Poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, reagovala je povodom tragičnog slučaja u kojem je žena preminula od posljedica brutalnog nasilja koje je doživjela pred očima svog djeteta. Kako je istakla, ovaj slučaj još jednom nas suočava s dubokim propustima u prepoznavanju i sprječavanju nasilja nad ženama.
- Nažalost, ovo nije izolovan incident. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima nasilje nije prepoznato, zaustavljeno niti adekvatno sankcionisano na vrijeme - poručila je Pejović.
Ona naglašava da femicid ne dolazi iznenada, već predstavlja tragičan ishod dugotrajnog ignorisanja upozoravajućih signala i nedostatka ozbiljnog institucionalnog odgovora.
- Femicid je krajnja posljedica neprepoznavanja nasilja u partnerskim i porodičnim odnosima, nedjelotvorne zaštite i neodlučne reakcije sistema. Zbog toga više nije dovoljno govoriti o važnosti djelovanja – vrijeme je da jasno identifikujemo svaki propust - kazala je.
Pejović upozorava da svaka ignorisana prijava, svaki poziv u pomoć koji ostane bez odgovora, ima svoje posljedice – često tragične.
- Zakon mora biti strog i efikasan, kao što je nasilje brutalno. Nasilnici moraju znati da će za svoje zločine odgovarati – brzo, pravedno i bez izuzetaka. Sigurnost žena ne smije biti sporedna tema, već prioritet. Ovo jeste borba za život – u najdoslovnijem smislu. I izgubiće se ako ostane samo na riječima - &nbsp;istakla je ona.
Na kraju, Pejović je apelovala da se ova tema ne smije prepustiti zaboravu.
- Ovo nijesu statistike niti vijesti koje ćemo zaboraviti do kraja dana. Ovo su životi izgubljeni zbog sistemskih propusta i porodice koje će se godinama nositi s posljedicama. U ime svake žene kojoj je uskraćeno pravo na život, i u ime odgovornosti koju svi nosimo – moramo govoriti, slušati i saosjećati -zaključila je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pejović: Životi žena i njihova sigurnost moraju biti prioritet a ne sporedna tema

Konstruktivna kritika je poželjna i neophodna u demokratskom društvu, ali kada ministar uputi predsjedniku države poruke zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada se više ne govori o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti.
To su kazale poslanice Posebnog kluba Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur povodom prepiske ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon prijave Milatovića da mu je Đeljošaj sinoć, u telefonskoj prepisci, uputio prijeteće i neprimjerene poruke.
Pejović i Ćinćur su istakle da je u demokratskom društvu konstruktivna kritika poželjna i neophodna.
- Međutim, kada ministar uputi predsjedniku države poruke koje su zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada više ne govorimo o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti - navode u saopštenju.
Navodi se da takva komunikacija ne priliči ministru koji obavlja visoku državnu funkciju, već šalje poruku javnosti da se politički stavovi iznose neargumentovano, nepristojno i nedostojanstveno.
Pejović i Ćinćur su kazale da riječ ministar dolazi od latinske riječi (minister) i između ostalog znači “sluga/poslužitelj naroda”, dok bi kod starih Rimljana preneseno značenje tog pojma bilo “malen u odnosu na druge”, odnosno osoba vođena interesom zajednice/naroda – “sluga naroda”.
To je, kako su navele, u suprotnosti sa današnjim poimanjem te funkcije.
- Zabrinjava poruka (čitaj prijetnja!) ministra Đeljošaja u kojoj navodi da će “reagovati Albanci gdje god imaju uticaj”! To nije izraz legitimnog političkog stava ili komunikacije u cilju razmjene kritičkog mišljenja, već poziv na etničku mobilizaciju sa željom da se ostvari politički pritisak - istakle su u saopštenju.
Pejović i Ćinćur su upozorile da je to jako opasno i neprihvatljivo za jedno multietničko, građansko i demokratsko društvo.
One su naglasile da je Crna Gora mala država i da se mora voditi zajedničkim interesima svih građana, a ovakav vid “komunikacije” treba na vrijeme osuditi, jer ne smije preći u manir političkih prepucavanja, manipulacija i pritisaka.
Pejović i Ćinćur su navele da Milatovićeva odluka da vrati Skupštini zakon na ponovno odlučivanje nije politički hir, već ustavna i moralna obaveza da se zaštite pravna sigurnost, jednakost građana i jedinstvo poreskog sistema.
Kako su rekle, u pitanju je zakon koji sadrži više rješenja koja su u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom o zaštiti konkurencije i Zakonom o poreskoj administraciji, uključujući i neustavno prenošenje nadležnosti na lokalne samouprave, povratno dejstvo zakona i diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, potpuno je neprimjereno potpirivati političke i nacionalne tenzije oko pitanja koje je isključivo pravne i institucionalne prirode - navode u saopštenju.
Ističe se da institucija predsjednika mora ostati izvan dnevnopolitičkih pritisaka, jer je dužna da štiti Ustav i interese svih građana, bez izuzetka.
Pejović i Ćinćur su kazale da pozdravljaju da se legalno i legitimno iskažu određena politička ili druga neslaganja, ali kroz adekvatna sredstva komunikacije, putem državnih institucija, argumentovanih rasprava i raspoloživih pravnih mehanizama.
- Ovakav ton komunikacije Đeljošaja ne samo da vrijeđa Predsjednika države, već i samu instituciju koju on vrši i predstavlja, Vladu čiji je Đeljošaj član, ali i sve građane koji žele stabilnost, političku odgovornost i civilizovanu javnu raspravu - dodale su Pejović i Ćinćur.
One su naglasile da se autoritet ne gradi uvredama i prijetnjama, već sopstvenim primjerom i odgovornim ponašanjem.
- Civilizacijske vrijednosti na kojima počiva i crnogorsko društvo treba da budu kultura dijaloga i argumentovane razmjene mišljenja, poštovanje države, državnih institucija i njenih predstavnika, ali i odgovornost prema izgovorenoj riječi u javnom diskursu - rekle su Pejović i Ćinćur.
One su zaključile da konstruktivan dijalog i razmjena mišljenja ne smiju i ne mogu da budu posmatrani kao neodstatak ili slabost, već čvsrta osnova za razvoj svake uređene, demokratske i građanske države.

