Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj, spajajući umjetnost, dokumentaciju i psihološki rad kako bi podstakla razumijevanje, empatiju i iscjeljenje, kao i spriječila ponavljanje sličnih događaja.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom premijere predstave koja će biti izvedena 6. decembra u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a koja se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“, koji sprovode nevladine organizacije (NVO) Juventas i Atak.
Programski direktor NVO Juventas, Jovan Bojović, rekao je da projekat, kako mu i naziv nagovještava, ima za cilj da kroz više segmenata ukaže na važnost suočavanja sa prošlošću i potrebu za pomirenjem u Crnoj Gori.
- Kroz umjetnički segment realizujemo predstavu „M kao Morin“, koja na nesvakidašnji način spaja umjetnički izraz sa onim što smo kao tim prikupili tokom pripreme, istorijskim činjenicama, svjedočenjima pojedinaca koji su dali svoj doprinos, kao i studijama i analizama svih dostupnih informacija. Sve to, naravno, upotpunjeno je ključnim elementom, umjetničkim pristupom koji sve ove sadržaje objedinjavan u jedinstvenu cjelinu - kazao je Bojović.
Bojović je iskazao zahvalnost Crnogorskom narodnom pozorištu koje je kao nacionalni teatar prepoznalo značaj ovoga projekta i u kojem će se realizovati premijera 6.decembra sa početkom u 20h, kao i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, gdje je igranje predstave zakazano za 16. decembar. Istakao je značaj podrške koju je pružio KIC Budo Tomović u kojem je naš tim realizovao pripremu predstave.
&nbsp;- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - zaključio je Bojović.
Dramaturškinja i predstavnica ATAK-a Dragana Tripković smatra da na predstavu neće doći oni koji su odgovorni za zločine u Morinju.
- Oni koji su pozvani da odgovore — izostaće. Neće nas kritikovati oni iz pozorišta, kritika će doći doći sa drugih adresa, iz onih krugova koji se i dalje plaše istine. Kritika i cenzura dolaze od onih koji u sebi nose težinu nedovršenih odgovora I krivice. A naše je — umjetnički, moralno, ljudski — da kažemo ono što jeste, bez manevrisanja i bez straha - istakla je Tripković.
Kazala je da su od februara ove godine počeli intenzivno istraživanje: dokumentacija, sudski spisi, literatura, razgovori sa aktivistima, istoričarima, svjedocima i onima koji su lično pogođeni onim što se u Morinju dogodilo.
- Iz tog složenog, potresnog materijala izdvojila se građa predstave: koncept kao osnova dokumentarističkog pozorišnog jezika koji je osmislio reditelj; moja dramska poema kao način da se istina izgovori umjetnički, pozorišno i bez patetike; i konstelacije kao psihološki alat za direktno suočavanje s onim što se godinama izbjegavalo - pojasnila je Tripković.
Ukazala je i da je Crnogorsko narodno pozorište prepoznalo motive, širinu i neophodnost ove teme i otvorilo vrata kao institucionalni partner.
- Time je jedna državna kulturna institucija pokazala spremnost da se uključi u procese suočavanja sa prošlošću — ne deklarativno, nego djelom. Taj gest je omogućio da naša predstava dobije svoj puni scenski okvir, nakon štro su nas odbili u Kotoru I Tivtu,ali i da CNP potvrdi ulogu ozbiljnog i hrabrog aktera u kulturnom životu Crne Gore - navela je Tripković.
Reditelj Filip Grinvald smatra da pozorište po svojoj prirodi voli da se bavi užasom i da na njega odgovara igrom.
- Međutim, ovdje mi se učinilo da taj užas prevazilazi uobičajene okvire pozorišta. Dragana i ja smo danima razgovarali o tome kako da mu odgovorimo. Smatrali smo da linearna, realistička dramska forma nije dovoljna, posebno zato što su, o čemu će kasnije biti više riječi, i počinitelji i egzekutori, i žrtve i nalogodavci, komšije, majke, svi oni koji su u toj priči učestvovali ili bili zahvaćeni, i dalje među nama. To je i dalje otvorena priča kojoj se ne nazire kraj. Veliko je pitanje kako joj pozorište uopšte može odgovoriti - naveo je Grinvald.
Kazao je da je proces bio neizmjerno bolan, navodeći da vjeruje da će u svom ishodištu biti oslobađajući i iscjeljujući.
- To nam je i bila namjera - dodao je Grinvald.
Glumica Jelena Nenezić kazala je da je proces rada na predstavi bio težak i ljekovit.
- To ćemo znati tek kada sve podijelimo sa publikom i čujemo njihova iskustva. Težak je bio jer smo se suočavali sa traumom koja se prelama kroz čitave generacije. Ljekovit možda zato što nas je podsjetio da se istina ne može graditi bez empatije, razboritosti i međusobnog povjerenja - rekla je Nenezić
Govoreći o predstavi, istakla je da ona istražuje složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka — ne da bi presuđivala, već da bi pokazala koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske.
- Ponekad se granica među njima zamagljuje, a ponekad bolno jasno ukazuje na ćutanje koje traje godinama. Naš cilj nije da ponudimo jednostavan odgovor, nego da otvorimo prostor da se o tim ulogama konačno progovori - pojasnila je Nenezić.
Dodala je da predstava ne traži od publike da se svrstava, niti da prihvati unaprijed ponuđeno tumačenje.
