U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje uputila je podršku Cetinjanima koji skoro tri mjeseca blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dvije tragedije u tom gradu u kojim je, za dvije i po godine, ubijeno njihovih 23 sugrađana.
- Dosta je ćutanja! Skoro tri mjeseca. Toliko traje blokada Kruševog ždrijela. Bez režisera iz sjenke. Bez partijskih parola. Bez želje za profitom ili medijskim spinovima. Samo čista, surova istina: narod traži pravdu za 23 ubijene duše, za dva stravična masakra koja su potresla Crnu Goru - a režim se ponaša kao da je riječ o meteorološkoj pojavi, a ne zločinu nad sopstvenim narodom - ocijenili su u ovoj asocijaciji.
Oni pitaju i gdje su ostali Cetinjani.
- Gdje su „komitski serdari” sa tastatura? Gdje su svi ti „heroji” i „patriote” koji se prepucavaju po kafanama uz dojč, dok ljudi na barikadama krvare od nepravde? Kad je trebalo lajkovati i veljati se po mrežama - svi ste bili generali. A sada, kad narod stoji na vjetrometini - tišina - naveli su oni.
Država, kako su ukazali, crta mete.
- Ljude koji traže istinu, politički šefovi bezbjednosnih službi pokušavaju predstaviti kao „bezbjednosno interesantna lica”. Ili ih optužuju za sabotažu turističke sezone. Možete li zamisliti kakvo moralna dno mora biti čovjek koji tako lako padne - da bi napao u crno zavijene porodice? To nije slabost - to je pokvarenost na dnu ljudske lestvice - istakli su oni.
Prozivaju ih, kažu, direktno, imenom i prezimenom.
- Aleksa Bečiću - koliko puta još planiraš da opereš ruke od naroda? Ti koji si obećavao „odgovornost”, danas ćutiš dok se građani satanizuju. Tvoje ime je postalo simbol bježanja od istine.
· Momčilo Lekoviću, poslanice Demokrata — tvoja izjava da „privatni mediji sprovode opasnu kampanju protiv bezbjednosnog sektora” je dno dna. Istina te ne zanima. Sram te bilo.
· Lazare Šćepanoviću, direktore policije - kako spavaš noću? Dok tvoje strukture ne odgovaraju na pozive za pravdu, a porodice žrtava vape za istinom?
· Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo - vaše institucije su danas saučesnici.
Ne radite ništa. Ne informišete javnost. Ne vodite otvorenu istragu. Vi niste čuvari reda - vi ste njegovi grobari.
· Svi vi što ćutite i klimate glavom, pokušavajući da preživite ovu sramotu kao da vas se ne tiče - istorija vas neće zaboraviti - naveli su u crnogorsko-američkoj asocijaciji Cetinje.
Ako dvije tragedije ne mogu ujediniti Cetinje pitanje je, kažu oni, jednostavno: Kome smeta ujedinjeno Cetinje, iz kojeg je kroz istoriju uvijek sve počinjalo?
- Ko je ta siva eminencija u našem gradu koja sprečava da ujedinjena mladost ponovo krene s Cetinja i proširi se po cijeloj Crnoj Gori? Ko je stvarno odgovoran za neslogu? Jer da ima sloge - institucije ne bi imale izbora. Morale bi da odgovore na neodgovorena pitanja građana, i bar donekle ublaže bol porodicama nastradalih - naveli su oni.
Što se njih tiče, kažu da neće stati.
- I neka zna svaki političar, svaki sluga sistema, svaki medijski manipulator: Radikalizacija protesta nije prijetnja - to je odgovor. Kad država ćuti na zločine, narod ima moralnu obavezu da ustane. Da blokira. Da proziva. Da se ne pokori - poručili su u crnogorsko-američkoj Asocijaciji Cetinje.
Ovo, kako su podvukli, nije borba za partiju - nego za dušu Crne Gore.&nbsp;
- Ako kao društvo ne ustanemo i ne kažemo dosta - ako ne insistiramo na pravdi i istini za porodice te djece i nesrećnih ljudi - mi ćemo kao narod nastaviti da svakom jasno pokazujemo da je crnogorsko čojstvo i junaštvo - samo još jedna velika laž - zaključili su oni.

Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje: Radikalizacija protesta nije prijetnja nego odgovor - narod ima obavezu da ustane kad država ćuti na zločine

Crna Gora i Egipat žele da dalje unaprjeđuju saradnju, za šta postoji izuzetan potencijal - ocijenjeno je na današnjem sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova, emigracije i egipatskih iseljenika Badr Abdelatijem, u okviru posjete Arapskoj Republici Egipat.
Kako je saopšteno iz MVP, Ibrahimović je ukazao na četiri ključna vanjskopolitička prioriteta Crne Gore kao i snažnu privrženost dijalogu, saradnji i jačanju veza sa prijateljskim državama.
- Današnja posjeta Egiptu predstavlja podsticaj jačanju saradnje između naše dvije države. Dijelimo posvećenost stabilnosti Mediterana i vrijednostima multilateralizma i dijaloga. Egipat zauzima važno mjesto u našoj viziji produbljivanja odnosa sa afričkim kontinentom i arapskim svijetom - kazao je Ibrahimović.
Ukazao je i brojne investicione potencijale, kao prostor za dodatno intenziviranje saradnje, posebno istakavši projekat "Luštica Bay" kroz koji su egipatske investicije već prisutne u Crnoj Gori.
Abdelati je kazao da je Egipat posvećen jačanju odnosa sa Crnom Gorom, državom koju karakteriše stabilnost i konstruktivna uloga na međunarodnom planu. "Veoma cijenimo poziciju i konstruktivnu ulogu Crne Gore u naporima međunarodne zajednice za okončanje stradanja u Gazi i uspostavljanje trajnog mira", naveo je Abdelati.
Podsjetio je i na važnost saradnje na planu borbe protiv ilegalnih migracija i terorizma, te se osvrnuo na brojne potencijale za intenziviranje bilateralne saradnje. "Vjerujem da postoji veliki prostor za proširenje naše saradnje, naročito na polju ekonomije, energetike i turizma. Radićemo zajedno na promociji i valorizaciji investicionih potencijala,“ kazao je ministar Abdelati.
Šefovi diplomatija Crne Gore i Egipta su, danas u Kairu, potpisali i dva značajna memoranduma između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Egipta, i to o političkim konsultacijama i saradnji između diplomatskih akademija. To će, kako su istakli, unaprijediti institucionani okvir saradnje i omogućiti redovnu razmjenu stručnih znanja i iskustava.
&nbsp;Posebna pažnja u razgovorima posvećena je, kako su dodali u MVP, turizmu kao važnoj privrednoj grani u obje države. Obostrano je naglašeno da direktna, sezonska avio-povezanost otvara nove poslovne prilike i podstiče dalju saradnju. Ministar Ibrahimović je, na toj liniji, kazao da su "ove veze više od saobraćajnih, te da predstavljaju mostove među našim narodima."
Sagovornici su se, kako se zaključuje u saopštenju, saglasili da posjeta Ibrahimovića predstavlja važan impuls daljem razvoju sveukupnih odnosa i potvrdili spremnost da u narednom periodu dodatno intenziviraju politički dijalog. Na toj liniji, Ibrahimović je, danas u Kairu, uputio poziv egipatskom kolegi da posjeti Crnu Goru.