Pejović i Ćinćur: Ozbiljno odstupanje od profesionalne i institucionalne odgovornosti

Kao društvo moramo da shvatimo da ekstremizam i terorizam nijesu nešto što se dešava “negdje tamo”, nego je tu, jer kao što nijedan čovjek nije ostrvo, isto tako nijedna zajednica nije izolovana, posebno danas, sa dostupnošću interneta i ogromnim uticajem koji neka ideja može da ima. Ovo je ocijenjeno u CDT-ovom podkastu Akcija pod nazivom ”Polarizacija, radikalizacija, ekstremizam: Ima li kraja?”, a navedeno u saopštenju medijima.&nbsp;
Jevrosima Pejović, poslanica i potpredsjednica Odbora za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a je, komentarišući istraživanje CDT-a koje je pokazalo da se u Crnoj Gori gotovo svaka etnička zajednica osjeća žrtvom, kazala da što je zajednica zatvorenija to je podložnija percepciji da su ugroženi od strane drugih.
- To je jedan zakon iz psihoterapije zapravo. Ukoliko smo ti i ja udaljeni i ne poznajemo se, ja ću biti sklonija da neke svoje nesvjesne osobine pripišem tebi. Isti taj zakon važi i za šire grupe - kazala je Pejović i ocijenila da se sa tim problemom možemo nositi tako što o njemu razgovaramo i upoznajemo jedni druge.
Ocijenila je i da se često igra “na kartu” izazivanjem nepovjerenja i manipulisanjem osjećaja nepripadnosti, ali i identitetskim pitanjima.
- Nisam sigurna koliko svi mi na političkoj sceni doprinosimo povjerenju i koliko mi svojom retorikom zarad kratkoročnih i sitnih političkih poena, jer četiri godine je vrlo kratak period, ukoliko odigramo na govor mržnje, ukoliko odigramo na traumu, ako gađamo ljude tamo gdje su najosjetljiviji samo da bismo dobili naredni mandat ili mogućnost da zapošljavamo ili zloupotrebljavamo neke resurse, na kraju krajeva resurse svih nas, onda dugoročno ne radimo dobro sami sebi - dodala je ona.
<h2>Priča o identitetu najlakše mobiliše ljude</h2>
Pejović je kazala da ono što najlakše mobiliše ljude i što najlakše nađe put do srca je priča o identitetu, prije svega zato što mi nosimo veliki broj trauma iz prethodnog perioda.
- Mi živimo u regionu u kojem postoje porodice koje još uvijek traže svoje mrtve i ta igra sa tim sentimentom i tom traumom ne samo da je nemoralna, nego i neetična i sa te strane naravno da je najlakše dobiti glasove igrajući na tu kartu, ali na duge staze to ne donosi ništa dobro. Moj posao je da pričam sa svakim i to je ono što mi političari treba da demonstriramo. Važno je da imamo minimum civilizacijski da razmijenimo argumente, čak mislim da je naš zadatak da to promovišemo. Jer ukoliko ja promovišem to da neću da govorim sa nekim, ukoliko promovišem prezir, iako pojedine stavove – daleko od toga da ne podržavam, to je poruka svakom onom građaninu koji me gleda da se isto tako ponaša prema ljudima sa kojima živi u komšiluku - ocijenila je sagovornica CDT-ovog podkasta.
<h2>Političke elite profitiraju od konflikata</h2>
Pejović je kazala da je diplomatija zapravo umjetnost prepoznavanja zajedničkog interesa, te da ono što važi za odnose u regionu, važi i za bilo koju drugu državu na svijetu.
- Nama niko neće doći da nas spasi, da nam pomogne bez nekog svog interesa, mislim da tu nema ništa loše. Sad se to stavi u kontekst vrijednosti i onda pravimo prijateljstva, saradnju i tako je bilo odvajkada. Nažalost političke elite profitiraju od konflikta sa nekom drugom državom i zastrašivanjem “e oni će da nas napadnu”... Moj stav je da ništa ne može da bude gore nekoj zemlji regiona ukoliko je Crnoj Gori dobro, čak naprotiv -- dodala je poslanica.
<h2>Najranjivija su djeca</h2>
Govoreći o iskustvu rada u Odboru za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a kazala je da izabrani parlamentarci iz Crne Gore razmjenjuju iskustva sa brojnim kolegama iz različitih zemalja svijeta, upoznaju različite sisteme na koje kao država možemo da se ugledamo kada govorimo o problemima iz oblasti terorizma.
- Jedna stvar koja je mene prilično zaprepastila jeste koliko su naša djeca ranjiva, čak i kada su u našoj kući. Zabilježeni su slučajevi regrutacije djeteta od samo osam godina. To je ono što samo prolazi mimo nas, zato što ni roditelji nemaju tu previše pristup tom svijetu i načinu na koji se dijete povezuje i potencijalno može da se poveže sa terorističkim grupama. Naravno da se plasira sadržaj koji uvijek izaziva određenu emociju - dodala je ona.
Pejović je ocijenila i da se u velikoj mjeri koristi vještačka inteligencija, te da nam brzina razvoja novih tehnologija zaista govori da mi moramo da uhvatimo korak sa novim trendovima.
<h2>Svaki stav je legitiman, ali moramo imati granicu</h2>
Sagovornica CDT-a je kazala da se svi mi borimo za svoje vrijednosti i za ono u šta neko vjeruje, bar bi tako trebalo da bude.
- Tako da bi možda valjalo i da podsjetimo sebe s vremena na vrijeme da je svaki stav zapravo legitiman, ali da ono što prelazi granicu je šovinizam, govor mržnje... Većina ljudi zna šta je ispravno. Ovdje je problem u onima koji bez sankcija promovišu nešto što nije u redu. Dodatan problem je kada se u političkom životu promoviše nešto što nije u redu, jer političari imaju mnogo više odgovornosti - dodala je ona.
Ocijenila je da se tačno vidi “ko reaguje iz svoje partijske nesvijesti, a ko po zadatku”.
- Čak i u kreiranju narativa žrtve ide se na to da se neko oslabi (politički), jer žena, u politici naročito, ali i u svakom drugom segmentu, nema kredibilitet dok se ne dokaže suprotno, a muškarac ga ima dok se ne dokaže suprotno. U tom kontekstu je govorila i o tome da dolazimo iz kulture gdje su naše babe nosile puške, da nam je feminizam u tradiciji. Neko se izborio za ova prava, neko se izborio za to da meni i tebi danas život bude lakši, na nama je da tu borbu nastavimo - kazala je Pejović.
<h2>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)</h2>
Podkast je, kako se navodi, snimljen u okviru projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

1250x600

1084x550

Ekstremizam nije daleka prijetnja, manipulisanje identitetskim pitanjima vodi u polarizaciju

Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;
Delegaciju su činili šefica Jelena Nedović, članovi Amer Smailović i Jevrosima Pejović, kao i zamjena člana Jevto Eraković.
- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.
Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.
- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Crna Gora mogla bi postati druga evropska zemlja - poslije Španije - koja ženama omogućava pravo na dvodnevno menstrualno odsustvo.
Namijenjeno je zaposlenim ženama koje imaju veoma bolne menstruacije, odnosno dijagnostifikovanu sekundarnu dismenoreju.
Ova zakonsko pravo - ukoliko ga potvrdi Skupština Crne Gore - olakšalo bi ženama poput Marije, koja je više puta godišnje zbog tih bolova izostajala sa posla.
- Uzimala sam po jedan dan, ne baš svakog mjeseca... Na kraju sam se sa šefom dogovorila kako mi se ne bi odbijalo od odmora - rekla je ona.
Izglasavanju ovog prava nada se i studentkinja Mila.
- Bolovi i umor me značajno ometaju u onome što radim... uzimam analgetike u nadi da će pomoći - što nije uvijek slučaj - i redovno imam poriv da preležim barem taj prvi dan, kao što bih preležala bilo koju bolest - kaže ona za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Šta predviđa crnogorski predlog</h2>
Zakonsko rješenje o menstrualnom odsustvu predložila je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Privremenu spriječenost za rad zbog sekundarne dismenoreje utvrđivao bi ljekar specijalista. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva bolne simptome koji su uzrokovani nekom prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom, poput mioma, polipa...
Iz Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore nisu odgovorili koliko žena ima dijagnostifikovanu sekundardnu dismenoreju.
Uvođenje ove mjere, prema mišljenju Pejović, imalo bi i širi društveno-zdravstveni značaj.
S obzirom da su godišnji pregledi ključni za ostvarivanje prava na menstrualno odsustvo, oni bi doprinijeli pravovremenom dijagnostifikovanju i drugih ozbiljnih ginekoloških oboljenja.
- Podaci Instituta za javno zdravlje nam kažu da tek svaka treća žena otkrije rak grlića materice na vrijeme. Odnosno preko 60 odsto njih otkrije ovo oboljenje u trenutku kada se više ne mogu operisati - kaže Pejović za RSE.
Crna Gora se, prema podacima Instituta, nalazi na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od raka grlića materice.
<h2>Kako će glasati poslanice</h2>
Pejović se nada podršci ovom zakonskom rješenju svih poslanika crnogorskog parlamenta, prije svega poslanica.
Ona je kazala da su pojedine poslanice imale nedoumice vezano za procenat populacije na koje se odnosi pravo dvodnevnog plaćenog odsustva i kako će to uticati na privredu.
Međutim, kako ističe, to oboljenje pogađa oko 10 odsto ženske populacije, stoga smatra da ne bi imalo značajnijeg uticaja na privredu.
Iz Ženskog kluba Skupštine nisu odgovorili na pitanje RSE o tome da li podržavaju inicijativu poslanice.
Skupštinski Istraživački centar je za potrebe zakonskog predloga pripremio analizu o menstrualnom oduststvu u Evropskoj uniji.
U njoj se ističe da ono ne postoji u zakonodavstvu EU, ali da se kao dio rodne ravnopravnosti može "osloniti na vrijednosti sadržane u pravnim tekovinama Unije".
Vlada prošle godine nije podržala sliču inicijativu Centra za ženska prava.
<h2>Španija – prva u Evropi</h2>
Jedina evropska država koja je institut menstrualnog odsustva uvela u svoje zakonodavstvo s ciljem uspostavljanja ravnoteže između zdravlja i posla je Španija.
Žene više "neće morati da čine menstruaciju nevidljivom, uzimaju tablete kako bi radile ili umirale od bolova pretvarajući se da je sve u redu", poručila je tadašnja ministarka ravnopravnosti Irene Montero.
U toj zemlji od 48 miliona stanovnika, menstrualno odustvo, prema zvaničnoj statistici, dnevno koristi manje od pet žena.
<h2>Dva italijanska pokušaja</h2>
Sličan predlog našao se pred italijanskim poslanicima čak dva puta u posljednjoj deceniji.
Prvi – iz 2016. godine – odnosio se samo na žene koje su u radnom odnosu i omogućavao do tri dana odsustva sa posla.
Drugi – iz 2023. godine – je još u proceduri a pored žena u radnom odnosu se odnosi i na učenice i omogućava do dva dana odsustva.
Naime, ponovna rasprava pokrenuta je nakon što je srednja škola u Raveni izmijenila propise, kako bi omogućila odsustvo učenicama najviše dva dana mjesečno u slučaju jakih mensutralnih bolova.
I više italijnskih kompanija u svoje sisteme socijalne zaštite uvelo je mogućnost menstrualnog odsustva.
Ova tema je prisutna i u drugim evropskim zemaljama.
Tako je istraživanje u Nizozemskoj pokazalo da većina žena podržava mogućnost ovog odusustva, ali da strahuju kako bi to moglo uticati na njihove karijere.
<h2>Istočna Azija decenijama ispred Evrope</h2>
I dok evropske zemlje razmatraju mogućnost menstrualnog odsustva, ono je decenijama praksa u više istočnoazijskih zemalja.
U Japanu pravo na menstrualno odustvo postoji gotovo osam decenija, a u susjednoj Južnoj Koreji gotovo dvije i po decenije.
To pravo uveli su i Inonezija, Tajvan i više kineskih provincija.

Crna Gora prati Španiju: Da li će žene imati zakonsko pravo na menstrualno odsustvo?

