Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u svojim novoobjavljenim memoarima "On My Watch: Leading NATO in a Time of War" ("Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vrijeme rata") otkriva do sada nepoznate detalje o napetostima unutar Saveza nakon što je Turska 2015. godine oborila ruski ratni avion, kao i o razgovorima iza kulisa koji su se vodili tokom rata u Ukrajini.
Stoltenberg, koji je na čelu NATO-a bio skoro deset godina, u knjizi posebno ističe kompleksan odnos sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, kojeg opisuje kao "čvrstog i odlučnog sagovornika" koji je često insistirao na razumijevanju turskih sigurnosnih prijetnji.
- Bilo je neosporno da je Turska jedna od članica NATO-a koja je najviše pogođena terorizmom - navodi Stoltenberg, prisjećajući se kako je više puta podržao Erdoganovu zabrinutost zbog terorističkih napada u zemlji i hiljada izgubljenih života.
Stoltenberg u knjizi otkriva da je unutar NATO-a postojala napetost oko odnosa prema kurdskim grupama PKK i YPG. Dok su Sjedinjene Američke Države i pojedine zapadne članice pravile razliku između njih, Turska je obje organizacije smatrala terorističkim.
- Nakon što su SAD i druge zemlje NATO-a naoružale YPG, više nije bilo moguće tvrditi da su teroristi - zapisao je Stoltenberg, ukazujući na to koliko je ova tema bila izvor neslaganja u Savezu.
<h2>"Kukuruz" s Erdoganom</h2>
U knjizi se nalaze i lični detalji iz susreta s turskim predsjednikom. Stoltenberg evocira jedno neobično sjećanje iz Ankare, kada mu je Erdogan tokom razgovora neočekivano ponudio kukuruz.
- Pitao me: 'Voliš li kukuruz?' Kad sam odgovorio da volim, rekao je: 'Onda ćemo jesti kukuruz' i dao nalog da se donese. Osmero do deset ljudi jelo je kukuruz zajedno - prisjetio se bivši generalni sekretar NATO-a.
Erdogan je, navodi Stoltenberg, tokom jednog susreta insistirao da Turska ima isto pravo kao i SAD da sprovodi vojne operacije u Siriji, podsjećajući ga da su hiljade turskih građana ubijene u terorističkim napadima.
- Još jednom, Erdogan je bio u pravu. Kroz koaliciju podržanu od NATO-a vodili smo opsežne operacije na kopnu i u zraku kako bismo uništili ISIL. Djelovali smo prema principu legitimne odbrane - zapisao je Stoltenberg.
<h2>Finska, Švedska i "ključ u Erdoganovim rukama"</h2>
Posebno poglavlje Stoltenberg posvećuje procesu pristupanja Finske i Švedske NATO-u, navodeći da je upravo Turska imala odlučujuću ulogu.
- Ključ je bio u Erdoganovim rukama - piše Stoltenberg, dodajući da je paljenje Kur’ana ispred turske ambasade u Stokholmu dovelo do privremenog zastoja u pristupanju Švedske.
U dijelu knjige koji se bavi ratom u Ukrajini, Stoltenberg opisuje razgovor s tadašnjim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom tokom ljeta iz Kijeva. Porošenko je, kako navodi, bio zadovoljan turskom podrškom u vidu Bajraktar dronova, ali razočaran što zapadne sile nisu bile spremne isporučiti oružje.
Bivši šef NATO-a prisjetio se i posjete Ankari nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara 15. jula 2016. godine.
- U Velikoj narodnoj skupštini Turske vidio sam gomile betona i ruševina, s velikom rupom iznad mene koju je napravila bomba. Te noći je oko 300 ljudi izgubilo živote, a više od 2.000 ih je ranjeno - napisao je Stoltenberg.
Dodao je da su mnogi u Turskoj smatrali da je reakcija Zapada bila mlaka.
- Turski narod osjećao je da se prema njima postupa drugačije nego prema drugim saveznicima. Erdogan i javnost doživjeli su taj pokušaj puča kao teroristički čin i očekivali su snažniju podršku - napisao je bivši šef NATO-a.
Na kraju, Stoltenberg zaključuje da je Turska bila jedna od ključnih zemalja tokom njegovog mandata na čelu NATO-a, ne samo zbog borbe protiv ISIL-a, nego i zbog njenog značaja u procesu proširenja Saveza.
- Turska je postala fokus moje pažnje tokom mog vremena kao generalnog sekretara NATO-a - poručio je Stoltenberg u memoarima koji nude rijedak uvid u odnose unutar najmoćnijeg vojnog saveza svijeta i lične dileme jednog od njegovih najdugovječnijih lidera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši šef NATO-a u memoarima razotkrio sukobe unutar saveza: Erdogan je bio u pravu

Nesmotrena retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina o nuklearnom oružju ne bi trebalo da odvrati članice NATO od veće vojne pomoći Ukrajini, izjavio je odlazeći generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Tako je prokomentarisao Putinovu izjavu prošle nedjelje da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko Ukrajina bude napala raketama duboko unutar njene teritorije.
- To je obrazac bezobzirne ruske nuklearne retorike i slanje poruke, i ovo se uklapa u taj obrazac. Svaki put kada smo pojačali našu podršku novim vrstama oružja, borbenim tenkovima ili F-16, Rusi su pokušavali da nas spriječe - rekao je Stoltenberg u intervjuu za Rojters.
Zapadne zemlje razmatraju da li da dopuste Ukrajini da rakete koje joj doniraju smije da koristi za napad na rusku teritoriju. Stoltenberg komentarišući zapitanosti da li bi to promijenilo tok rata, kaže da ništa u jednom trenutku ne može da promijeni cjelokupno stanje na bojnom polju, ali da bi napadi duboko unutar Rusije načinili razliku na širem planu. U suprotnom, dodaje, Rusija neće poštovati nikakve iscrtane granice koje su međunarodno priznate.
Dodao je da do sada nisu uspjeli te da ni ovaj pokušaj ne bi trebalo da spriječi saveznike NATO-a da podrže Ukrajinu.
On je rekao da NATO nije primijetio nikakvu promjenu u nuklearnom programu Rusije „koja bi zahtijevala bilo kakve promjene sa naše strane“.
Bivši premijer Norveške rekao je da po NATO najveći rizik predstavlja Putinova pobjeda u Ukrajini.
- Poruka bi onda bila da kada koristi oružanu silu, ali i kad prijeti NATO saveznicima, dobija šta želi i to će nas sve učiniti ranjivijima - rekao je.
Stoltenberg navodi da ne misli da se može promijeniti Putinovo mišljenje kada je riječ o Ukrajini, ali da se može mijenjati njegova kalkulacija.
- Možemo promijeniti njegove kalkulacije pokazujući da je cijena nastavka rata toliko visoka da je za njega bolje da sjedne i prihvati Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu naciju - rekao je.

Stoltenberg: Putinova nuklearna retorika ne treba da spriječi vojnu pomoć NATO Ukrajini

NATO neće postati strana u ukrajinskom sukobu ako njegove članice dozvole Kijevu da napadne rusku teritoriju oružjem zapadne proizvodnje, izjavio je generalni sekretar Jens Stoltenberg u intervjuu za "Forin polisi".
- Kada ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da ćemo u tom slučaju postati strana u sukobu, to nije tačno - rekao je Stoltenberg, prenosi Tass.
On je istakao da NATO ne smatra da su Iran i Sjeverna Koreja strane u sukobu, zbog toga što obezbeđuju vojnu pomoć Rusiji. Prema riječima generalnog sekretara, NATO pažljivo prati šta Rusija radi sa svojim nuklearnim arsenalom.
- Do sada nismo vidjeli promjene u njihovom pristupu nuklearnom naoružanju koje bi zahtijevale bilo kakve promjene sa naše strane - rekao je Stoltenberg i istakao da u nuklearnom ratu ne bi bilo pobjednika.

Stoltenberg: NATO neće postati strana u ukrajinskom sukobu

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Zagađenje iz Termoelektrane isto je ili veće nego prije ekološke rekonstrukcije, menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja, poručili su iz GP URA.
- U više navrata smo upozoravali da Termoelektrana Pljevlja neće biti spremna za puštanje u rad 1. decembra. Na kraju su je ipak pustili u rad bez neophodnih dozvola propisanih zakonom, a pritom nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci. Na taj način EPCG i Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Admir Šahmanović, svjesno su ugrozili sve građane Pljevalja, koji su vjerovali da će po završetku rekonstrukcije situacija sa TE Pljevlja biti znatno povoljnija kada je u pitanju ispuštanje štetnih gasova - saopštili su iz URE povodom alarmantne situacije sa zagađenjem vazduha u Opštini Pljevlja.&nbsp;
Naglasili su da su danima jedini upozoravali na protivzakonske aktivnosti u TE Pljevlja, ali da su menadžment EPCG i Ministarstvo energetike prećutali situaciju, zbog čega pozivaju nadležne da utvrde odgovornost.
- Tačno je da ovaj problem postoji dugi niz godina i da je i ranije bilo sličnih situacija, ali nikada do sada nije rađena ovakva vrsta ekološke rekonstrukcije, a da se u rad pusti pogon TE bez završenih poslova. Pozivamo nadležne da hitno objave podatke o emisiji štetnih gasova iz TE, jer tvrdimo da su oni isti ili na većem nivou nego prije rekonstrukcije - saopštili su u URI.
Razlog za to je, kako navode, jednostavan: u TE Pljevlja nijesu u funkciji ni postrojenje za odsumporavanje, ni postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova.&nbsp;
Takođe, iz URE pozivaju EPCG da objavi podatke sa svojih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
- Sačekaćemo inspekcijski nalaz, ali ako se naši navodi, nakon objavljivanja podataka mjerenja, ispostave kao tačni, u šta nažalost, ne sumnjamo, odgovorni u menadžmentu EPCG moraju podnijeti neopozive ostavke. Isto tako, očekujemo da se nadležna tužilaštva uključe u ispitivanje kako je i uz čiju saglasnost TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad - zaključuju u URI.

URA: Menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a maksimalna temperatura iznosiće 19 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do šest, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: jens-stoltenberg