Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: jovan-dzoli-ulicevic