Poslanica Jevrosima Pejović boravila je u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, u svojstvu članice Odbora za borbu protiv terorizma Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), a tokom intenzivnih razgovora pažnja je bila usmjerena na savremene izazove i kompleksne oblike terorističkih prijetnji, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Dodaje se da delegacija, koju predvodi predsjednica Parlamentarne skupštine OEBS-a Pia Kauma, održala je sastanke u Vašingtonu sa članovima Kongresa, zvaničnicima Vlade i stručnjacima iz oblasti bezbjednosti u cilju proširenja međunarodne saradnje u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma.
- Ključne teme uključivale su zloupotrebu savremenih tehnologija poput vještačke inteligencije, bespilotnih letjelica i 3D štampe u terorističke svrhe, kao i zabrinjavajući porast radikalizacije mladih na internetu. Poseban akcenat stavljen je na pojavu tzv. nihilističkih ekstremističkih pokreta, povezanost terorizma sa organizovanim kriminalom, te sofisticirane metode finansiranja, uključujući korišćenje kriptovaluta - ističe se u saopštenju. 
Delegacija se, kako su kazali, sastala sa predstavnicima Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Savjeta za vanjske odnose, Biroa Stejt departmenta za borbu protiv terorizma, kao i Kancelarije Ministarstva finansija SAD zadužene za suzbijanje finansiranja terorizma i finansijskog kriminala. Održani su i opsežni sastanci sa članovima Senata i Predstavničkog doma iz obje političke partije, uključujući članove Odbora za obavještajne poslove i Komisije za evropsku bezbjednost i saradnju.
Pejović je tokom sastanaka naglasila važnost obrazovanja i prevencije kao ključnih alata u borbi protiv nasilnog ekstremizma. Istakla je da savremene prijetnje, koje su sve raznovrsnije, sofisticiranije i često transnacionalnog karaktera, zahtijevaju koordinisane odgovore i čvrstu međunarodnu saradnju. 
- U vremenu kada nove tehnologije i potencijali vještačke inteligencije otvaraju neograničene mogućnosti, moramo se osloniti na zajedničke vrijednosti koje baštinimo kroz OEBS i partnerske odnose. Samo tako možemo graditi otporna društva - poručila je Pejović.
Posebno je ukazala na značaj razmjene znanja i iskustava među parlamentarcima, koji imaju važnu ulogu u prenošenju globalnih saznanja u zakonodavne procese, ali i u podizanju svijesti i edukaciji cjelokupnog društva. 
Kao predstavnica Crne Gore, zemlje koja razumije postkonfliktnu tranziciju, ali i kao jedina predstavnica iz Jugoistočne Evrope, Pejović je naglasila dodatnu vrijednost koju iskustva regiona Balkana mogu donijeti međunarodnim naporima u suzbijanju ekstremizma.
Potpredsjednik Odbora, američki kongresmen Mark Vizi istakao je da su ove zvanične posjete ključne za izgradnju boljeg razumijevanja prijetnji i izazova sa kojima se suočavaju na terenu. 
- Pozdravljam priliku da sa svojim evropskim kolegama podijelim američko iskustvo u borbi protiv terorizma i izgradnji međunarodne saradnje u borbi protiv naših zajedničkih prekograničnih bezbjednosnih prijetnji - rekao je Vizi.
Predsjednica Pia Kauma istakla je važnost da nacionalni parlamenti omoguće razmjenu informacija i znanja među zakonodavcima, kao i centralnu ulogu zaštite osnovnih sloboda i vladavine prava uz borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. 
- Više od dvije decenije, Parlamentarna skupština OEBS-a stavlja borbu protiv terorizma na vrh svog dnevnog reda. Moramo uvijek ostati na oprezu u odbrani naših društava od ove pošasti, istovremeno osiguravajući da se naše zajedničke vrijednosti poštuju - rekla je ona. 
Predsjednik Odbora za borbu protiv terorizma Kamil Ajdin izrazio je duboku zabrinutost zbog sve veće izloženosti tinejdžera nasilnom ekstremističkom sadržaju, posebno onlajn, širom regiona OEBS-a. 
- Ovaj užasan trend direktno utiče na koheziju naših društava i zahtijeva hitne odgovore na političkom i zakonodavnom nivou. Države članice OEBS-a treba da ažuriraju svoje strategije kako bi na odgovarajući način zaštitile našu omladinu, a samim tim i našu budućnost, od nasilja i terorizma podržavanjem pristupa cijelog društva, stvaranjem jakih javno-privatnih partnerstava u medijima i platformama za informisanje na društvenim mrežama.
Diskusije tokom proteklih dana na sastancima poslužile su jačanju parlamentarne svijesti i angažovanja u borbi protiv terorizma razmjenom ključnih naučenih lekcija i identifikovanjem glavnih izazova koji utiču na zemlje OEBS-a sa obje strane Atlantika.
Posjetu Vašingtonu delegacija je zaključila odavanjem počasti za 184 osobe koje su poginule u napadu 11. septembra 2001. godine, na Memorijalnom centru Pentagona.
Zvanična posjeta SAD-u se nastavila se dvodnevnim programom u Njujorku, gdje je delegacija posjetila sjedište Ujedinjenih nacija. Na sastancima sa visokim predstavnicima Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma (UNOCT) i Izvršne uprave Odbora za borbu protiv terorizma Savjeta bezbjednosti (CTED) razgovarano je o najnovijim trendovima i globalnim naporima u borbi protiv terorizma.
- Posjeta je zaokružena obnovom Memoranduma o razumijevanju iz 2020. između Parlamentarne skupštine OEBS-a i UNOCT-a. U kontekstu globalnog bezbjednosnog ambijenta koji se brzo razvija, ovaj sporazum o saradnji naglašava stalnu predanost ovih organizacija jačanju parlamentarnog angažmana u međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma. Novi sporazum naglašava poseban doprinos Parlamentarne skupštine OEBS-a međunarodnim, regionalnim i nacionalnim naporima u borbi protiv terorizma kao jedinstvenog foruma za međuparlamentarni dijalog u cijelom regionu OEBS-a - dodaje se u saopštenju Skupštine Crne Gore. 
Naglašavajući jedinstveni doprinos OEBS-ovog parlamentarnog odbora u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, zamjenik generalnog sekretara UN i šef UNOCT-a Vladimir Voronkov pohvalio je Skupštinu OEBS-a za uspješno predsjedanje Globalnim koordinacionim mehanizmom za parlamentarne skupštine o borbi protiv terorizma između 2022. i 2024. 
- Saradnja sa Parlamentarnom skupštinom OEBS-a igra ključnu ulogu u implementaciji UN-ove Globalne strategije za borbu protiv terorizma”, istakao je Voronkov. „Kroz naš posvećeni parlamentarni program, UNOCT će nastaviti podupirati zakonodavce OEBS-a u njihovim naporima u borbi protiv terorizma - kazao je on. 
Završavajući posjetu, delegacija je odala počast žrtvama terorizma u Memorijalnom centru Svjetskog trgovinskog centra 11. septembra. Delegacija je potvrdila svoju predanost podsticanju međunarodne solidarnosti i otpornosti u borbi protiv nasilnog ekstremizma. 
Poslanica Jevrosima Pejović položila je cvijeće žrtvama terorističkog napada iz Crne Gore. Tokom napada na Svjetski trgovinski centar 2001. godine, dva crnogorska državljanina izgubila su život.
- Odbor za borbu protiv terorizma PS OEBS-a uspostavljen je jula 2017. godine, kao Ad hoće radno tijelo, u cilju jačanja doprinosa parlamentaraca u rješavanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije širom regiona OEBS-a. Čine ga 13 članova i članica, predstavnika nacionalnih parlamenata - zaključuje se u saoppštenju.

