Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore ubjedljivim porazom otvorila je Evropsko prvenstvo. Izabranice selektorke Jelene Škerović poražene su danas u Brnu, u C grupi, od Češke 89:44.
Selektorka Crne Gore bila je iskrena na konferenciji za novinare nakon meča.
- Krenule smo dobro, imale smo šansu da pogodimo neke šuteve, ali nijesmo. Kako je odmicala utakmica padala je i koncentracija. Mlada smo ekipa, neiskusne smo, to nas je koštalo mnogo. Promašivale smo otvorene šuteve, nijesmo bile spremne za te šuteve, i pripremu za šut, mislim da je to odgovornost lično igrača. Češka je sve to veoma dobro kažnjavala u kontrama i u postavljenim napadu. Znale smo da su dobra ekipa što su i pokazale - rekla je Škerović.
Crnogorsku reprezentaciju već sjutra čeka novi duel i to protiv Belgije, aktuelnog prvaka Evrope.
- Slijedi utakmica sa Belgijom, još jedno veliko iskustvo za nas. Moramo da vidimo kako da korigujemo male stvari da se ne bi ponavljale i na toj utakmici. Realnost je da nam fali šest, sedam igračica, oslabljeni smo na centarskim pozicijama. U hendikepu smo u odnosu na visinu u odnosu na Češku i Belgiju. Ovo su ekipe koje će da se bore za medalju. Pričamo o evropskim prvako, o igračicama koje su osvajačice WNBA i Evrolige, one će svaki mis meč da kazne. Sa iskusnim trenerom koji ih predvodi, to je za očekivati- dodala je selektorka Crne Gore i istakla da se nada da će protiv Belgije neke stvari biti bolje - rekla je Škerović.
Kaže da bi voljela da vidi bolju realizaciju otvorenih šuteva.
- Moramo da iskoristimo svaku minimalnu šansu, da odbranu umjesto 10 povećamo na 20 minuta, da bi djevojke sticale iskustvo i pravile napredak, jer drugačije to ne može da se napravi. To je naša realnost, da nastavimo da se borimo. To je naša sadašnjost, ali to ne znači da se predajemo. Imamo jutrarnji trening probaćemo to da ispravimo, ali ovo je naša sadašnjost - zaključila je Škerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Škerović: Ovo je naša realnost

Ženska seniorska reprezentacija odradila je prvu fazu priprema pred odlazak na Evropsko prvenstvo. Ženski Eurobasket igra se u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka) od 18. do 29.juna, a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala, saopšteno je iz KCCG-a.&nbsp;
Naše košarkašice tokom prve dvije nedjelje treninga u Baru, imale su i dva prijateljska meča protiv Srbije na Zlatiboru, a sjutra putuju za Andoru, gdje će od 27. do 31.maja učestvovati na Igama malih zemalja Evrope.
- Uvodni dio protiče po planu, sa dosta taktike uz kombinaciju teretane i trčanja, tako da se spremamo fizički, a ujedno i taktički. Za sada sve ide po programu, iako imamo malih problema sa povredama, ali nijesu ozbiljnije prirode, već je nekako i očekivano u ovom dijelu priprema. Tako da sve u svemu, s obzirom na rad koji je uložen moram biti zadovoljna ovom prvom fazom priprema - kazala je selektorka Jelena Škerović.
Crna Gora je u uvodnoj fazi priprema odigrala i dva kontrolna meča na Zlatiboru, gdje je upisala dva poraza od selekcije Srbije.
- Nakon samo par dana priprema imali smo dva kontrolna meča na Zlatiboru, a te utakmice sa Srbijom pokazale su nam naš dosadašnji rad i na čemu moramo da radimo, tako da su nam koristile - dodala je selektorka Crne Gore.
Naša reprezentacija putuje sjutra za Andoru, a na startu turnira u okviru Igara malih zemalja Evrope igra protiv domaćina 27.maja, dan kasnije rival je Kipar, dok će Crna Gora 29.maja igrati protiv Luksemburga. Polufinale igra se 30.maja, a dan kasnije na programu je finale.
- Utakmice u Andori će nam još više pomoći da se fizički podignemo, kao i da odradimo taktički dio još bolje nego do sada. Upravo zbog toga, mislim da će nam Igre malih zemalja Evrope pomoći dosta - uvjerena je Škerović.
Crna Gora prvi put će igrati sa Andorom, dok su upravo na ovim Igrama rivali našim košarkašicama već bili Kipar i Luksemburg, sa kojim smo bili u grupi kvalifikacija za Eurobasket.
- Pet utakmica u pet dana i taj naporan ritam je i dobar sa jedne strane, jer na taj način možemo da podignemo formu. Možda to izgleda previše, ali tu je Luksemburg jedina ozbiljnija selekcija, koja je igrala sa nama u grupi kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Andora je prvi put nakon četiri godine na ovim Igrama, dok Kipar znamo jer je igrao i prošle godine, mada je oslabljen za Igre. Naravno, svaki od tih mečeva tretiraćemo kao utakmice normalnog tipa, a naravno da imamo i svoje ciljeve šta treba da radimo - zaključila je Jelena Škerović.
Naša reprezentacija igraće grupnu fazu Eurobasketa u Brnu, a po rasporedu prvo kolo igraće 19. juna protiv domaćina, selekcije Češke, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal.

