Ekspertkinja za stratešku komunikaciju Jelena Pavićević ocijenila je da u najvećem broju crnogorskih institucija ne postoje osnovni dokumenti koji se odnose na organizacionu kulturu, etiku i komunikaciju, zbog čega kvalitet rada često zavisi od načina na koji rukovodioci vode ustanove.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Pavićević je kazala da su pravila komunikacije i jasni standardi ponašanja neophodni kako bi se zaposleni zaštitili od nepravde i kako bi se unaprijedili međuljudski odnosi.
- Nedostaje nam jedna utegnutost, nedostaju nam pravila, dokumenta, vezana za komunikaciju, gdje će se znati kako zaposleni u institucijama komuniciraju, osloboditi zaposlene nepravde i eliminisati uvođenjem pravila neke loše međuljudske odnose - istakla je Pavićević.
Prema njenim riječima, komunikacija predstavlja najslabiju kariku u radu crnogorskih institucija, ali problemi, kako navodi, nijesu posljedica nedostatka kadra ili infrastrukture.
Dodala je da je naročito loša interna komunikacija, i to iz više razloga, a prije svega zbog neravnomjerne raspodjele posla i preopterećenosti jednog dijela zaposlenih.
- To su ljudi koji su često na lažnim bolovanjima, ili svojim profilom, svojim znanjem i iskustvom ne odgovaraju poziciji koju pokrivaju, tako da se tu dešava jedna nepravda u opterećenosti poslom. Dešava se činjenica da vam stručnost nije preporuka, nego to bila neka partijska preporuka, pa samim tim ljudi gube motivaciju, jer oni koji su stručni ne mogu da napreduju i ne mogu da dolaze do izražaja - rekla je Pavićević.
Ona je ukazala i na izražen nedostatak organizacione kulture i etike, ističući da se u praksi često dešava da organizaciona kultura ili nekultura zavisi isključivo od načina na koji neko rukovodi institucijom i da li pribjegava improvizaciji.
Pavićević je podsjetila i da su velike tragedije na Cetinju razotkrile slabosti u komunikaciji institucija u kriznim situacijama.
- Tragedija na Cetinju je imala svoje indikatore i mi se sad svi možemo usuditi da to kažemo. Nije to bila samo odgovornost u datom momentu Ministarstva unutrašnjih poslova, tu su mnogi društveni subjekti trebali da uzmu učešća i prije nego što se ta tragedija desila da bi alarmirali i na ubice i na posljedice koje su mogle desiti. To često zna da bude donošenje loših vijesti, to često zna da se tumači kao nešto što jeste prejudiciranje, ali vrijeme je da kao društvo sazrenemo i shvatimo da treba da smo spremni na krizu. Krizna komunikacija je u toj situaciji apsolutno izostala - zaključila je Pavićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pavićević: Dokumenti o organizacionoj kulturi i etici ne postoje u većini crnogorskih institucija