- Svako ko tokom gledanja osjeti da se nešto lično odnosi na njega, to čini isključivo na sopstvenu odgovornost. Nadam se da će publika osjetiti tu složenost ne kao teret, već kao priliku za razumijevanje - zaključila je Nenezić.
Glumica Jelena V. Đukić kazala je da sve što poznajemo u životu, i dobro i loše, nekada bilo samo ideja, samo misao, kao da neke misli mogu biti opasne već i u toj početnoj formi.
- Pročitaću jednu od misli koje me, zapravo, najviše plaše. Šta je držalo u stezi krvoločne zvijeri koje se nazivaju ljudima? Taj strah danas dijelim sa vama. A na kraju, dijelim i vjeru da je ovo ipak samo misao koja nije opasna i da se neće pretočiti u ideju - navela je Đukić.
Glumica Azra Mehonjić smatra da se svjetlija budućnost može graditi samo kroz zajedničko suočavanje sa prošlošću, navodeći da pojedinačne države nemaju održiv put ako su dio šire strukture eksploatacije.
- Moramo shvatiti da smo kolonijalizovani, da smo jedna od mnogih država globalnog juga čiji se resursi i ljudi eksploatišu, i da je logor bio dio tog sistema - navela je Mehonjić.
Ukazala je da se neke stvari osjećaju na nesvjesnom nivou.
- Ne treba da osuđujemo iz pozicije sigurnosti i da mislimo kako bismo mi postupili drugačije. Treba da razmišljamo o tome da i danas, pred nasiljem koje nam je pred očima, često ne reagujemo. Ono je uvijek tu, čak i kad se čini dalekim, godinama ili kilometrima - rekla je Mehonjić.
Tijana Vuković, koja je u predstavi bila zadužena za sistemske konstelacije kazala je da je ta metoda najdjelotvorniji pristup za rad sa kolektivnom i transgeneracijskom traumom.
Vuković je objasnila da je u ovaj rad ušla iz svog naučnog interesovanja za raspad bivše Jugoslavije, tražeći terapijske metode koje bi mogle pomoći u obradi kolektivnih tema.
- Dugo se bavim time kako se institucije kulture odnose prema tim traumama i da li umjetnost može biti prostor u kojem terapijske metode dobijaju svoje mjesto. Mnogo se o tome govori, ali je vrlo malo projekata koji to zaista realizuju. Zato smatram da je ovo nešto jedinstveno - navela je Vuković.
Naglasila je da se rad na predstavi ne zasniva samo na faktografiji i svjedočanstvima, pojašnjavajući da se ovdje radi o dubljim procesima.
- Svako od nas nosi ove teme u svojim porodičnim i političkim sistemima. Ne možemo ni zamisliti šta se sve može pokrenuti u pojedincu dok radi s ovakvim sadržajem, pogotovo kada to treba sažeti u sat ili dva scenskog vremena - rekla je Vuković.
Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja.
- Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović.
Smatra da, u odsustvu bilo kakve javne politike u ovoj oblasti, postoji opasnost da se društvo „ponovo i bez većeg otpora“ nađe u sličnim obrascima.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj predstave isključiva je odgovornost realizatora i ne odražava nužno stavove finansijera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Predstava ,,Naličje” je na 65.Internacionalnom festivalu MESS ispraćena aplauzom i ovacijama sarajevske zahtjevne publike, što potvrđuje da je to jako dobra predstava za koju očekuju nagradu, rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumica Jelena Nenezić.
Predstava ,,Naličje” autorski projekat reditelja Borisa Liješevića izvedena je je pri tri noći na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
Publika je nakon izuzetnog izvođenja nagradila ansambl dugotrajnim aplauzom i velikim ovacijama, a nakon predstave, kaže Nenezić, ljudi su ostali da komuniciraju sa glumcima.&nbsp;
- Imali su potrebu da razmijene sa nama iskustvo koje su doživjeli tokom predstave i da nas pitaju o cijelom procesu. Predstava živi za taj svoj festivalski život, što je jako bitno, ovo je već treći festival, neću biti skromna i reći ću da očekujemo nagrade. Mislim da imamo jako dobru predstavu, publika to potvrđuje, sarajevska publika je zahtjevna i jako dobra publika. Osjećali smo tokom cijelog izvođenja uzdržane reakcije, a na samom kraju njihov aplauz je pokazao oduševljenje, a ne oduševljenje spektaklom, jer ta predstava nije spektakl, ta predstava je dosta teška, tamna, prikazuje sve ono što mi živimo a nijesmo imali hrabrosti da ogolimo sve ono o čemu se baš tako otvoreno i ne govori- rekla je Nenezić.
Vjeruje da će predstava dugo živjeti, što je, kako kaže, najbitnije za glumce i za Crnogorsko narodno pozorište.
Kaže da je taj autorski projekat Borisa Liješevića glumcima dao slobodu da učestvuju u stvaranju predstave ,,Naličje”.
- Svako od nas je donio ono što ga tišti i temu smo nekako sami otvarali, on je to uspio kao sjajan reditelj da sve to objedini, sve te teme kroz jednu priču, a publika je to prepoznala i to je možda najveća satisfakcija za sve nas. Bilo je jako teško i bolno nakon procesa suočavati se svim onim što nas istinski boli i nijesmo znali kako će publika reagovati, nijesmo kalkulisali, ali nam je bilo stalo da sve te manipulacije, na svim nivoima koje se događaju, ogolimo i prikažemo, i lice i naličje svakodnevice, a to svi nekako čini mi se živimo- zaključila je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtwC6f6I1DNg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nenezić: Ogolili smo manipulacije koje se događaju, prikazali smo lice i naličje svakodnevice