Crnogorske košarkašice sjutra putuju za Andoru na Igre malih zemalja

Ženska košarkaška reprezentacija dobila je dobru grupu na Evropskom prvenstvu, ocijenila je selektorka Jelena Škerović, navodeći da će sve zavisiti u kojem će sastavu nastupiti Crna Gora.
Crnogorske košarkašice voljom žrijeba svrstane su u C grupu, u Brnu, sa Češkom, Belgijom i Portugalom.
Škerović je naglasila da je to teška grupa, ali istovremeno i dobra za crnogorsku selekciju.
- Sve zavisi od nas, odnosno u kojem ćemo sastavu mi dočekati šampionat Evrope, jer će to mnogo uticati na ono što će biti naše želje. Ima još dosta do šampionata, sigurno da postoji mogućnost da se nešto promijeni u rosterima ostalih reprezentacija, ali generalno dobra grupa za nas - kazala je Škerović.
Komentarišući rivale u grupi, ona je naglasila da je Belgija, kao šampion Evrope, favorit za prvo mjesto.
- Nalazimo se u grupi gdje je Češka, kao jedan od domaćina šampionata, koja će samim tim sigurno nastojati da napravi što bolji rezultat. Činjenica je da posebno posljednje tri godine imaju dobar kvalizet u ekipi. Tu je još i Portugal, koji je nakon pobjede protiv Srbije prvi put izborio prolaz na šampionat Evrope, ali sigurno neugodna ekipa - rekla je Škerović.
Šampionat Evrope na programu je od 18. do 29.juna, a Crna Gora igraće osmi put uzastopno kontinentalno prvenstvo.
- Imamo vremena da se upoznamo dodatno sa svima. Neće biti lako, ali jasno je da će Belgija voditi glavnu riječ, a nama slijedi bitka sa Češkom i Portugalom za prolaz - rekla je Škerović.

