I uprkos gledanju kroz prste i olakšicama koje je EU omogućila zbog brojnih okolnosti, prvi put ove godine smo prigrlili ideju o 2028. kao mogućoj godini pristupanja. Međutim, ova Vlada je u nekoliko navrata donosila jednostrane odluke kojima je maltene poništila postignuto - rekla je Marović.

Prema njenim riječima, zbog toga premijer Milojko Spajić, kao najodgovorniji za to ako Crna Gora ne iskoristi ovu šansu, mora što prije da odluči da li mu je EU najvažniji cilj i u skladu sa tim i da postupa.

Marović je dodala da tu nema kalkulacija i nema podilaženja koalicionim partnerima.

- I ključna su dva koraka - priprema ozbiljnog dokumenta o preostalim obavezama na EU putu oko kojeg bi se gradio konsenzus na svakom koraku, i rekonstrukcija Vlade koja ne mora da uključi nove partije, ali mora da isključi one koje ne baštine evropske vrijednosti - smatra Marović.

Ona je kazala da je sigurna da bi opozicione partije glasale za neophodne zakone i bez učešća u vlasti i da su one to i pokazale glasajući za IBAR zakone.

- Isto tako, za nastalu političku krizu nije kriva opozicija, jer je, kao što je više puta rečeno, ovo proces u kojem je potreban široki društveni konsenzus, a rad opozicije je potreban u mnogim segmentima, a posebno kod izmjene izbornog zakonodavstva - rekla je Marović.

Marović: Izrada Nacrta ugovora o pristupanju EU nije gotova stvar

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović poručila je premijeru Milojku Spajiću da nema ništa neuobičajeno u tome što su aktuelni i bivši predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i Milo Đukanović govorili na 2BS Forumu u Budvi.
Spajić je na mreži X izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Marović je u komentarima na tu objavu upitala Spajića šta je poenta tvita.
- Da Vas podsjetim da je riječ o predsjedniku države na desnoj fotografiji, a da je njegov prethodnik sa lijeve fotografije gostovao nedavno na GLOBSEC-u. Vajni ili ne, ni ja se najčešće ne slažem sa njima, ali nije neobično što su pozvani. Osim ako nećete da uskratite novac (koji nije Vaš) svima koji Vas kritikuju, a to je više od 80 odsto države - poručila je Marović.

Marović Spajiću: Nije neobično što su pozvani Đukanović i Milatović, osim ako nećete da uskratite novac svima koji Vas kritikuju

Šef kluba poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je nakon današnjeg sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem da će ta partija podržati Sporazum Vlade o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Veoma sadržajan sastanak sa Spajićem, premijer me je upoznao sa svim detaljima sporazuma, smatramo da je veoma važno sarađivati sa renomiranim investitorima - rekao je Smailović.&nbsp;
Smailović je dodao da smatra da će nakon usvajanja ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, krenuti ozbiljno kada su u pitanju investicije.

Smailović: BS će podržati sporazum Vlade sa Emiratima

Ekipa Crnogorskog školskog sportskog saveza otputovala je danas na Zlatibor, gdje će do 10. aprila učestvovati na Evropskom prvenstvu za srednje škole u košarci i odbojci, kao i na Svjetskom prvenstvu za osnovne škole u šahu, saopšteno je iz ovog saveza. 
 
Crnu Goru će na Evropskom prvenstvu u odbojci, u muškoj i ženskoj konkurenciji, predstavljati Srednja mješovita škola "Danilo Kiš" iz Budve, a u muškoj košarci Gimnazija "Tanasije Pejatović" iz Pljevalja. 
 
Na Svjetskom prvenstvu u šahu za osnovne škole nastupiće OŠ "Olga Golović". 
 
Žensku odbojkašku ekipu SMŠ “Danilo Kiš”, čiji je trener Predrag Ćorluka, čine Anastasija Kovačević, Jovana Kovačević, Aleksandra Rajović, Jovana Cerović, Anastasija Kažanegra, Viktorija Čoković, Anđela Nikolić, Lenka Liješević, Andrea Dakić, Neda Miličić, Mitra Gudelj i Elena Čolaković. 
 