Ibrahimović u Kairu: Jačanje političkog dijaloga i ekonomske saradnje između Crne Gore i Egipta

Nema prepreka da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) ponovo usvoji u Skupštini, i to sa mnogo većom podrškom nego prvog puta, saopštio je premijer Milojko Spajić.
- Ne postoji nijedna prepreka da se taj sporazum ponovo usvoji u parlamentu. Mislim da većina treba da bude mnogo veća. Prošli put je sporazum usvojen sa 50 ili koliko već poslanika. Mislim da ovoga puta 81 poslanik ima puno pravo da sa velikim zadovoljstvom glasa za jedan fenomenalni sporazum, koji će da digne ekonomiju Crne Gore - rekao je Spajić novinarima u Baru, gdje je prisustvovao postavljanju kamena temeljca za izgradnju vrtića.
On je komentarišući odgovor evropske komesarke za proširenje Marte Kos, crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću, da sporazum na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), kazao da je u prvoj rečenici mišljenja izričito jasno da sporazum nije protiv evropskog zakonodavstva.
- Čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled. Oni su formalno poslali pismo gdje kažu da sporazum nije u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, što je bila suština pitanja koje je predsjednik poslao, tako da sam ja prezadovoljan jednim takvim odgovorom - rekao je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je Vlada bila u potpunosti u pravu kada je rekla da je sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
Spajić je dodao da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa evorpskim zakonodavstvom što se tiče poglavlja konkurencije i državne pomoći.
- Ove godine bi trebalo da zatvorimo to poglavlje, tako da mislim da je to jedan pokazatelj da smo bili apsolutno u pravu što se tiče ovog sporazuma i drago nam je da je to potvrdila i Evropska komisija - rekao je Spajić.
Milatović je ranije potpisao Zakon o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji između vlada Crne Gore i UAE, ali je Skupštini na ponovno odlučivanje vratio onaj koji se tiče saradnje u oblasti turizma i razvoja nekretnina.

Spajić nakon mišljenja EK očekuje još veću podršku sporazumu sa UAE

Naša večerašnja gošća odrasla je u maloj sredini, izabrala je da pođe u veliki svijet i da poraste.
Sa njom govorimo o izazovima koje odrastanje nosi, a o kojima se javno rijetko govori. Sa nama večeras, u Liniji života, Nikolina Grgurović, arhitektica.
Emisiju možete pogledati večeras od 22 sata na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Di7Zdu2Ik5wM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života na TV E: Sa Nikolinom Grgurović od 22 sata

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Zloupotreba državnih resursa se nastavlja. Službenici, ministri, činovnici vole da ljetuju, zimiju, praznikuju i to nije sporno da ne idu službenim vozilima na teret građana.
Čitalac Portala ETV poslao nam je iz Sarajeva fotografiju vozila koje, prema dostupnim podacima, duži Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).&nbsp;
Fotografija je snimljena sinoć oko 20:00 sati na parkingu u tržnom centru Sarajevo City Center na garažnom mjestu broj 10. Riječ je o vozilu Škoda Superb registarskih tablica PG CGK89.
Ovo vozilo, prema posljednjim dostupnim podacima sa sajta EKIP-a, tokom 2024. godine, od kada je izabran u Skupštini, koristio je član Savjeta Agencije Amer Nokić.
On je izabran za člana Savjeta EKIP-a u aprilu prošle godine, a njegov izbor tada problematizovala je poslanica Jevrosima Pejović koja je tvrdila da ne ispunjava uslove za tu poziciju.
Iako Pejović nije konkretno pomenula Nokića imenom, ukazala je da je riječ o kandidatu koji je ekonomista. Jedini ekonomista među izabranih petoro, od ukupno 30 kandidata koje je intervjuisao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, bio je Nokić, koji je tada bio zapošljen u Pošti Crne Gore.
U svakom slučaju, vozilo EKIP-a juče je bilo u Sarajevu, a kako se prema raspoloživim informacijama tokom vikenda u glavnom gradu Bosne i Hercegovine svakako ne održava nikakav međunarodni skup regulatora tržišta elektronskih komunikacija, teško može biti u pitanju službeno putovanje. Svakako ne u šoping molu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkad-odbrana-uziva-dragan-krapovic-na-godisnjem-odmoru-italiji-koristi-sluzbena-vozila-i-pratnju-vojnih-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Tag: jovan-dzoli-ulicevic