Pejović razgovarala o globalnim terorističkim prijetnjama i zloupotrebi novih tehnologija

Poslanica Jevrosima Pejović učestvovaće u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, kao članica Odbora za borbu protiv terorizma Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), od 19. do 22. maja 2025. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Posjetu, kako se navodi, organizuje potpredsjednik Ad hoc odbora za borbu protiv terorizma PS OEBS-a, poslanik Mark Vizi, sa ciljem održavanja konsultacija u Vašingtonu i Njujorku sa donosiocima odluka, praktičarima i ekspertima u oblasti borbe protiv terorizma.
Program posjete uključuje sastanke sa predstavnicima američkih institucija poput Stejt departmenta, Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, kao i susrete sa članovima američkog Kongresa i delegacije SAD u PS OEBS-a. U Njujorku su predviđeni sastanci sa zvaničnicima Ujedinjenih nacija, uključujući Kancelariju za borbu protiv terorizma (UNOCT) i Izvršnu direkciju Komiteta za borbu protiv terorizma (CTED). Delegacija će takođe posjetiti memorijalna mjesta posvećena žrtvama terorističkih napada 11. septembra u Vašingtonu i Njujorku.
Pored Pejović, u delegaciji su predsjednica PS OEBS-a Pia Kauma, predsjednik Odbora za borbu protiv terorizma Kamil Ajdin, potpredsjednici Emanuele Loperfido i Mark Vizi, kao i članovi Rikardo Tarno i Madelin Van Torenburg.
- Ova posjeta predstavlja važan doprinos PS OEBS-a međunarodnoj saradnji u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, kao i jačanju uloge parlamentarne diplomatije u suočavanju sa globalnim bezbjednosnim izazovima - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Pejović u zvaničnoj posjeti SAD-u od 19. do 22. maja

Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Jevrosima Pejović objavila je na svojoj Fejsbuk stranici da je sinoć dobila poruke uvredljive sadržine.
Poruke na aplikaciji „Messenger” na kojoj je izvjesni Dejan Radinović vrijeđa na najprizemniji način stigle su joj tokom sjednice Skupštine na kojoj su poslanici razmatrali zakone o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj i saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.
Tvrdi da je to bilo samo nekoliko minuta nakon što je kolega iz poslaničkih klupa aludirao da on može organizovati kampanju onlajn napada na nju.
- Sigurna sam da zbog mojih obraćanja u parlamentu ni jedan kolega ne čita slične poruke. Riječi imaju odgovornost i posljedice - napisala je Pejović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 216.6667%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F16MPgjNFcQ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović dobila uvredljive poruke nakon aluzije kolege poslanika na onlajn napade

Ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske na jasno trasirani spoljnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilateralnu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama, ocijenio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da ova inicijativa ne može predstavijati pandan NATO savezu.
Krapović je to naveo u odgovoru na pitanje nezavisne poslanice Jevrosime Pejović koje će biti postavljeno u Skupštini na ministarskom satu. Pejović je zanimao stav Ministarstva odbrane Crne Gore po pitanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti naših susjeda Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je definisana Deklaracijom iz Tirana od 18. marta ove godine.
Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama, saopštilo je ranije hrvatsko Ministarstvo odbrane.&nbsp;
Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.
Krapović je u odgovoru istakao da je riječ o inicijativi za jačanje trilateralne saradnje, te da njegov resor nema saznanja da je ova Deklaracija upućena i Crnoj Gori na razmatranje eventualnog pridruživanja.&nbsp;
- U ovom kontekstu važno je istaći da resor na čijem sam čelu je stava da ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije na jasno trasirani spoijnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilaterainu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama. Naime, ostajemo posvećeni jačanju saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evropsku i evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana kao najboljeg garanta dugoročne stabilnosti - naveo je Krapović.
U primarnom fokusu je, kako je istakao, implementacija veoma zahtjevne NATO agende, koja je prilagođena kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji u evroatlantskom podrućju.&nbsp;
- Zato ćemo jacčnju regionalne stabilosti, pored političke posvećenosti, doprinositi i kroz učešće pripadnika Vojske Crne Gore i predstavnika Ministarstva odbrane u NATO misiji na Kosovu (KFOR), odnosno NATO Kancelariji za savjetovanje i vezu (NALT) - dodao je Krapović.
On je napomenuo da NATO Alijansa nijednoj svojoj članici ne ograničava mogućnost zaključivanja međunarodnih sporazuma i potpisivanja deklaracija o saradnji sa drugim ne-članicama Alijanse.
- Drugo, ni ovaj ni bilo koji drugi međunarodni aranžman ne može, a siguran sam da to nije ni namjera, predstavijati pandan NATO Savezu, budući da je u njegovoj srži sistem kolektivne odbrane, tj. princip da je bezbjednost jedne države pitanje i preostalih saveznica. Kao takav, uloga NATO saveza je u aktulenom bezbjendosnom kontekstu - krucijalna - poručio je Krapović.