U sastavu muške ekipe te škole, koja je dio Školskog sportskog društva Fer plej, su Luka Gavrilović, Petar Prenkočević, Darko Tučević, Petar Milosavljević, Veljko Lakićević, Petar Živković, Ilija Marović, Batrić Milašević, Filip Milosavljević i Vukota Čelebić. 
 
Odbojkaše će, uz Ćorluku, sa klupe predvoditi i Željko Božović. 
 
Mušku košarkašku ekipu Gimnazije "Tanasije Pejatović" čine Janko Petrović, Andrija Starčević, Matija Bošković, Miloš Milinković, Danko Bošković, Arsenije Peruničić, Bogdan Golubović, Marko Mojović, Matija Cupara i Lazar Gospić, a predvodiće ih trener Goran Marjanović. 
 
Pod vođstvom profesora Momčila Pekića šahovska ekipa Osnovne škole "Olga Golović" nastupiće na Svjetskom prvenstvu u sastavu Petar Popović, Marko Sredanović, Stefan Mihajlović, Viktor Vasiljević i Anita Rovčanin. 
 
Vođa crnogorske ekspedicije na biće Lazar Macanović, iz barske Gimnazije "Niko Rolović". 
 
Na Zlatiboru će boraviti i predsjednik Crnogorskog školskog sportskog saveza Budimir Vukićević, koji će kao delegat učestvovati na izbornoj Skupštini Međunarodne školske sportske federacije. 
 
Skupština će biti održana u utorak, a na dnevnom redu biće izbor novog predsjednika Međunarodne školske sportske federacije. 
 
- U organizaciji puta i boravka brojne ekspedicije na Zlatiboru, Crnogorski školski sportski savez je imao pomoć i podršku Opština Budva i Pljevlja, kao i Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija- zaključuje se u saopštenju.

Evropsko prvenstvo za srednje škole: Naši sportisti takmiče se u košarci, odbojci, šahu

Bivši fudbaler, softver inženjer i rođeni Nikšićanin Petar Burić podržao je Evropski savez i nosioca liste Ivana Radojičića na predstojećim lokalnim izborima u gradu pod Trebjesom.
Burić je poručio da je potrebno da na čelu Nikšića budu ljudi koji imaju kapacitet da pokrenu njegov oporavak.
- S obzirom na prirodni i ljudski resurs Nikšić mora imati šansu da bude grad koji ima perspektivu, grad iz kojega se neće odlaziti, već u koji će se mladi vraćati da daju doprinos njegovom razvoju - kazao je on.
Potrebno je, kako je istakao, da Nikšić ne bude poznat samo po staroj slavi.
- O kome stariji sa nostalgijom pričaju, kao kulturnom i privrednom centru Crne Gore, potrebno je da na čelu grada budu ljudi koje vole Nikšić, vole Crnu Goru, a mogu i imaju kapacitet da krenu u njegov oporavak - kazao je Burić.
Burić je kazao da daje podršku Radojičiću iz uvjerenja da on može napraviti promjene.
- Van Nikšića, ali i u Nikšiću živi mnogo mladih koji bi voljeli da učestvuju u prospiretitu svog rodnog grada. Ivan Radojičić može napraviti promjene sa svojim timom, zbog toga mu ja dajem podršku - zaključio je Burić.
Burić je trenutno nastanjen u Ljubljani u Sloveniji.

Burić pružio podršku Radojičiću i Evropskom savezu: Nikšić mora imati šansu da bude grad koji ima perspektivu

Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski rast u skladu sa standardima Evropske unije (EU), rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Delegacije EU u Crnoj Gori, na pitanje da li Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata može uticati na proces pristupanja Crne Gore Uniji.
Premijer Milojko Spajić potpisao je 28. marta u Dubaiju Sporazum o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama sa UAE. Vlada ga je usvojila 3.aprila i u formi zakona poslala Skupštini na glasanje.
Iz Delegacije EU ističu da je prirodno da Crna Gora razvija odnose sa zemljama izvan EU, ali naglašavaju da treba da se pridržava domaćih i evropskih propisa.
- U skladu sa zakonodavstvom EU i Crne Gore o javnim nabavkama, kao i u skladu sa Reformskom agendom, Crna Gora ostaje u obavezi da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE - stoji u odgovoru RSE.

Delegacija EU: Crna Gora posao sa Emiratima mora uskladiti sa evropskim standardima

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: jovana-marovic