Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je veoma kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDT-ovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.&nbsp;
Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, a kako se navodi u saopštenju, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.
- Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu - kaže Zeković.
Ona je navela da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.
- Da se žena vrati i zadrži u okviru porodice i bude zavisna od muškarca - poručuje ona.
Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.
- Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke - kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije
Ulićević ističe da se traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje.
Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.
- Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija - kaže Ulićević.
Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.
- Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog prava“, dodaje Ulićević.&nbsp;
- Zvali su me na debate sa desničarima i crkvom, ja sam to uredno odbijao jer moramo svi da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima. Debata o tom zakonu je mogla da se napravi sa bilo kim od nas, da dođe neko ko je radio na zakonu, zaštitnik ljudskih prava, da vidimo šta se uradilo, a ne da li smo za ljudska prava ili nismo - poručuje Ulićević.
Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.
- Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srijećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima - ističe ona.
Govoreći o dezinformacijama kojima se targetira feminizam, Zeković kaže da Crna Gora ima izuzetno visoko stopu intelektualaca ali da se i dalje mora da objašnjavati šta je feminizam.
- I za šta se zalaže, da on ne znači mrziti muškarce, već izjednačiti prava muškaraca i žena - kaže ona.
Ulićević napominje da desničari pažljivo biraju teme o kojima će dezinformisati i kroz koje će dolaziti do ljudi, te da je on lično vidio dokumente u kojima se oni savjetuju koje teme da biraju.
- Pa se kaže treba koristiti temu sporta jer je to meka tema, tema kulture, migracija to su teme kroz koje ćemo da uđemo... - naveo je Ulićević.
Na kraju, Zeković je zaključila da je put od vrijeđanja na internetu do nasilja veoma kratak.&nbsp;
- Dovoljno je da žena pokuša da demantuje neki od komentara i to će da preraste u još veći nivo nasilja. Moramo da shvatimo da je to opasnije nego otvorena i direktna prijetnja, za to znamo da postoji neki sistem zaštite, pa ćete prijaviti, naći načina da se zaštiti, sve između prijetnji je ono što urniše jednu ličnost i porodicu - zaključila je Zeković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zeković: Mnogi zakoni se donose u skladu sa patrijahalnim shvatanjem; Ulićević: Moramo da imamo svijest i odgovornost kome se daje prostor da priča o određenim stvarima

U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Francuska će ojačati svoje partnerstvo sa Nigerijom u suočavanju sa raznim bezbjednosnim izazovima, posebno terorističkom prijetnjom na sjeveru te zemlje, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
- Ojačaćemo naše partnerstvo sa vlastima i našu podršku pogođenom stanovništvu - napisao je Makron na platformi Iks (X) i dodao da to čini na zahtjev nigerijskog predsjednika Bolea Tinubua, sa kojim je obavio telefonski razgovor.
Ponovni porast nasilja naveo je predsjednika Nigerije Tinubua da proglasi vanredno stanje. On je naredio i regrutovanje dodatnih bezbjednosnih snaga.
- Pozivamo sve naše partnere da se mobilišu - dodao je Makron, koji u svojoj poruci nije precizirao prirodu akcija koje je planirao Pariz.
Vlasti u Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, nalaze se pod intenzivnim pritiskom nakon nedavnih otmica više od 400 Nigerijaca za manje od 15 dana, uključujući stotine školske djece.
Zemlja je već doživjela stotine masovnih otmica posljednjih godina, posebno u sjeverozapadnim i centralnim regionima, koje su počinile naoružane bande ciljajući ranjivo stanovništvo radi otkupa, terorišući slabo kontrolisana ruralna područja, prenijeli su francuski mediji.

Makron: Francuska će pojačati podršku Nigeriji u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima

Najmanje 18 migranata poginulo je kada se čamac na naduvavanje prevrnuo južno od Krita, saopštile su vlasti.
Polupotopljeni čamac je juče locirao turski trgovački brod u prolazu, a dvoje ljudi je spaseno, navode zvaničnici.
Grčka je glavna ulazna tačka u Evropsku uniju (EU) za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, pri čemu se slične smrtonosne nesreće često dešavaju.
U posljednjih nekoliko mjeseci su sve češći dolasci iz Libije na Krit, a vlasti još nisu utvrdile odakle je čamac koji se juče potopio došao.
Akciju potrage sprovode Obalska straža Grčke i evropska granična agencija "Fronteks".

U prevrtanju čamca s migrantima blizu Krita 18 poginulih

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: jovan-dzoli-ulicevic