Tamara Klikovac

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

Za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna država gdje prava žena, ne samo da se ne poštuju, nego se na njihov pomen sve konzervativno i patrijarhalno sjati i usprotivi nečemu što ih apsolutno ne ugrožava, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.
To je lako reći jer smo se, navodi Murić, bezbroj puta uvjerili da se uvijek najlakše i najgrublje targetiraju – žene, nevezano za temu i političku pripadnost.&nbsp;
- Ne moramo ići predaleko u prošlost da potvrdimo ovu tezu, dovoljno je da se prisjetimo odvratnih napada na Draginju Vuksanović Stanković, Vesnu Bratić, Vanju Ćalović Marković, Aleksandru Vuković Kuč pa i na, manje više, svaku ženu koja se usudi da uđe u muški glib politike i javnog života. Mizoginija, je, može se zaključiti, nadpartijska i nadnacionalna. Gore navedene žene su napadane zbog političkih predloga, postupaka, rasprava, istraga... Ipak, ovih dana svjedočimo novom nivou mizoginije, pa i čak i auto-mizoginije, ako nešto tako može i postojati - ističe Murić.
On podsjeća da je poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će podnijeti inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva sa posla.&nbsp;
- Stvar je više nego prosta. Bolna menstruacija znači da se ne ide na posao. Ipak, po predanosti radu i posvećenosti poslu poznato crnogorsko društvo diglo je glas protiv ovakvog predloga. Ako uđete u komentare na Fejsbuku vidjećete da su domaći udarnici strogo protiv odustva s posla i da se zalažu za rad pod bolovima i tabletama - naveo je Murić.
<a href="https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7509811/">Medicinske studije</a> iz relevantnih krugova ukazuju, navodi Murić, da dismenoreja, ili bolna menstruacija, već predstavlja jedan od najčešćih uzroka zbog kojeg žene odsustvuju s posla. Naravno, ove studije objašnjavaju da to znači teške bolove u karlici, donjim leđima, grčeve, a naročito kod žena sa koje imaju <a href="https://www.belmedic.rs/bolesti-od-a-do-s/endometrioza">endomtriozu</a> i <a href="https://bebo.club/adenomioza-endometrioza-zidova-materice">adenomiozu</a>.&nbsp;
- Da opet uprostimo, neke žene tokom menstruacije trpe intenzivne bolove. Ali, „struka“ sa Fejsbuka misli drugačije: “Ovo samo kod nas ima. Svuda u svijetu ima budala ali definitivno kod nas je centrala”; „Vidi onda i pauzu neku za dr*anje“; „Ne sviraj Jevrosima! Zene su u tom ciklusu radile i najteze fizicke poslove pa su pretekle! Mozda to i moze ali, obzirom da to nije bolest, da vam se od plate odbiju sve dnevnice za vrijeme odsustva“; „Kakva bolesnica“; „Nijedna država u Evropi i svijetu koje su ekonomski giganti nemaju ove populističke gluposti nezna se ko šta predlaže takmičenje u populistički predlozima dok se milijarde zadužujemo kao da beremo jabuke sa grane. Kako nas vrijeme čeka jedini Bog zna s on nam jedino može i pomoći“. Ovo su samo neki od nekoliko stotina komentara - naveo je Murić.
Ukoliko se predlog poslanice Pejović usvoji, Crna Gora ne bi bila prva u Evropi koja bi uvela nešto ovakvo jer je to 2023. <a href="https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/78220/menstrualno-odsustvo-spanija-je-prva-u-evropi-omogucila-zenama-tri-do-pet-dana-odmora-zbog-bolnog-ciklusa/vest">učinila Španija</a>&nbsp;
Zakon u Španiji daje pravo na trodnevno "menstrualno odsustvo" – sa mogućnošću produženja na pet dana – moći će da ga koriste žene koje tokom ovog perioda imaju jake grčeve, mučninu, vrtoglavicu, pa čak i povraćanje. Za odsustvo je potrebna ljekarska izjava, a javni sistem socijalnog osiguranja će platiti račun.&nbsp;
- Dakle, sve po propisu, kao i kod drugih bolovanja - konstatuje Murić.
<h2>Negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje</h2>
Štaviše, ni inicijativa koju je najavila Pejović nije novost jer je, podsjeća Murić, prije tačno godinu dana Centar za ženska prava (CŽP) pozvao tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranja da razmotri uvođenje minimum jednog dana koji omogućava ženama sa pojačanim tegobama tokom menstrualnog ciklusa da uzmu plaćeno “menstrualno odsustvo” sa posla.
Anita Stjepčević iz CŽP objašnjava da bi fleksibilno rješenje bi moglo da uključi rad od kuće u ovom periodu.&nbsp;
- Postoje kompanije širom svijeta koje ovaj vid odsustva koriste za promociju svojih odgovornih i inkluzivnih politika. Takvi primjeri treba da budu smjernice za domaće politike. Međutim, resorno ministarstvo je odbilo naš predlog. Ako uzmemo poslednje izračunate razlike u stopi učešća muškaraca (79,2 odsto) i žena (64,4 odsto) u radnoj snazi u Crnoj Gori onda bi mjera poput ove, pored nesporne humanizacije tržista rada koje je odavno preraslo u negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje, djelovala stimulativno i povoljnije za veće angažovanje ženske radne snage. Isključivanje žena iz radne snage, na globalnom nivou, mjeri se milijardama eura izgubljene dobiti - kaže Stjepčević za Raskrinkavanje.
Pojašnjava i da je menstrualno odsustvo dio šire priče o “menstrualnoj pravdi” i ženskom zdravlju kojom se prepoznaju specifičnosti naših tijela i iskustava, ali i diskriminatorna ekonomija, koja zarađuje na taksama na osnovne higijenske proizvode koje koriste samo žene i koja utiče na menstrualno siromaštvo.
<h2>Mizoginija umjesto ravnopravnosti</h2>
Stjepčević ističe da su komentari na portalima su još jednom pokazali kako se naše društvo odnosi prema realnim potrebama žena i onima koje se za njih zalažu.&nbsp;
- Dominira govor mržnje i mizoginija koji dodatno su osnaženi stigmom oko ženskog reproduktivnog zdravlja. Naši građani i građanke ne razumiju suštinu koncepta ravnopravnosti koja nikad nije ni bila u poništavanju razlika, u ovom slučaju bioloških, već čuči u njihovom prepoznavanju i kreiranju jednako podsticajnih mjera za sve . kaže ona.
<h2>Šta bi bilo kad bi muškarci imaju menstruaciju?</h2>
Iz CŽP posebno ističu jednu bitnu stvar, stav Grlorije Stajnam iz 1983. godine.&nbsp;
- Svim ženomrzačkim komentarima kao upućujemo odgovor Glorije Stajnam koja daleke 1983. godine odgovara na pitanje „Šta ako bi muškarci imali menstruaciju“: „Menstruacija bi postala zavidan, hvalisav, muški događaj: muškarci bi se hvalisali oko toga koliko traje i u kojem obimu. Dječaci bi obilježavali početak menstruacije, tog željenog dokaza muškosti, vjerskim obredima i momačkim zabavama. Vlada bi finansirala Nacionalni institut za dismenoreju kako bi pomogao u iskorijenjivanju mjesečnih tegoba. Menstruralni proizvodi finansirali bi se iz budžeta i bili bi besplatni…. Vojska ili političari imali bi argument da jedino muškarci mogu služiti vojsku jer da bi mogao uzeti krv moraš dati krv. Vjerski bi vođe tvrdili da menstruacija znači čišćenje te da žene, budući da je nemaju, nisu čiste - dodaje.
<h2>Lažna bolovanja manji problem od prava žena?</h2>
Murić navodi da su bolovanja nevezana za menstruacije, i to ona lažna, inače veliki problem u Crnoj Gori. &nbsp;
Zloupotreba bolovanja je, prema podacima privrednika i državnih institucija, državu koštala milione a na bolovanju je, konstantno, 15 odsto radnika. Murić pita da li su ona onda manje problematična jer nijesu vezana isključivo za žene?&nbsp;
- Autor teksta jednom nije skoro mjesec dana dolazio na posao jer ga je stegao išijas. Pored bolova u leđima, redovno se i uredno odsustvuje i zbog glavobolje, gripa, pa neko čak i zbog zubobolje. Kako to da je onda neprihvatljivo da neko sa uvjerenjem od doktora, zbog jakih bolova, odsustvuje nekoliko dana sa posla? Da ponovimo – za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna, ali i država mizoginije. Lako je, jer, ako pogledamo stavove javnog mnjenja na uzorku od 390 komentara na Fejsbuk stranicama portala <a href="https://www.facebook.com/CafeDelMontenegro/posts/pfbid02HQR2AyceAXHJu4R5GFfN26pAjaFuofxG4VBUe8QDCNw3SxZSYSDGkPwWoAS1Q3tml">CDM</a> i <a href="https://www.facebook.com/lovepodgorica/posts/pfbid0357APc8YPZ5r2a2rjkgK91srcQEJNCPAkqkAkZVKE7K263t7puFEM4FkAtwSDbTvwl">Volim Podgoricu</a>, vidimo da je to tačno - zaključio je Murić.

