<p>Predsjednik Crne Gore, <b>Jakov Milatović, </b>čestitao je <b>Jovanu Jovanoviću</b> na izboru za sudiju Ustavnog suda i poželio mu mnogo uspjeha u vršenju ove odgovorne funkcije.</p>
<p>Ipak, Milatović je upozorio da je izbor jednog sudije Ustavnog suda danas u Skupštini samo djelimičan pomak, jer Sud i dalje nije kompletiran i ne može ostvarivati svoju ustavnu ulogu u punom kapacitetu.</p>
<p>- Građani su očekivali odgovornost svih poslanika u odnosu na predložene kandidate i njihove biografije. &nbsp;&nbsp;Zato svaka propuštena prilika produbljuje ustavnu krizu, ugrožava institucije i evropski put Crne Gore- kazao je Milatović.</p>
<p>Milatović je istakao da &nbsp;njegova obaveza kao predsjednika ostaje jasna.&nbsp;</p>
<p>- Štitiću Ustav, insistiraću na nezavisnim institucijama i podržavati svako rješenje koje jača vladavinu prava. &nbsp;Crna Gora mora naprijed. Institucije moraju da funkcionišu. Ne smijemo dozvoliti da država stoji zbog političkih kalkulacija i neodgovornosti. &nbsp;Vrijeme je da se posao završi – u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti- poručio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1993368958771101823&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović čestitao Jovanoviću i upozorio da Ustavni sud nije kompletiran i da država ne smije da stoji zbog političkih kalkulacija

<p>Iako cijenim da je nakon dužeg perioda neodlučnosti ovom odlukom potvrđen demokratski kapacitet Skupštine i zrelo političko djelovanje u pravcu naše zajedničke evropske budućnosti, posao nije cjelovito obavljen - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević komentarišući izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda Crne Gore naglašavajući da je ovom odlukom spriječena je potencijalna blokada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8184%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovan-jovanovic-izabran-za-sudiju-ustavnog-suda-radovic-i-vucinic-nijesu-dobile-potrebnu-podrsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Što prije je, cijeni ona, potrebno otvoriti dijalog kako bi se, u skladu sa Zakonom i skupštinskim procedurama, stvorili preduslovi za izbor preostalih nedostajućih sudija Ustavnog suda.</p>
<p>Ministarka je podsjetila da naimenovanje sudija nije samo nužno za funkcionalnost Ustavnog suda i cjelokupnog pravnog sistema, već predstavlja i ispunjenje preporuka iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije.</p>
<p>- Današnjim naimenovanjem, u pogledu poglavlja 23, u kojem već bilježimo dobar nivo spremnosti, obezbijedili smo napredak što je izuzetno važno u nadolazećoj i ključnoj godini za kompletiranje pregovaračkog procesa - navela je Gorčević.</p>
<p>Ona je naglasila i potrebu da Skupština u narednim mjesecima ostane fokusirana na preostala imenovanja, uključujući ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet.</p>
<p>- Za Crnu Goru, i prije i nakon njenog učlanjenja u Evropsku uniju, ne postoji važniji prioritet od uspostavljanja vladavine prava - zaključila je Gorčević.</p>

1250x600

1084x550

Gorčević: Izbor Jovana Jovanovića spriječio blokadu Ustavnog suda, ali posao još nije završen

<p><b>Jovan Jovanović</b> izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.</p>
<p><b>Mirjana Radović</b> nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.</p>
<p><b>Mirjana Vučinić</b>, koju je predložio predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.</p>
<p>Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.</p>
<p>Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;</p>
<p>- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.</p>
<p>Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.</p>
<p>- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija <b>Milorad Gogić</b> ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.</p>
<p>Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju <b>Draganu Đuranović</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.</p>

Jovan Jovanović izabran za sudiju Ustavnog suda, Radović i Vučinić nijesu dobile potrebnu podršku

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

<p><b>Jovan Jovanović</b> i <b>Mirjana Radović</b> dva su kandidata za sudije Ustavnog suda koje će matični odbor predložiti Skupštini Crne Gore za glasanje.</p>
<p>Za kandidaturu Jovanovića glasalo je osam poslanika na Ustavnom odboru, a Radović je podržalo sedam.</p>
<p>Osim njih, kandidati za sudije bili su <b>Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović </b>i<b> Milva Prelević</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Admir Adrović </b>je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;</p>
<p>- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.</p>
<p>Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1363%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-sjetili-ste-se-da-dolazi-ursula-fon-der-lajen-pa-treba-reci-da-je-pokrenuta-inicijativa-za-popunu-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Odbor izabrao kandidate: Jovan Jovanović i Mirjana Radović biće predloženi za sudije Ustavnog suda