I podrška i čestitke i zahvalnost...Danilu Marunoviću, koji je, prije svega, prihvatio da bude član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i odvaži se da, među partijskim uticajima, doprinese relevantnom sagledavanju kandidata, ali i u konačnom, ogolijevanju pristupa koji je ovu nagradu potpuno devalvirao...zahvaljujući čemu će se, nadajmo se, prekinuti sa ovom, po svemu, ponižavajućom praksom, poručila je ekspertkinja za strateško planiranje Jelena Pavićević, na svom Fejsbuk profilu, povodom ''cirkusa'' koji je nastao oko dodjele Trinaestojulskih nagrada.
Pavićević se zahvalila i Milošu Karadagliću koji je, po njoj očekivano, odbio da bude dio partitokratskog trijumfa i da omogući da se, uz njega, nađu ljudi koje nije blam da nezasluženo primaju najveća državna priznanja, a da za njihova postignuća, uglavnom, niko niti je čuo niti bi ih smatrao baš toliko značajnim.&nbsp;
Dodala je i da je, uz Karadaglića, bilo bar još pet kandidata vrijednih ove nagrade.
- I taman kada se moglo pomisliti da su, već svi, pali u apatiju i dozvolili da se pravi cirkus od najvećeg državnog priznanja, ova dva frajera, koji bi tu nagradu, bez dileme, uvijek mogli dobiti, pokazali su i rekli da to baš neće proći ovako kako je zamišljeno- kazala je Pavićević.
Ona je istakla kako je situacija sa dodjelama nagrada okupira danima, kao i uostalom većinu crnogorskog društva, elaborirajući da je tužna što ne postoji svijest većine javnosti, o tome koliko se štete nanese kada se najznačajnije nagrade ne dodjele onima koji su ih zaista zaslužili.
- Koliko se tu, samo, vremena, novca i drugih resursa, potroši na pogrešne poruke. I tako...na taj način, stvaramo naciju u kojoj se za najveće državno priznanje možeš kandidovati i za "ništa" ili za nešto sasvim prosječno i daleko od izvrsnosti. Nagrade služe da uspostave kriterijume, afirmišu kvalitet i determinišu vrijednosni sistem, pa tek onda, da nekom daju satisfakciju. Trinaestojulska nagrada bi trebala da afirmiše postignuća zbog kojih postoji vjerovatnoća da će svi građani na njih biti ponosni i doživljavati ih kao uzor. A da li je tako?- upitala je Pavićević.
Po njoj, prije svega, klica ovog nakaradnog procesa leži u zakonskoj odredbi koja ovlašćuje Skupštinu da bira članove žirija, a što se tumači na način da partije regrutuju članove žirija, iako bi, sasvim sigurno, to moglo da se dešava i kroz mnogo kvalitetniji proces, čime bi se za kandidate Skupštini predlagali relevantni pojedinci, za koje bi se glasalo u plenumu, kao za mnoge druge pozicije, što bi, smanjilo vjerovatnoću da nam žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja, često čine anonimusi sa titulama, dominantno iz zatvorene akademske zajednice.&nbsp;
- Takođe, kada se osvrnete na medijska izvještavanja o ovoj nagradi, rijetko možete pročitati kvalitetne opservacije o članovima žirija, &nbsp;kandidatima i laureatima, što bi bilo edukativno, a ovako je, uglavnom, informativno, pa smo se i doveli u fazu da Trinaestojulska nagrada postane informacija, a ne smjernica, uzor i primjer društvenog progresa i uspjeha- dodala je Pavićević.
Po njoj, jedna od upečatljivijih karakteristika ove nagrade je i činjenica da je, uglavnom, dobijaju osobe iz sfere kulturnog stvaralaštva i akademske zajednice, kao da smo neka kulturna i naučna velesila, a ne zemlja u kojoj, upravo, te dvije sfere, imaju najlošiji društveno- politički tretman, pa se stiče utisak, da se kroz nagrade, pokušavaju nadoknaditi duševne patnje i bolovi kulturnih i naučnih poslenika. A onda, kada se desi konkretno i predivno, naučno otkriće, nagrada izostane.
- A gdje su privrednici, kada je u pitanju Trinaestojulska nagrada, zahvaljujući čijim poduhvatima i podvizima, ova država često i opstaje? Njih niko ne kandiduje!!! No, oni su svakako, struktura, koja nema problem da svoju samostalnost, ekonomsku održivost, izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, razvoj, kao i mogući profit, vidi kao svoje postignuće, pa im nagrade ne moraju nahraniti sujetu, jer privrednici su, uglavnom, sujetu morali sahraniti da bi bili na tržištu. Zatim, gdje su nam ljudi koji žive u dijaspori, kada je u pitanju ovo priznanje, a među kojima ima onih koji su mnogo doprinijeli Crnoj Gori da se poveže sa svijetom u brojnim oblastima, ali i imidžu države ili određenim inicijativama?....Neću navoditi, imenom i prezimenom, one koje, ničim posebno zasluženo, dobijanje Trinaestojulske nagrade, nije obavezalo da naknadno doprinesu Crnoj Gori..jer su se tako postavili, kao da im pripada. I tako....dosta je toga što je, u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, nju devalviralo i šalje pogrešnu poruku sopstvenim građanima- navela je Pavićević.
Ona je istakla da ove reakcije nijesu ideološke i političke, već su ih brojni članovi brojnih žirija, kao i brojni kandidati i dobitnici, pretvorili u političku i ideološku temu.
- Zato je postupanje Danila Marunovića i Miloša Karadaglića (prethodno i Ratimira Martinovića koji je odbio i da ga kandiduju prije par godina) iskra svjetlosti i nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj. Tada će ova nagrada komunicirati društvene vrijednosti i značaj, onako kako treba, a njeni laureati biti dostojni ove nagrade, tako što neće postojati sumnja da je ona zaslužena...a mi ćemo ih doživljavati kao uzor...Bravo momci!- zaključila je Pavićević.