Murić: Menstrualni bolovi internet šovinista

Nakon analize video snimka na kojem se vidi da je predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković sprečavao službena lica – policiju i vatrogasce da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik četničkom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću, beranska policija mu je izdala prekršajni nalog, saznaje Portal ETV.
Policija je, prema našim saznanjima, ocijenila da u Dajkovićevom ponašanju ima elemenata prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, pa mu je izdala prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja koji propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 60 eura do 200 eura kazniti za prekršaj vozač koji zaustavi, odnosno parkira vozilo na mjestu na kome ugrožava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavlja smetnju za normalno odvijanje saobraćaja ili kretanje pješaka.
Sa ovim prekršajnim nalogom iscrpljene su nadležnosti policije. Sada su na potezu Osnovno i Više državno tužilaštvo u Beranama i Bijelom Pollju da procijene da li je u ponašanju Dajkovića, ne samo na blokadi već i tokom zapaljivog govora na četničkom skupu. bilo i elemenata nekoga krivičnog djela.

Dajković prekršajno kažnjen zbog blokiranja puta ka Gornjem Zaostru

Pravosnažno osuđeni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je nagovijestio da bi bosanko hercegvački entitet Republik Srpska mogao biti tema narednog sastanka američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
Dodik tvrdi da se o situaciji trenutnoj u RS-u zna i u Washingtonu i Moskvi i Pekingu.
"Republika Srpska nikada više neće imati priliku da bude predmet, čak i perifernog pominjanja na tako globalnim forumima, kakav je ovaj koji će se održati sada između Putina i Trumpa", rekao je Dodik.
On je kazao da je njegov posao i da ode u Crnu Goru i da se sastane s "nekim važnim Amerikancima" ili Željke Cvijanović da "kada treba sahraniti svekra ode u Španiju i obavi razgovor od nekoliko sati s važnim ljudima."
"Poslije ove emisije moram da odletim na jednu destinaciju da se nađem opet s važnim ljudima i da s njima razgovaram o tome. Republika Srpska je značajno angažovala pristup novoj administraciji (američkoj, op.a.). I to ide polako. Ono što oni kažu, Bosna je negdje, ne postoji, niko ne zna ni gdje je, ni šta je. Za RS sada znaju više nego za BiH. I to je dobro", tvrdi osuđeni predsjednik entiteta RS.
Sve ovo o čemu govori Milorad Dodik je rezultat velikih novčanih izdataka za lobiranje te obećanja za različite vrste investicija odnosno prirodnih bogatstava u BiH.
No, jedini problem za Dodika predstavlja što su prirodna bogatstva (rijeke, šume, planine, zemljišta...) vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a državna imovina nije predmet raspolaganja.
Takođe, Dodikovi lobisti u eter plasiraju netačne informacije, laži i iskrivljene činjenice.
Među posljednjim primjerima je bivši guverner savezne države Illinois, danas lobista za Vladu Republike Srpske, Rod Blagojević koji je na bizaran način pokušao da odbrani predsjednika RS-a Milorada Dodika. On je kazao da je "Dodik osuđen jer je slavio hrišćanskog sveca" što nema apsolutno nikakve veze sa presudom.