U emisiji Srećan dan na Televiziji E, od devet do 11 sati, spajaju se umjetnost, emocije i svakodnevne teme. Nakon velikog uspjeha na sarajevskom MESS festivalu, gošća Jelena Nenezić govori o predstavi „Naličje“ i najavljuje novu predstavu CNP-a.
Kroz temu empatija kroz slušanje, komunikološkinja Marija Todorović Tatar objašnjava koliko pažljivo slušanje može smanjiti konflikte i povećati razumijevanje - u partnerskim odnosima, prijateljstvima, ali i u svakodnevnim razgovorima.
U Srećnom danu postavljamo i pitanje kako pronaći sreću u vremenu poskupljenja, te na koji način rast cijena utiče na našu svakodnevicu i raspoloženje.
Za kraj emisije i posljednji dan radne sedmice - dobra energija i muzika: Taško Ademović donosi muzički ritam za srećan dan.

1250x600

Srećan dan na TV E: Nenezić najavljuje novu predstavu CNP-a, Todorović Tatar objašnjava koliko pažljivo slušanje može smanjiti konflikte

Glumica Jelena Nenezić podijelila je sa nama šta je najviše veže za djetinjstvo, koje uspomene pamti i čija ljubav je bila najveća.&nbsp;
Sve uspomene iz djetinjstva vode ka babi i đedu.
Pogledajte:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM21nCCIhYQ%2F%3Figsh%3DMTN3d3ZmOHJ4OGd1MA%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Glumica Jelena Nenezić o tome šta je najviše veže za djetinjstvo, uspomenama i čija ljubav je bila najveća