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se i te kako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

610x380

500x500

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini,koje je bilo zakazano za 28. januar i na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni pravni zastupnik oštećenih porodica Zdravko Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, u izjavi za <a href="https://www.antenam.net/clanak/vesna-pejovic-neko-ne-zeli-da-se-dokaze-istina-morace-da-me-prime-u-sdt-sve-cu-dici-na-noge">Antenu M </a>nije krila svoje ogorčenje.
- Toliko je to urađeno na njihov poznat, prljav način, u sistemu u koji mi ne vjerujemo od prvog dana jer, da su bili ljudi, da su radi išta radili, mi bi im vjerovali. Vjerujte mi da je ovo samo presedan jedan koji će se dugo pamtiti, jer neko ne želi da se dokaže istina. A dokazano je da su zdravstvo, tužilaštvo, policija, kada je riječ o našem slučaju, duboko zagazili u jedan neprofesionalni rad i oni su za nas saučesnici ubistva naših najmilijih - poručuje Pejović.
<h3>Pejović ponovo pisala Satleru, očekuje da je primi</h3>
Pejović se, kaže, ponovo juče obratila šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru od kojeg je dobila uvjerenje da će je ponovo primiti na razgovor.
- On trenutno nije u Crnoj Gori, ali mi je rekao da će me obavijestiti čim bude da ja dođem i iznesem svu dokumentaciju, a da će onda izvršiti pritisak - kaže Pejović.
<h3>Za sada bez blokada na Kruševom ždrijelu&nbsp;</h3>
Upitana o sljedeći koracima, Pejović kaže da iako je ogorčena, prije svega misli na ostale građane, pa blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu za sada neće biti.
Sačekaće, kaže, odgovore institucija, u prvom redu Specijalnog državnog tužilaštva.
Ukoliko odgovor ne dobije,uslijediće, poručuje, žestok odgovor.
- To znači da ćemo napraviti blokadu na koju neće ispaštati građani, sigurni budite. Otići ću u Specijalno tužilaštvo, moraće da me prime, sve će dići na noge. Znači, nema toga sistema koji će me maći. Pa ću ja doći ispred Specijalnog tužilaštva da vidim dokle će majke, babe i sestre u crno zavijati. Pored svih rana što su nam napravili, zar nijesmo zaslužili istinu? Ako žele građani da ne bude blokade, neka stanu barem jedan dan sa nama, da se izvrši pritisak, jer ne zna niko na čija vrata može zlo da zakuca. Isti ti što su me kritikovali, ne bih željela moje rane da dočekaju, ali ipak treba neka solidarnost, bar zbog ona četiri dječaka što su pod crnom zemljom - kaže Pejović.&nbsp;
Pejović poručuje i da na odgovor neće puno čekati i dodaje da njihov pravni tim preduzima sve zakonom dozvoljene radnje kako bi se spriječilo dalje ometanje sudskog postupka.
<h3>Bez odgovora SDT-a</h3>
Redakcija Antene M pokušala je od Specijalnog državnog tužilaštva da dobije odgovore na pitanja zašto je SDT zatražilo predmet u slučaju masakra na Medovini 22. decembra, i odlučilo da, neposredno pred održavanje završnih riječi i okončanje suđenja, te spise ne vrati Osnovnom sudu na Cetinju na dalje postupnje, ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev, te zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima.
Međutim,specijalni tužilac i portparol ove institucije Vukas Radonjić, iako je 9. oktobra prošle godine u javnom nastupu kazao da svi mediji imaju jednak pristup SDT-u, na naše pozive i poruke nije odgovarao.
Pitanja smo uputili i na zvaničnu mejl adresu Tužilaštva, ali do zaključenja ovog teksta, odgovore nijesmo dobili.