<p>Čitanjem četiri optužnice koje su objedinjene u jedan postupak danas je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje grupi koja se tereti za planiranje ubistva sada pokojnog Jovana Vukotića, koji je, prema evidenciji bezbjednosnih službi bio označen kao vođa škaljarskog klana. Optuženima se na teret stavlja i pripremanje likvidacije Jovana Jovanovića.</p>
<p>Sudija Amir Đokaj, planirao je da optuženi iznesu odbranu.</p>
<p>Na pitanje sudije da li ima potrebe da se čitaju optužnice optuženi Slobodan Kašćelan i Radovan Mujović, rekli su da ima.</p>
<p>- Ima, ima, neka čita, neka se zanima - kazao je Kašćelan.</p>
<p>Čitanje optužnica koju zastupa tužilac Miroslav Turković uslijedilo je nakon polusatne prozivke i provjere ličnih podataka optuženih.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića kao organizatora i članova Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Radoja Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Dejana Rutovića, Milutina Čotara, Srđana Juriševića i Vladimira Vučkovića.</p>

Marija Žižić

Kašćelan i Mujović tražili da tužilac pročita optužnice

<p>Okrivljeni <b>Jovanović</b>, kako su to kazali njegovi branioci, nije došao na suđenje zbog iznenadnog smrtnog slučaja u porodici.</p>
<p>Advokat &nbsp;<b>Miloš Vuksanović</b> je sudu priložio avionsku kartu kao dokaz da je &nbsp;Jovanović zbog hitno da otpituje ističući da će se ovaj okrivljeni po &nbsp;povratku u Crnu Goru odmah javiti sudu.</p>
<p>Sudija Višeg suda <b>Amir &nbsp;Đokaj</b> i tužilac <b>Miroslav Turković</b> prihvatili su obrazloženje odbrane &nbsp;Jovanovića jer, kako su naveli, ovaj optuženi se do sad redovno javljao &nbsp;sudu pa okolnosti povodom smrtnog slučaja nisu uticale da se promjeni &nbsp;utisak o njemu i traži pritvaranje.</p>
<p>Nakon što je sud konstatovao &nbsp;da nisu stečeni uslovi da se ročište održi, advokati iz redova odbrane &nbsp;zatražili su ukidanje pritvora za <b>Sašu Dragojevića</b>,<b> Borka Bešovića</b>, &nbsp;<b>Igora Tezića</b> i <b>Dejana Rutovića</b>.</p>
<p>Oni su, pozivajući se na raniju praksu suda, zatražili da i ako nisu &nbsp;stečeni uslovi za održavanje ročišta, postupajuće vijeće odluči danas o &nbsp;tome.</p>
<p>Međutim, SDT <b>Miroslav Turković</b> se tome protivio. On se &nbsp;protivio i predlogu za ukidanjen pritvora. Sudija Đokaj je konstatovao &nbsp;da će o preldogu advokata za ukidanje pritvora odlučivati vanraspravno &nbsp;vijeće.</p>
<p>Za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića, SDT je kao &nbsp;podiglo optužnicu protiv <b>Radoja Zvicera</b> i <b>Milana Vujotića</b> koji su &nbsp;označeni kao organizatori, i pripadnika <b>Slobodana Kašćelana, Dragana &nbsp;Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana &nbsp;Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Ratka &nbsp;Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Milutina Čotara, &nbsp;Vladimira Vučkovića, Dejana Rutovića i Srđana Juriševića</b>.</p>
<p>Prema &nbsp;navodima SDT-a,Bešović, Pejović, Dragojević i Živković su u toku 2020. i &nbsp;2021.godine, na teritoriji Crne Gore i drugih država Evrope, postali &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi Radoje &nbsp;Zvicer i Milan Vujotić, čiji pripadnici su pored za sada &nbsp;neidentifikovanih lica, postali i optuženi Slobodan Kašćelan, Dragan &nbsp;Knežević, Goran Vukčević, Igor Terzić, Danilo Bakić, Stevan Kraljević, &nbsp;Radovan Mujović, Vladan Lučić, Filip Knežević, Ratko Živković, Milutin &nbsp;Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar, Vladimir Vučković, Dejan &nbsp;Rutović i Srđan Jurišević protiv kojih je Specijalno državno tužilaštvo &nbsp;podiglo optužnicu 20. januara 2023., i Goran Stojanović protiv kojeg je &nbsp;optužnica podignuta 28. jula 2023. godine, kao i okrivljeni<b> Igor Božović</b> &nbsp;protiv kojeg je istraga u toku.</p>
<p>- Okrivljeni Bešović, Pejović, a Dragojević i Radoje Živković, kao &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije, prihvatili su kriminalni plan. &nbsp;Okrivljeni Bešović koji na aplikaciji SKY Ecc koristi nalog sa širfom &nbsp;7220C5, a kojeg organizatori i ostali pripadnici kriminalne organizacije &nbsp;oslovljavaju kao „Vojnik" ili „Ragnar", da postupa po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije koja su mu saopštena &nbsp;direktno ili prenesena preko drugih pripadnika kriminalne organizacije, &nbsp;da pronalazi štek stanove za potrebe kriminalne organizacije, da &nbsp;preuzima, čuva, predaje i čisti vatreno oružje i municiju koje pripada &nbsp;kriminalnoj organizaciji, a koje je namijenjeno za izvršenje krivičnih &nbsp;djela protiv života i tijela i da prevozi oružje i lica koja su određena &nbsp;da budu neposredni izvršioci do mjesta predviđenog za uvježbavanje &nbsp;neposrednih izvršilaca u gađanju iz snajperskih pušaka – navodi se u &nbsp;optužnici.</p>
<p>SDT tvrdi da je Pejović na aplikaciji SKY Ecc koristio &nbsp;nalog sa šifrom 5S7EKH, kojeg organizatori i drugi pripadnici kriminalne &nbsp;organizacije oslovljavaju sa „Kobac“, postupao po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije.</p>
<p>- Okrivljeni &nbsp;Dragojević je na aplikaciji SKY Ecc koristio nalog sa šifrom 23AB28, i &nbsp;imao zadatak da preuzima, čuva i predaje vatreno oružje, municiju i &nbsp;ekspolozivne materije za potrebe kriminalne organizacije.</p>
<p>On se &nbsp;tereti i da je zajedno sa Filipom Kneževićem, uvježbavao upravljanje &nbsp;dronovima na kojima bi se postavila eksplozivna sredstva – bombe a koje &nbsp;bi koristili u ubistvu pripadnika, suprostavljenog škaljarskog klana.</p>
<p>Planovi &nbsp;likvidacija istaknutih škaljaraca razotkrivene su zahvaljujući &nbsp;komunikacijama koje su kavčani razmjenjivali preko Sky aplikacije.</p>
<p>Plan &nbsp;da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom &nbsp;dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije &nbsp;odustanka da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena &nbsp;pokojnom Igoru Dedoviću.</p>
<p>Dedović je ubijen početkom 2020. godine &nbsp;ubijen zajedno sa <b>Stevanom Stamatovićem </b>dok su sa porodicama boravili u &nbsp;jednom od restorana u Atini.</p>
<p>Nakon saznanja da se Jovanović ponovo &nbsp;nalazi u Kotoru i da boravi u stanu u stambenoj zgradi zvanoj Pentagon" &nbsp;Zvicer 13. maja naređuje da se Jovanović mora ,,raditi za sedam dana” &nbsp;pojašnjavajući da će meta u stanu boraviti do 1. juna.</p>
<p>Prema &nbsp;navodima optužnice koju je SDT podiglo 20. januara 2024. 18-člana &nbsp;kriminalna organizacija koju su formirali Zvicer I Vujotić pored &nbsp;likvidacije Jovanovića planirali su I ubistvo vođe suprostavljenog &nbsp;škljarskog klana Jovana Vukotića dok je boravio u Istražnom zatvoru u &nbsp;Spužu.</p>
<p>Jovanović koji je slovio za bliskog saradnika pokojnog &nbsp;Vukotića, je 2016. godine u Istražnom zatvoru vrelim uljem polio Igora &nbsp;Božovića.</p>
<p>Jovanoviću, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi &nbsp;kao visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, svaki trag se gubi &nbsp;2020. godine, samo desetak mjeseci pošto je izašao iz zatvora dok je &nbsp;Jovan Vukotić ubijen 8. Septembra 2023. godine u Istanbulu</p>
<p>Na njega su pucala dva napadača sa motora dok se nalazio za volanom automobila u kojem su bili njegova trudna supruga i dijete.</p>
<p>Prije ubistva, suprostavljeni kavački klan je nekoliko puta pokušao ubistvo Vukotića.</p>