Naličje je predstava &nbsp;koja je u biti &nbsp;realna slika svakodnevice, sa kojom su &nbsp;se glumci hrabro suočili i pokazali sopstveno i lice i naličje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumica Jelena Nenezić.
Predstava Naličje je potpuno realna, kaže Nenezić, &nbsp;jer sve teme koje živimo su u toj predstavi prikupljene i, dodaje ona, hrabro i temeljno uz suočavanje &nbsp;sa svakodnevicom i običnom čovjekom.
&nbsp;- Cijeli proces smo krenuli od sebe ka drugima, što je bilo jako produktivno. I shvatili smo da moramo ići do kraja, da je ovo predstava o svim onim temama koje mi želimo da nekako stavimo u drugi plan ili da stavimo pod tepih, i shvatili smo da zaista više nemamo vremena za to, da sve to moramo otvoriti na neki način. Prije svega, olakšati sebi, a onda i drugima. Desila se katarza svima nama, čini mi se pojedinačno, koliko sam pričala sinoć sa kolegama, a dešava se i publici. Nije samo da jedan čovjek reaguje i prepoznaje sve to, nego se suočavamo hrabro sa ovom realnošću, koja je takva kakva jeste, a šta nas čeka ne znamo i to jedino pitanje posle predstave - rekla je Nenezić.
Prvi put radi sa rediteljem Borisom Liješevićem, objašnjava Nenezić, i baš se radovala što će proći kroz proces o kome je slušala od kolega koliko je to, kako kaže, kreativan proces i koliko daje glumcima slobodu da dopru do sopstva.
- Proces je počeo najjednostavnije moguće! Ja imam tu jednu situaciju, on nam je postavio i onda rekao ,, ajmo sad od ovog jezgra da napravimo svi zajednički priču”. I onda je krenulo, onako kako Boris radi, ispovjedno, svako od nas je otvorio sebe i rekao koje su i traume i sa čim se mi borimo svakodnevno i onda smo tako počeli da taj mozaik slažemo. Tu su i dramaturzi bili i pomogli, i dao nam je slobodu da kreiramo zajedno sa njima, on nas je tako nepretenciozno, plemenito, nježno, prepoznavao to u svima nama, i lice i naličje, kako bi to u sebi ogolili i došli do publike, da i publika to prepozna u sebi. Hrabro smo se suočili, nije bilo jednostavno u tom smislu, baš se onako otvoriti, ali naš ansambl je kroz ovaj projekat, na šta sam izuzetno ponosna, jer sam oduvijek vjerovala u to, naš ansambl je pokazao da mi jesmo tim i da ljubav pobjeđuje - istakla je Nenezić.
U predstavi igra tužiteljku, podsjeća Nenezić, ženu koja je korumpirana,te kaže da bi bilo dobro da svi političari gledaju predstavu, &nbsp;&nbsp;a pravo stanje stvari, kako je odigrana i predstava i uloga, dodaje ona, je repriza.
&nbsp;- Kad nešto voliš onda uvijek nađeš prostor da sebe nahraniš onim najpozitivnijim. Ja se ne umijem srediti samo onda kad imamo reditelja koji nam uzima dušu i to baš onako na slamčicu…Ja nikad nijesam tolerisala nevaspitanje, prije svega, a ima ih koji su jako nevaspitani, ima ih koji su izuzetno grubi, koji na raznorazne načine pokušavaju da dopru do onoga što je u vama, vama se obično biće opire. Ja sam više puta reagovala u trenucima kada prelaze granice pristojnosti i kad to ulazi u nekakav privatan dio, e tu reagujem, i etiketirana sam, upravo od strane takvih, da sam konfliktna, samo zato što sam sebe branila od takvih. Evo ja trajem i dalje i imam jako dobru komunikaciju sa rediteljima &nbsp;koji vam daju vjetar u leđa, koji vas razumiju i koji stvaraju sa vama zajednički, i obično ti projekti traju najduže - zaključila je Nenezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCDH5P1hDy2w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nenezić: Naš ansambl je pokazao da mi jesmo tim i da ljubav pobjeđuje

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Milisav Jurišević novi je predsjednik Skupštine Karate saveza, saopšteno je iz te asocijacije.
Na ponovljenoj Skupštini, shodno nalogu Inspekcije za sport, Jurišević je ponovo dobio podršku većine od 54 prisutna delegata.
Juriševića je podržalo 28, dok je za Toka Raičevića glasalo 26.
On je na toj funkciji naslijedio Vojina Dulovića, koji je sredinom septembra podnio ostavku.

Jurišević novi predsjednik Skupštine Karate saveza

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: jelena-nenezic