Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić i izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević potpisale su danas Memorandum o razumijevanju kako bi kroz zajedničke aktivnosti i dobre prakse uz korišćenje inovativnih modela i metoda u narednom periodu radili na jačanju i podizanju svijesti, ali i unaprijeđenju sistema zaštite prirode i biodiverziteta, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi.
Poseban dio ovog Memoranduma odnosi se na saradnju u vezi sa implementacijom projekta “Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i ostalih planiranih projektnih aktivnosti.
- Naša saradnja sa CZIP-om je dugogodišnja imajući u vidu niz aktivnosti i projekata koje zajednički realizujemo kako u parkovima, tako i u PP Ulcinjska Solana čiji smo privremeni upravljači. Ovaj dokument je samo potvrda da smo na dobrom putu i da nastavljamo da jačamo naše partnerstvo sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prirode i biodiverziteta- kazala je Đuretić.
Kroz ovu saradnju biće realizovana i organizacija zajedničkih aktivnosti kako bi ojačali kapacitete relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode od invazivnih vrsta, radili na održivom upravljanju, održivom razvoju, informisanju, povezivanju, ali i blagovremenoj razmjeni informacija između partnera.
- Drago nam je što ovaj Memorandum potpisujemo sa upravom JPNPCG koju smo prepoznali kao posvećenu upravo onim ciljevima koje baštini i naša organizacija, a to je zaštita i unaprijeđenje stanja u oblasti biodiverziteta i prirode Crne Gore. Centar za zaštitu i proučavanje ptica je implementacioni partner projekta ”Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera” i smatramo da samo zajedničkim aktivnostima možemo pripremiti koncept za efikasno očuvanje ovih područja od invazivnih vrsta- poručila je Janjušević.&nbsp;
Projektom ''Povratak na tradicionalne prakse korišćenja zemljišta na vlažnim livadama Skadarskog jezera'', u okviru IUCN-ovog RESCOM programa, predviđeno je mapiranje invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa, Ailanthus altissima i druge) na 250 ha na Skadarskom jezeru, uz aktivnosti suzbijanja ovih vrsta, mehaničkim košenjem selektovane parcele. Takođe, u cilju kontrole invazivnih vrsta, planirano je i doniranje 6 autohtonih grla stoke stočarki ili stočaru koji će se obavezati da doniranu stoku vode na ispašu na odabranu lokaciju.
JPNPCG i CZIP sarađuju sa brojnim partnerima u Crnoj Gori u cilju zaštite, promovisanja, održivog razvoja najvrijednijih područja zemlje kako bi podigle efikasnost zaštite biodiverziteta na veći nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NPCG i CZIP: Unaprijeđenje zaštite biodiverziteta zajednički cilj

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane - naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković.
- Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu - rekao je Marković.
Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo.
- Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja - istakla je ona.
Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel - navodi Ministarstvo.
<h2>Napadi medvjeda</h2>
Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda.
Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.
<h2>Medvjedi u potrazi za hranom</h2>
Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
- Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima - kaže Marković.
Jovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.
- Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe - rekla je Janjušević.
Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.
<h2>U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?</h2>
Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
- Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki - kazao je on.
A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri.
- U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena - rekla je Janjušević.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
- Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme - navode iz Ministarstva.
Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
<h2>Zaštićena vrsta u Crnoj Gori</h2>
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.
<h2>Obilježavanje medvjeda - evropski projekat</h2>
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.
- Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru - kaže Jovana Janjušević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

1084x550

Marković: Neuobičajena pojava da medvjedi prilaze kućama i čine štetu; Janjušević: Učestalost njihove pojave posljedica klimatskih promjena

Poslanicima nudimo rješenje - a to je da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku, nego da se o tome vodi stručna javna rasprava, da se uključe stručnjaci iz Evropske unije - poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković na performansu ispred Skupštine uoči sjednice na kojoj bi trebalo da bude usvojen zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="transpsaernt"> </figure>  Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="vanja"> </figure>  Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. Od 17. aprila, kako dodaje, samo imamo izbjegavanje javne rasprave, nemamo nijednog poslanika ni premijera koji o tome govore, a govorili su da je ovo istorijski sporazum.&nbsp; - Zašto su sad svi zaćutali. Pozivamo poslanike da prestanu da prave sitne političke trgovine, nego da se zauzmu za javni interes da ovaj sporazum bude predmet rasprave stručnjaka i u njega ugrade antikorupcijske klauzule i klauzule koje će spriječiti pranje novca i uništavanje prirode. Nadamo se da će pobijediti savjest - poručila je Ćalović Marković. <h2>Nijesmo prodavci sapuna i šampona</h2> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jovana J"> </figure>  Poručila je poslanicima da ovo nije vaša đedovina da je preprodajete. - Naše plaže nisu vaše da ih beskrupulozno iznajmljujete, zakone da zaobilazite, a Ustav da gazite. Struka i nauka se neće ugasiti. Riječi nećemo mijenjati za Alaborave kvadrate - Istakla je Janjušević. Nijesmo, kaže, prodavci sapuna i šampona kako nas doživljava investitor. - Ovo nije igrica monopola. Ne želimo nikad više da se sporazumi donose iza zatvorenih vrata, ovo je zemlja u kojoj je priroda izgubila svako pravo glasa, ali njeni građani su i dalje glasni - rekla je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Počinje protest"> </figure>  Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Nevladine organizacije će na performansu još jednom pozvati poslanike da glasaju u javnom interesu i odbace pomenuti Zakon.&nbsp; Današnji performans organizuju Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio. Oni su više puta protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice. I tada naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije. - Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u njihovom pismu. Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka. - Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - istakli su ranije u NVO sektoru. Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana. - Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti. Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta. - Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - ukazali su oni. Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako su ukazali, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je, kako su pored ostalog poručili, u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-i-aktivisti-pozvali-poslanike-da-glasaju-protiv-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

1250x600

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: jovana-janjusevic