Vesna Pejović: Neko ne želi da se dokaže istina - moraće da me prime u SDT, sve ću dići na noge

Fondacija Miloš Karadaglić, u saradnji s partnerima, prijateljima i privatnim donatorima, značajno je, kako je saopšteno, proširila programe podrške u oblasti kulture i umjetnosti, s ciljem snažnijeg ulaganja u razvoj talenata, istraživačkog rada i savremenog kulturnog stvaralaštva u Crnoj Gori i međunarodnom kontekstu.
Novi, prošireni program podrške, koji je predstavljen na konferenciji za medije u Muzeju nautičkog nasljeđa u Porto Montenegru u Tivtu, realizuje se kroz četiri programske cjeline.
U okviru programa, Fondacija će dodjeljivati stipendije za školovanje i stručno usavršavanje u inostranstvu u oblasti kulture i umjetnosti, zatim pružati finansijsku podršku za istraživački rad u tim oblastima, finansirati kulturno-umjetničke projekte, kao i odobravati druge vidove podrške u oblasti kulture i umjetnosti.
Programi su namijenjeni kandidatima iz svih umjetničkih disciplina, a otvoreni su za fizička lica, nevladine organizacije i privredna društva iz Crne Gore i inostranstva, čime Fondacija dodatno podstiče međunarodnu saradnju i vidljivost crnogorske kulture.
Više detalja o programima podrške dostupno je na sajtu fondacije.
Programi podrške realizuju se u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorska komercijalna banka, Financial Solutions, Voli trade, Glosarij i Lovćen osiguranje.
Miloš Karadaglić, međunarodno poznati crnogorski gitarista i predsjednik Fondacije, poručio je da Crna Gora ima izuzetno talentovane mlade ljude a da je odgovornost Fondacije da im bude vjetar u leđa, kroz finansijsku podršku, ali i kroz otvaranje vrata i stvaranje mostova prema svijetu.
Prema njegovim riječima, Fondacija postoji da prepozna izvrsnost, da bude oslonac i platforma onima koji imaju potencijal da svojim radom i posvećenošću budu najbolji ambasadori Crne Gore.
- Beskompromisna izvrsnost u umjetnosti je princip od kojeg ne odstupamo. Iako smo mala zemlja, imamo izuzetno veliki broj izvanrednih ljudi, i ponosni smo što su naši partneri prepoznali Fondaciju kao sigurnu i kredibilnu platformu za dugoročnu podršku kulturi. Svaki uspjeh mladih koje podržavamo potvrda je da ulaganje u ljude stvara lanac novih uspjeha i jača kulturni identitet Crne Gore - kazao je Karadaglić
Izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas (Porto Montenegro) David Margason rekao je da se sjeća kada je Miloš prvi put podijelio svoju želju da preuzme zahtjevnu obavezu stvaranja Fondacije posvećene podršci mladim talentima.
- Tokom prethodne tri godine, ono što me je najviše impresioniralo jeste način na koji se to vjerovanje razvilo u nešto strukturirano, samouvjereno i istinski uticajno. Fondacija je izrasla iz ideje u platformu koja ne samo da podržava talente, već aktivno stvara puteve za mlade da se razvijaju, da budu saslušani i viđeni, i da idu naprijed - naveo je Margason.
Izvršni direktor kompanije ONE Crna Gora, Branko Mitrović kazao je da je saradnja sa Fondacijom za tu kompanuju prirodan nastavak uvjerenja da kompanije moraju imati aktivnu ulogu u društvu u kojem djeluju.