Optuženi za pokušaj ubistva Vukotića i Jovanovića pred sudom 18. februara

<p>Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.</p>
<p>- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.</p>
<p>Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.</p>
<p>- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.</p>
<p>Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;</p>
<p>- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.</p>
<p>Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.</p>
<p>- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.</p>

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

<p>U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.</p>
<p>Gošća emisije biće <b>Aleksandra Anđelić</b>, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.</p>
<p>Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.</p>
<p>U gastro segmentu, kuvarica<b> Marija Vulić </b>priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.</p>
<p>Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.</p>

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

<p>Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta"><i>piše Pobjeda.</i></a></p>
<p>Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> je bio<b> Stevan Gajević</b>, a Vlade <b>Nina Vujošević</b>, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje <b>Lidije Martinović</b>.</p>
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
<p>Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.</p>
<p>Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju <b>Boris Mugoša</b> (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.</p>
<p>Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.</p>
<p>Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.</p>
<p>Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.</p>
<p>U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.</p>
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
<p>Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.</p>
<p>Predsjednik Odbora za ekonomiju <b>Boris Mugoša</b> je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.</p>
<p>Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.</p>
<p>Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.</p>

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

<p>Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.</p>
<p>Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.</p>
<p>– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.</p>
<p>Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.</p>
<p>– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.</p>
<p>On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.</p>
<p>Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.</p>
<p>– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.</p>
<p>Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.</p>
<p>Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.</p>
<p>Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.</p>
<p>– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.</p>
<p>Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.</p>

Tag: jovan-jovanovic