Dodik nagovijestio da bi RS mogla biti tema sastanka Putina i Trumpa

Sjajan provod na Krupačkom jezeru nastavljen je i sinoć – druge večeri Lake festa. Brojna publika imala je priliku da uživa u raznovrsnom programu, prilagođenom različitim ukusima.&nbsp;
Odličnu atmosferu na samom početku večeri napravili su mladi muzičari benda Quiet Dogs koji su nastup na Lake Festu osvojili učestvujući u drugoj sezoni Konkursa “Kao mlad, šansu trebam sad”. Bend čine samouki muzičari: Nikola Perišić (vokal), Miloš Mrkaić (vokal), Momčilo Filipović (ritam gitara), Pavle Markuš (bas gitara), Aleksa Sarić (solo gitara) i Branko Pejanović (bubnjevi) koji su svojim energičnim nastupom i žestokim zvukom oduševili publiku.&nbsp;
“Energiju sami sebi stvaramo i atmosfera je uvijek savršena. Nije bitno koliko je ljudi, mi ćemo da damo sve od sebe da izvedemo najbolju muziku jer na kraju krajeva to je hardcore. Na Lake Fest smo slučajno došli preko konkursa. Stvarno smo zahvalni. Odličan je konkurs i predlažem ga svim mladim grupama,” naveo je bas gitarista, Pavle Markuš.&nbsp;
Program je nastavljen jednako dobrom energijom i jednako žestokim zvukom. Srpski bend Samostalni referenti pokazao je da ska i punk i te kako žive i da imaju svoju publiku. Uz dobru zabavu, članovi benda su poslali i društveno angažovane poruke, a poseban trenutak desio se na kraju samog koncerta kada su se tokom izvođenja pjesme “Za neke nove ljude” muzičarima na sceni priključila skoro sva djeca iz publike.&nbsp;
“Ovo je naš treći Lake Fest. Preponosan sam na ovaj nastup, publika je stvarno bila divna. Mi kao bend postojimo već 30 godina i uvijek se trudimo da isporučimo neke dobre i ispravne poruke – bilo da su u pitanju ljubav, društveno-ekonomske ili političke teme. Trudimo se da budemo na ispravnoj strani koja god je tema u pitanju i mislim da to publika razumije,” naveo vokal i gitarista Samostalnih referenata, Marko Nikolić Ref.&nbsp;
Lake fest je u nastavku programa dokazao da je dobro mjesto i za retro pop zvuk. RING ABBA Tribute bend je na scenu donio najveće hitove kultne grupe ABBA i rasplesao mnogobrojnu publiku prisutnu na Krupačkom jezeru.&nbsp;
“Shvatili smo da je muzika grupe ABBA vanvremenska muzika i da su to hitovi koje znaju svi ljudi od 7 do 107. Trudimo se da održimo duh grupe ABBA, njihove energičnosti i tog tipa muzike. Ovo je naš prvi put na Lake Festu i prvi put u Nikšiću. U Crnoj Gori nam je svaki put bilo fenomenalno i ništa manje ne očekujemo od večeras, vidimo da je publika fenomenalna,” ispričala je pjevačica RING ABBA Tribute benda Dunja Palček Labat pred početak sinoćnjeg nastupa.&nbsp;
Atmosfera na Lake Festu je sinoć došla do usijanja tokom nastupa kultnog muzičara Neleta Karajlića i njegovog sastava Osiromašeni uranijum. Iako je Karajlić u izjavi prije koncerta napomenuo da je bolestan, to ga nije spriječilo da na scenu donese maksimalnu količinu energije i odsvira repertoar koji je obuhvatio čuvene hitove “Djevojčice kojima miriše koža”, “Ženi nam se Vukota”, “Gile šampion” i mnoge druge.&nbsp;
“Od mog prvog nastupa ovdje 1984. godine u Nikšiću je uvijek ludilo, Mladić koji se pojavio kada smo prošli put svirali u Nikšiću, lirski tenor Nemanja Crnatović je i sinoć imao svoju posebnu rolu u nastupu. To što se naše pjesme i danas slušaju je znak da je ono što smo nekada radili imalo smisla,” ispričao je Karajlić.&nbsp;
Za veliku završnicu nikšićkoj publici se premijerno predstavio sastav Savršeni marginalci, četvorka koju čine tri člana benda Hladnog Piva i pjevač benda Deafness by Noise-a. Muzičari su oduševili publiku izvodeći pjesme sa tri albuma kultnog benda Hladno pivo, ali i svoj novi autorski hit “Ai Ai Ai”.&nbsp;
“Sa Hladnim pivom smo puno svirali u Crnoj Gori, na Lake festu smo mislim bili već tri puta. Savršeni marginalci su tek krenuli, još smo dosta friški bend. Ljudi nas znaju kroz Hladno pivo, ali sada krećemo i sa novim pjesmama. Mislim da će nas Crnogorci i Crnogorske tek upoznati. Ovo je dosta brži tempo od Hladnog piva. Nastup je dosta intenzivniji, vratili smo se korijenima,” saopštio je gitarista Zoran Subašić Zoki.&nbsp;
Lake Fest se i ove godine realizuje uz snažnu podršku Elektroprivrede Crne Gore, Pivare Trebjesa Opštine Nikšić, Turističke organizacije Nikšić, Ministarstva turizma. Iz Pivare Trebjesa podsjećaju da je riječ o već 15 godina dugoj tradiciji i da je Nikšićko zvanično pivo Lake Festa.&nbsp;
“Vrijedi od samog osnivanja festivala biti uz ovakvu inicijativu jer se iz godine u godinu opravdava i njena misija. Lake fest uspijeva da svojim lineup-ovima, bendovima i izvođačima koje dovode na Krupac opravda povjerenje svih partnera, tako i Pivare Trebjese. Kao i svake godine ovo je sjajna prilika da Nikšićko pivo i Pivara Trebjesa djeluju društveno angažovano i da kroz svoje aktivno koje sprovodimo tokom trajanja samog festivala društveno djelujemo i upravljamo se ka poboljšanju same lokalne zajednice i cjelokupnog društva. Aktuelna je kampanja Kad pijem, ne vozim koja ima za cilj prevenciju rizika u koje ljudi dovode sebe kada je u pitanju sjedanje za volan u alkoholisanom stanju i zbog toga u saradnji sa Upravom policije već 17 godina zaredom nastoji se djelovati preventivno kada je u pitanje dovođenje ljudi u rizik sjedanjem za volan nakon konzumacije alkohola,” ispričala je Marija Nikčević, brend menadžerka u Pivari Trebjesa.&nbsp;
Sjajan provod na Lake festu biće nastavljen večeras sa početkom u 19 časova i 40 minuta kada će nastupiti Dža ili Bu, Bombaj Štampa, Dubioza Kolektiv, Goblini i Sunshine.&nbsp;

Nastupali RING ABBA tribute bend, Nele Karajlić i energični ska i punk bendovi

STEGA - Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru u znak solidarnosti odazvaće se pozivu i pridružiće se porodicama tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima i četvoro djece i podržati ih u njihovoj istrajnoj borbi da dobiju odgovore od odgovornih za ove tragedije, saopšteno je iz ove organizacije.&nbsp;
- Vrijeme je da crnogorsko društvo, tri godine od prvog svirepog zločina u Medovini od kada traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu, pokaže punu i nepodijeljenu empatiju sa porodicama nastradalih i ranjenih. Stoga, ukoliko jesmo drustvo zasnovano na vrijednostima solidarnosti i empatije minimum šta možemo da uradimo je da budemo sa porodicama stradalih kad budu palili svijeće za svoje tragično izgubljene članove familija i pojažemo da nijesi sami i da imaju podršku u svojoj borbi da dobiju punu istinu o zločinima i ostvare svoje opravdane zahtjeve – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su članovi porodica poručili da neće odustati i zaboraviti, jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje.
- Na nama je da budemo sa njima, jer četvoro ubijene djece je moglo biti svako crnogorsko dijete. Zato će potpisnici Deklaracije STEGA-e i svi koji podržavaju njeno djelovanje 12. avgusta biti na Cetinju sa željom i nadom da se zločini više nikada ne ponove i da će članovi porodica ubijenih na Cetinju ostvariti pravdu i naći mir za sebe i svoje voljene – zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fporodice-stradalih-i-ranjenih-u-dva-zlocina-na-cetinju-pozivaju-gradane-crne-gore-na-okupljanje-12-avgusta-u-prijestonici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

STEGA 12. avgusta uz porodice stradalih: Nećemo odustati dok ne saznamo istinu

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Tag: jevrosima-pejovic