- U društvu koje je kompaktno i blisko, gdje se sve brzo osjeti, posebno smo svjesni da tehnologija snažno utiče na način na koji komuniciramo i razumijemo jedni druge, i upravo zato smatramo da kultura mora ostati prostor dijaloga i kritičkog promišljanja. Naša uloga je da u tom prostoru budemo prisutni, da slušamo i da dugoročno stojimo uz ono što ima stvarni smisao - naveo je Mitrović.
Rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) Tomaš Damjanović rekao je da partnerstvo sa Fondacijom posmatraju kao obavezu da iz godine u godinu budu prisutni, dosljedni i otvoreni za nove ideje.
- Snabdijevati električnom energijom jednu državu jeste snažan osjećaj, ali i velika odgovornost. Energija koju proizvodimo i distribuiramo nije samo tehnička kategorija, ona je preduslov svakodnevnog života, razvoja, sigurnosti i stvaranja. I baš tu se dodirujemo sa onim što ste pomenuli kao kreativnu energiju društva. Jer bez stabilne infrastrukture nema prostora za umjetnost, ali isto tako, bez umjetnosti i kulture infrastruktura ostaje samo skup sistema i kablova - poručio je Damjanović.
Izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke (CKB) Tamaš Karamaši kazao je da u toj kompaniji imaju odgovornost da aktivno doprinose društvu u kojem posluju.
- Za jednu banku, ulaganje u kulturni kapital znači imati dugoročnu viziju. Rezultati možda neće biti odmah vidljivi, ali su trajni. Kada podržavate mlade talente, ne oblikujete samo jednu karijeru, već i buduću publiku, edukatore i buduće ambasadore ove lijepe zemlje. Zato naše partnerstvo sa Fondacijom Miloš za nas ima posebno značenje. Ono spaja dvije institucije koje dijele isto uvjerenje – da talenat zaslužuje priliku i da izvrsnost nikada ne smije biti ograničena nedostatkom resursa - poručio je Karamaši .
Predsjednik odbora direktora u kompaniji Financial Solutions Milorad Katnić, poručio je da Crnoj Gori trebaju dobri primjeri, uspješni pojedinci i uspješne kompanije, ali i ideje koje okupljaju i iskre pozitivnih društvenih promjena.
- Fondacija Miloš Karadaglić i vjerujem kompanije partneri koje okuplja Fondacija su ta iskra – primjer okupljanja oko plemenite ideje i primjer povjerenja i saradnje. Ako kroz naše djelovanje pomognemo samo jednom mladom talentu da ostvari svoj potencijal uradili smo dovoljno. Vjerujem da ova platforma u budućnosti može okupiti i druge pojedince i kompanije ili podstaći slične ideje. Tako ćemo zajedno doprinijeti kulturi saradnje, povjerenja i najbolje doprijeneti ukupnom razvoju - naveo je Katnić.
Izvršna direktorica kompanije Glosarij, Mirjana Mijušković, rekla je da se dobre stvari rijetko dešavaju izolovano, kao i da je nekad važno prepoznati inicijative koje su već promišljene i posvećene, i stati uz njih na način koji ima smisla.
- Za nas je ovo partnerstvo upravo to. Podršku Fondaciji Miloš Karadaglić doživljavamo kao prirodan izbor i dio načina na koji već godinama razmišljamo o odgovornosti - poručila je Mijušković.
Izvršni direktor Lovćen osiguranja, Matjaž Božič, rekao je da mladi talenti u umjetnosti i kulturi, podržani inicijativama poput stipendija Fondacije Miloš Karadaglić, predstavljaju ključ za kreativnu ekonomiju i međunarodnu promociju.
- Grupa Triglav i Lovćen Osiguranje prepoznaju važnost ovakvih inicijativa jer one paralelno djeluju s našim poslovima. Umjetnost i kultura „osiguravaju“ budućnost na način koji brojke ne mogu u potpunosti izraziti. Zato ih vidimo kao stratešku investiciju za napredak - poručio je.