Škerović: Crna Gora dobila dobru grupu

Košarkašice Crne Gore ugostiće sjutra (16h) selekciju Luksemburga u Baru u posljednjem meču kvalifikacija za Eurobasket. Kolo prije kraja situacija u grupi H je komplikovana, tri selekcije mogu završiti sa skorom 4-2, tako da će naše košarkašice zbog potencijalnog trougla juriti trijumf od najmanje 11 razlike, kako bi se osmi put zaredom plasirala na prvenstvo Evrope.
Poslije poraza u Švajcarskoj, naša reprezentacija odradila je jutros prvi trening, a iako je komplikovana situacija svi se nadaju da će se još jedan ciklus uspješno završiti.
- Sigurno da nije laka situacija, ali imamo danas i sjutra da se spremimo. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo i sigurna sam da ćemo dati sve od sebe da završimo kvalifikacije na pravi način. Nadam se da će publika doći u većem broju i da će nam pomoći da ostvarimo cilj, a to je plasman na Evropsko prvenstvo - istakla je selektorka Jelena Škerović.
To je, kaže, svakako dodatno opterećenje nego uobičajno.
- Ali mi smo sami krivi za tu situaciju. Ali, nema izgovora, ovo je posljednja šansa, tako da kroz ovu utakmicu moramo da porastemo kao ekipa, ali i da steknemo neko novo iskustvo - jasna je selektorka naše reprezentacije.&nbsp;
Crna Gora je u prošlom ciklusu, 7. novembra doživjela težak poraz u Luksemburgu (71:49). Iako je prošlo samo tri mjeseca od tada "crvene" moraju da naprave veliku reakciju protiv istog rivala.
- Moramo da pokažemo da smo bolji. Te neke situacije sa igračima tokom sezone nama ne idu na ruku, ali imamo kvalitet, djevojke imaju iskustvo, tako da vjerujem da možemo da ostvarimo rezultat koji nam je potreban. Sami sebe smo stavili u ovu situaciju, tako da sami moramo i da se vadimo - poručila je Škerović.
Crna Gora će kvalifikacije završiti u Baru, gdje je u novembarskom ciklusu u lijepom ambijentu bila ubjedljiva protiv selekcije Bosne i Hercegovine. Sada se čeka podrška navijača i dobra popunjenost "Topolice"...
- U prošlom ciklusu kada smo igrali ovdje u Baru publika je bila na zadovoljavajućem nivou. Nadam se da će sada biti još više navijača, jer nam je zaista potrebna podrška. Domaći teren i navijači daju posebnu energiju, tako da se nadam da ćemo uz njih stići do podviga - zaključila je Jelena Škerović.
Utakmica Crna Gora - Luksemburg igra se sjutra u Baru, sa početkom u 16 časova, a ulaz je slobodan.
Postoji više potencijalnih kombinacija u grupi H, gdje se najviše prolazu nadu Crna Gora i Luksemburg. Naše košarkašice pobjeda od najmanje 11 razlike sigurno vodi na Eurobasket, jer bi osvojile prvo mjesto, trijumf do 10 poena donio bi drugo mjesto i gotovo izvjestaj prolaz kao jedna od četiri najboljih drugoplasiranih selekcija, dok bi poraz označio kraj svih snova...
- Postoji više opcija, ali dobro znamo sve računice, koja razlika nam treba za prvo mjesto, koja za drugo mjesto u grupi, tako da je fokus odmah nakon meča u Švajcarskoj na ovaj duel - objasnila je Škerović.
Poslije dužeg vremena naše košarkašice zavise od posljednje utakmice u kvalifikacijama. Ipak, dodatni teret svakako je činjenica da se mora juriti određena razlika.
-To je svakako dodatno opterećenje nego uobičajno, ali mi smo sami krivi za tu situaciju. Ali, nema izgovora, ovo je posljednja šansa, tako da kroz ovu utakmicu moramo da porastemo kao ekipa, ali i da steknemo neko novo iskustvo - jasna je selektorka naše reprezentacije.&nbsp;
Crna Gora je u prošlom ciklusu, 7.novembra doživjela težak poraz u Luksemburgu (71:49). Iako je prošlo samo tri mjeseca od tada "crvene" moraju da naprave veliku reakciju protiv istog rivala.
- Moramo da pokažemo da smo bolji. Te neke situacije sa igračima tokom sezone nama ne idu na ruku, ali imamo kvalitet, djevojke imaju iskustvo, tako da vjerujem da možemo da ostvarimo rezultat koji nam je potreban. Sami sebe smo stavili u ovu situaciju, tako da sami moramo i da se vadimo - poručila je Škerović.
Crna Gora će kvalifikacije završiti u Baru, gdje je u novembarskom ciklusu u lijepom ambijentu bila ubjedljiva protiv selekcije Bosne i Hercegovine. Sada se čeka podrška navijača i dobra popunjenost "Topolice"...
- U prošlom ciklusu kada smo igrali ovdje u Baru publika je bila na zadovoljavajućem nivou. Nadam se da će sada biti još više navijača, jer nam je zaista potrebna podrška. Domaći teren i navijači daju posebnu energiju, tako da se nadam da ćemo uz njih stići do podviga - zaključila je Jelena Škerović.
Utakmica Crna Gora - Luksemburg igra se sjutra u Baru, sa početkom u 16 sati, a ulaz je slobodan.

Crnogorske košarkašice sjutra u Baru jure pobjedu za prolaz na EP, Škerović: Moramo da pokažemo da smo bolji

Selektorka ženske košarkaške reprezentacije Crne Gore Jelena Škerović objavila je širi spisak igračica uoči posljednjeg ciklusa kvalifikacija za Eurobasket. U februarskom ciklusu naše dame gostuju Švajcarskoj i dočekuju Luksemburg.
Na spisku Jelene Škerović nalazi se 19 imena: Milica Jovanović (Miškolc, Mađarska), Bojana Kovačević (Hapoel Petah Tikva, Izrael), Jovana Pašić, (Hapoel Kfar Saba, Izrael), Dragana Živković (bez kluba), Marija Leković (Fenerbahče, Turska), Sofija Živaljević (bez kluba), Maja Bigović (Budućnost Bemax), Zorana Radonjić (Budućnost Bemax), Lana Vukčević (SAD), Milena Bigović (Budućnost Bemax), Nikolina Ilić (Budućnost Bemax), Jelena Bulajić (Budućnost Bemax), Jovana Savković (Budućnost Bemax), Atina Radević (Budućnost Bemax), Janja Dragišić (Budućnost Bemax), Marija Baošić (Budućnost Bemax), Jelena Vučetić (bez kluba), Sanja Akšam (Crvena zvezda, Srbija), Nataša Mek (bez kluba).
Naša reprezentacija okupiće se 3. februara u hotelu "Sea Fort", jer će Bar ponovo biti baza naših košarkašica. U februarskom ciklusu kvalifikacija Crnu Goru očekuju još dva meča - 6. februara "crvene" gostuju Švajcarskoj, a tri dana kasnije u "Topolici" od 17 sati ugostiće Luksemburg.&nbsp;
U dosadašnjem dijelu kvalifikacija Luksemburg i Crna Gora imaju identičan učinak u grupi H (tri pobjede i poraz), Švajcarska ima dvije pobjede i dva poraza, dok je selekcija Bosne i Hercegovine bez trijumfa u četiri meča.&nbsp;

1084x550

Škerović objavila širi spisak igračica za posljednji ciklus kvalifikacija za EP

Počelo je okupljanje na protestu građana zakazanom za danas u Brčelima na kojem će se, između ostalog, &nbsp;tražiti jasan i nedvosmislen odgovor: ko je i kako školsku zgradu koja je pod nazivom Osnovna škola „Jovan Tomašević“ radila do zemljotresa 1979. i kroz nju je prošlo 50 generacija, kao državnu imovinu, upisao na vjersku organizaciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120936_0c615e6de5638d24c4b03eb0e664a794aa06508e86b769a72ff0de24d63c0982.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120936_0c615e6de5638d24c4b03eb0e664a794aa06508e86b769a72ff0de24d63c0982" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Brčeli protest"> </figure>  Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine biće održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli. . <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7891%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprotestni-skup-u-donjim-brcelima-odrzace-se-kod-spomenika-palim-partizanima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Počelo okupljanje u Brčelima

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš odbio je da za Portal ETV komentariše hapšenje svoga vozača Nikole Lakovića, vozača u njegovom kabinetu Milana Gojaka i komunalnog policajca Dražena Drobnjaka, osumnjičenih da su kao saizvršioci 1. jula zapalili automobil Komunalne policije „hyundai“. M portal objavio je juče da je jedan od uhapšenih pred policijom i tužilaštvom ustvrdio da su vozilo zapalili po nalogu Vraneša. Za pljevaljski portal PV informer Vraneš je juče rekao da vjeruje „da će policija i sud profesionalno odraditi svoj posao do kraja i javno reći imena počinilaca“. Ovom portalu iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je da je formiran predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti. - U toku je izviđajni postupak u kome se preduzimaju sve potrebne radnje u cilju potpunog utvrđivanja činjenica koje su od značaja za donošenje zakonite odluke, a o čijem ishodu će javnost biti blagoveremeno obavještena – saopštili su oni. Policija je prije dva dana saopštila da su zbog podmetanja požara na vozilu Komunalne policije uhapsili tri osobe zapošljene u lokalnoj samoupravi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920080940_09f457d241a3b0ea648bf7208625a818b0118de1a3fce5835813d18913853609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920080940_09f457d241a3b0ea648bf7208625a818b0118de1a3fce5835813d18913853609" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Zapaljeni automobil Komunalne policije Pljevlja"><figcaption>ISTRAGA U TOKU: Zapaljeni automobil Komunalne policije(Photo: UP)</figcaption></figure>  - Zbog sumnje da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, večeras su lišeni slobode: N. L. (43) i M. G. (23) - zaposleni kao vozači u opštini Pljevlja i D. D. (38) – komunalni policajac u pljevaljskoj Komunalnoj policiji – saoošteno je iz Uprave policije. Dodali su da će u saradnji sa tužilaštvom rasvijetliti sve okolnosti, pa i identifikovati „eventualno povezana lica sa izvršenjem ovog krivičnog djela“. Više izvora iz istrage M portalu je kazalo da je jedan od osumnjičenih na saslušanju rekao da je „akciju“ naredio lično predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, sa namjerom da za to optuži opoziciju, tačnije Demokratsku partiju socijalista. Automobil Komunalne policije, sa još dva vozila, parkiran je 26. juna u Omladinskoj ulici, tik uz sporno radilište saobraćajnice koja bi, prema planu lokalnih vlasti, trebalo da spoji Omladinsku i Ulicu III sandžačke brigade, ali su se stanari obližnje zgrade pobunili i nijesu dozvolili radove. Radilište je od ljetos zatvoreno, a Vraneš je ušao u žestok obračun sa mještanima, čak ih je i vrijeđao i prijetio im i optuživao je DPS da stoji iza ovoga protesta. Vraneš je 8. septembra, nakon što su kamenovane prostorije Pokreta Evropa sad u Pljvljima uputio žestoke kritike na račun policije, podsjećajući kako je „prošlo punih osam mjeseci od kada je prijavljena lažna dojava da je u zgradi opštinske uprave podmetnuta bomba“, te da je tokom ljeta zapaljeno opštinsko vozilo komunalne policije, a da ni u tom slučaju počinilac nije otkriven. - Očigledno je da dok policijom upravljaju kadrovi DPS-a, boljih rezultata neće biti. Oni koji žele da Pljevlja prikažu kao nesiguran grad nesmetano će sprovoditi svoje namjere, dok će se policija hvaliti jedino brojem napisanih saobraćajnih kazni našim sugrađanima - rekao je tada Vraneš. Desetak dana kasnije, kada je policija uhapsila osumnjičene za paljenje vozila Komunalne policije Vraneš je bez komentara. Izvori Portala ETV iz Pljevalja tvrde kako će slučaj hapšenja Vranešovih saradnika pod sumnjom da su zapalili automobil poslužiti njegovom ključnom protivniku i konkurentu Milanu Lekiću da ga sruši i ponovo preuzme punu kontrolu u gradu. Navodno u tome ima i podršku lokalnog odbora Pokreta Evropa sad. Lekić je, o čemu smo pisali, još prošle godine u septembru pripremio puč u pljevaljskom parlamentu kako bi smijenio Vraneša, ali nije uspio. Vraneš se tada znatno bolje pozicionirao kod birača Nove srpske demokratije u ovom gradu, što je znao i lider ove partije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, pa je tada amortizovao ovaj sukob, ali je Lekić godinu iskoristio da vrati poljuljane pozicije kod Pljevljaka. Om je sada poslanik u crnogorskom parlamentu, ali je učvrstio i poziciju kod Mandića, koji mu daje podršku da se riješe Vraneša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200852_9bd6ba1b07916ad89788c5bce841bf06a1bfc20f4d69920e95b255416489e08f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807200852_9bd6ba1b07916ad89788c5bce841bf06a1bfc20f4d69920e95b255416489e08f" data-rendition-name="original" width="3257" height="2172" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>UZ LEKIĆA: Andrija Mandić(Photo: Risto Bozovic)Copyright 2023 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Problem Lekiću i Mandiću je što se Vraneš dobro kotira kod saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čija je NSD ekspozitura u Crnoj Gori. Izvori Portala ETV u julu su kazali kako je Vraneš dobio garancije od ministarke u Vladi Srbije Milice Đurđević Stamenkovski (poznatija kao Milica Zavetnica), tokom njene posjete Pljevljima, da su srpske vlasti uz njega i da će, navodno, protiv Lekića, ako se usudi da sruši Vraneša, u Srbiji odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je ovaj bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. Lekić je ljetos izabran za predsjednika Opštinskog odbora NSD u Pljevljima, što je razbjesnilo Vraneša. Izvori Portala ETV ljetos su rekli i da je Mandić odlučio da se riješi Vraneša primarno zbog toga što je ovaj počeo da gradi snažne veze sa Beogradom, odnosno srpskim vlastima i Crkvom Srbije, a navodno je tvrdio i kako „Mandićevo vrijeme prolazi“, da treba da se povuče i da će on biti novi lider NSD. Opoziciona Demokratska partija socijalista juče je saopštila da Vraneš treba „da podnese ostavku zbog skandala sa paljenjem vozila Komunalne policije, ukoliko policijska istraga dokaže, a sve su prilike da hoće, da je on nalogodavac izvršenja ovog krivičnog djela“. - Ukoliko ovaj osvjedočeni nacionalista i negator države Crne Gore sam ne bude imao svijest i savjest da podnese ostavku kada se dokaže njegova upletenost u ovaj događaj, Klub odbornika DPS-a u SO Pljevlja će inicirati njegovu smjenu - navedeno je u saopštenju pljevaljskog DPS-a.

Vraneš neće da kaže da li je naložio paljenje vozila Komunalne policije, Lekić priprema teren za konačni obračun s njim

Policija je juče na graničnom prelazu Božaj spriječila pokušaj prekograničnog kriminala, procesuirajući maloljetnika i njegovog strica zbog sumnje u falsifikovanje vozačke dozvole.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom kontrole ulaska u Crnu Goru, policijski službenici su zaustavili 16-godišnjeg državljanina Sjedinjenih Američkih Država koji je upravljao vozilom marke Land Rover, u kojem je kao saputnik bio njegov stric N.G. (43) iz Tuzi.
Tokom provjere, službenici su uočili nepravilnosti na međunarodnoj vozačkoj dozvoli koju je maloljetnik predočio, što je ukazivalo na mogućnost falsifikata. Daljom istragom utvrđeno je da je dozvola kupljena preko interneta za iznos od oko 70 dolara.
Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici naložio je podnošenje krivične prijave protiv maloljetnika zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanja isprave. Prijava obuhvata i njegovog strica, osumnjičenog za pomaganje u izvršenju istog djela.

Krivična prijava protiv maloljetnika zbog pokušaja prelaska granice sa falsifikovanom vozačkom dozvolom

Žandarmerija je opkolila i potiskuje građane koji su došli prekoputa Palate Srbije gdje se održava vojna parada "Snaga jedinstva".
Žandarmerija u punoj opremi za razbijanje demonstracija okružila je studente i građane koji su došli do trotoara u Bulevaru Mihajla Pupina, u Bloku 26, prekoputa Palate Srbija, i potiskuje ih ka obližnjim poslovnim zgradama.
Podsjetimo, studenti i građani okupili su se nešto poslije 10 sati u blizini kružnog toka kod zgrade Opštine Novi Beograd, sa namjerom da se prošetaju do Palate Srbija gdje se održava vojna parada da bi, kako su ranije najavili, pružili podršku Vojsci Srbije.
Policijska brigada i žandarmerija im, nisu, međutim, dozvolili da prođu, ali je jedna grupa građana uspjela da alterantivnim putevima, između novobeogradskih zgrada, dođe nadomak Palate Srbija.
Tu su ih pripadnici žandarmerije opkolili i ne dozvoljavaju im čak ni da budu na trotoaru, već ih potiskuju ka poslovnim zgradama u Bloku 26.
"Vojsko, upomoć", uzvikivali su opkoljeni građani. Jedan od njih je za N1 izjavio da žandarmi i policija guraju građane, iako samo stoje mirno i žele da posmatraju vojnu paradu. 
 
"Mi smo prošli bez ičega, niko nema masku, fantomku, šlem... Došli smo kao normalni građani. Ja sam dijete vojnog pilota, ne daju mi da vidim paradu", rekao nam je čovjek iz mase. 
 
Drugi je poručio žandarmima da se ne brukaju, i prekorio ih što biju "ljude, profesore, studente, najbolje što država ima".
Pripadnicima žandarmerije je komandovao jedan krupniji čovek sa fantomkom koji je u jednom trenutku naredio da se građani potisnu sa trotoara, a grubo je ugurao jednog momka i djevojku nazad u masu.
U tom trenutku su se začuli glasni zvižduci, a prvi put od kada su se studenti i građani danas okupili, začulo se skandiranje: "Pumpaj, pumpaj, pumpaj!!!"
Studenti su ranije najavili da će danas organizovati skup pod sloganom "Sloboda je najskuplja srpska riječ", kao vid podrške pripadnicima Vojske Srbije koja, kako su naglasili, ne pripada jednoj stranci ili jednom čovjeku, već je vojska svih građana. 
 
Studenti su najavili da će Vojska osjetiti podršku svog naroda i vidjeti da "narod na ulici nije protiv države". 
 
Vojna parada "Snaga jedinstva" održava se danas na Novom Beogradu, a prema najavama iz Ministarstva odbrane Srbije, očekuje se 10.000 učesnika, 2.500 sredstava naoružanja i vojne opreme, 600 vozila, 70 vazduhoplova i 20 plovnih objekata.

Žandarmerija opkolila i potiskuje građane koji su došli prekoputa Palate Srbija gdje se održava vojna parada

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: jelena-skerovic