Karadaglić: Beskompromisna izvrsnost u umjetnosti je princip od kojeg ne odstupamo

Informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E vodi Amra Tahirović, a gost večerašnjeg izdanja je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza.
Centralna tema emisije biće odluka Demokratske narodne partije da napusti vlast.&nbsp;
DNP je povukla podršku Vladi Milojka Spajića, dok je klub odbornika te partije otkazao podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću. Predsjedništvo DNP-a zadužilo je lidera partije Milana Kneževića da u što skorijem roku inicira razgovore sa predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem o daljoj budućnosti koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
U emisiji će biti riječi i o aktuelnim dešavanjima u diplomatskim odnosima, nakon što je ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova povodom objave kojom je na neprimjeren način komentarisano pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori.
Takođe, u fokusu će biti i pitanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice – ko snosi političku i institucionalnu odgovornost za ovaj propust i kakve posljedice treba da uslijede.
Emisiju "24 sata" pratite na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Đuričković

Članica Demokratske narodne partije i doskorašnja ministarka saobraćaja Maja Vukićević oglasila se na društvenim mrežama nakon što je DNP napustila parlamentarnu većinu, a ona podnijela ostavku na ministarsku funkciju.
Kako je navela u objavi na Fejsbuku, ostavku je podnijela u skladu sa ranijim najavama i političkim dogovorom unutar partije.
- Danas sam podnijela ostavku na funkciju ministarke saobraćaja u Vladi Crne Gore. Na tu funkciju sam izabrana na predlog Demokratske narodne partije, koja od danas više nije dio parlamentarne većine, i kao što smo obećali – kolega Zogović i ja smo ispoštovali datu riječ - poručila je Vukićević.
Ona je istakla da je ponosna na rezultate koje je Ministarstvo saobraćaja ostvarilo tokom njenog mandata.
- Bila mi je izuzetna čast da služim Crnoj Gori i njenim građanima. Tokom januara potpisala sam ugovor o grantu sa Evropskom investicionom bankom za rekonstrukciju željezničke pruge, dok će u februaru biti zaključen ugovor o nabavci novih vozova. Izabran je i izvođač radova za auto-put, a tokom 2026. godine pokrenuće se tri velika infrastrukturna projekta – izgradnja auto-puta, rekonstrukcija željeznice i izgradnja obilaznice oko Budve - &nbsp;navela je ona.
Vukićević je dodala da je za predstojeću ljetnju sezonu ugovoreno više od 130 avio-linija, koja u avijaciji počinje krajem marta.
Prema njenim riječima, Ministarstvo saobraćaja ispunilo je sva završna mjerila za zatvaranje Poglavlja 21 u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koje bi trebalo da bude zatvoreno tokom prvog kvartala ove godine.
- Gotovo sve obaveze iz Programa rada Vlade za 2025. godinu su ispunjene, a administrativna efikasnost dovedena je na nivo na kojem nema predmeta na čekanju - istakla je.
Na kraju je zahvalila medijima na profesionalnoj saradnji, saradnicima u Ministarstvu i kolegama iz Vlade, uz želju da Crna Gora uspješno realizuje infrastrukturne projekte i ispuni obaveze iz evropske agende.

Tag: jelena-pavicevic

Pavićević: Dokumenti o organizacionoj kulturi i etici ne postoje u većini crnogorskih institucija

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Vesna Pejović: Neko ne želi da se dokaže istina - moraće da me prime u SDT, sve ću dići na noge

Karadaglić: Beskompromisna izvrsnost u umjetnosti je princip od kojeg ne odstupamo

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Đuričković

Vukićević nakon ostavke: Ispoštovali smo datu riječ, ponosna sam na rezultate Ministarstva saobraćaja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO