U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

1084x550

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Crnogorski forum je u prethodnom periodu sproveo niz konkretnih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na odbranu ustavnog poretka Crne Gore, zaštitu vladavine prava i očuvanje crnogorskog jezika kao jedinog službenog jezika definisanog Ustavom Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
 
- Skupština Crne Gore je ponovnim usvajanjem odredbe člana 11 Opšteg zakona o obrazovanju ponovo omogućila Ministarstvu prosvjete da samostalno određuje pitanje nastavnog jezika, iako je ta norma već bila ukinuta odlukom Ustavnog suda (Už-III br. 197/13). Time je narušen ustavni poredak i doveden u pitanje autoritet najviše sudske instance u državi, i time je Skuostina izvršen udar na Ustavni sud ne postujuci odluke Ustavnog suda- navela je Marković.
Kako ističe, Crnogorski forum je Vladi i Skupštini dostavio inicijative kojima se zahtijeva hitno usklađivanje zakonodavstva sa Ustavom i obavezujućim odlukama Ustavnog suda. Pokrenut je i postupak pred Upravnim sudom radi poništavanja akta Ministarstva kojim se uvodi tzv. „četvorimeni jezik“, što je u suprotnosti sa činjenicom da je crnogorski jedini službeni jezik prema članu 13 Ustava.
Upućen je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu za pokretanje postupka protiv svih subjekata koji su učestvovali u pokušaju zaobilaženja odluka Ustavnog suda i preuzimanju njegovih ustavnih nadležnosti, čime je narušena pravna sigurnost i temeljni ustavni poredak države.
- Crnogorski forum je pripremio i dostavio nadležnim organima dva zakonodavna predloga: Zakon o zabrani fašizma i izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da je svako kršenje Ustava Crne Gore posebno krivično djelo. Ovi predlozi predstavljaju odgovor na rast ekstremizma, pokušaje potiranja ustavnih vrijednosti i slabljenje antifašističkih, sekularnih i građanskih temelja države- navodi se u saopštenju.
Posebna pažnja, ističu iz Crnogorskog foruma, posvećena je procesu izbora sudija Ustavnog suda. U otvorenom pismu Delegaciji Evropske unije predstavljen je model koji obezbjeđuje stručan, neutralan i profesionalan izbor sudija putem formiranja nezavisne stručne komisije sa jednim članom iz EU, koja bi vršila rangiranje najkvalitetnijih kandidata prije parlamentarne procedure.
<h3> 
Neadekvatno postupanje Sudskog savjeta – simptom dublje krize pravosuđa</h3>
 
- Crnogorski forum se obraćao i Sudskom savjetu, zahtijevajući preispitivanje postupanja sutkinje Dubravke Popović u predmetu uklanjanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u kojem su njene odluke ukidane ukupno pet puta zbog neusklađenosti sa zakonom i procesnim pravilima. Umjesto da ispuni svoju zakonsku ulogu i ocijeni profesionalno postupanje sudije, Sudski savjet je odgovorio stavom da za to nije nadležan, iako je upravo to njegova osnovna funkcija u sistemu- istakla je Marković.
 
Ovakvo izbjegavanje nadležnosti, navodi Marković, koje smo osporili u detaljnoj reakciji upućenoj svim članovima Savjeta, pokazuje da je dio pravosudnih institucija i dalje ozbiljna prepreka reformama i izgradnji vladavine prava. To dodatno potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazi pravosudni sistem i potrebu za njegovom hitnom, suštinskom transformacijom.
<h3> 
Crna Gora bez napretka u poglavljima 23 i 24</h3>
 
Uprkos svim naporima, Crna Gora danas nema vidljivog napretka u vladavini prava, niti u poglavljima 23 i 24, koja predstavljaju srce evropske agende reformi. Izostanak dosljedne primjene Ustava i nepoštovanje odluka Ustavnog suda direktno koče evropski put države.
 
 Zbog toga Crnogorski forum ponovo apeluje na Evropsku uniju da striktno poštuje Ustav Crne Gore u svim svojim zahtjevima i preporukama, te da jasno upozori institucije Crne Gore da su obavezne da svoje zakone usklade sa Ustavom i pravnim tekovinama EU. Samo dosljedna primjena evropskih standarda i vladavine prava može obezbijediti istinski napredak i obnoviti povjerenje građana.
<h3>Nastavljamo borbu</h3>
 
- Borba za Crnu Goru je borba za Ustav, vladavinu prava, crnogorski identitet, sekularnost, antifašizam i evropsku budućnost države. Crnogorski forum će nastaviti da djeluje odlučno, odgovorno i u skladu sa najvišim demokratskim principima, sa jasnim ciljem da zaštiti ustavnu, građansku i evropsku Crnu Goru- poručila je Marković ispred Crnogorskog foruma.

1250x600

Marković: Borba za Crnu Goru se nastavlja, što nije zakonom zabranjeno to je dozvoljeno

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave predsjednice nevladine organizacije Crnogorski forum Jelene Marković protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i drugih krivičnih djela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U obraćanju medijima, sa spisom Specijalnog državnog tužilaštva koji potpisuje tužiteljka Sanja Jovićević upućen Milatoviću, kažu da pozdravljaju ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržavaju brz završetak postupka.
U dokumentu se navodi da su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirani spisi predmeta povodom krivične prijave Marković protiv Milatovića, te da se u njenoj prijavi u bitnom navodi da je predsjednik Crne Gore u izjavi povodom odluke o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju Radoviću naveo da se radi o "ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore", "duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike" i "čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje", te da je ovom "pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime ie izvršeno krivčno djelo rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela".
- Potrebno je da ovom tužilaštvu dostavite ovu odluku sa spisima predmeta formiranim tim povodom, sa pisanim izjašnjenjem u odnosu na navode iz podnijete krivične prijave - navodi se u dopisu Milatoviću.

Kabinet Milatovića: SDT formiralo predmet po prijavi Marković zbog dodjele ordena Amfilohiju, podržavamo brz završetak postupka

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Aktuelno izlaganje i napad predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića nije bio slučajan ispad ili bahaćenje, već dugoročno planiran i strateški potez usmjeren na privođenje Crne Gore „srpskom svetu“ - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Potrebno je, kako se navodi u saopštenju, podsjetiti se na kontinuitet njegovih izjava i političkih poteza, jer tek tada postaje jasno da je riječ o obrascu, a ne o slučajnim ispadima.
- Prije nekoliko mjeseci Milan Knežević je otvoreno izjavio da su upravo on i Mandić, kao koalicioni partneri u Vladi, izabrali Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sada je i sam Mandić to potvrdio, još otvorenije, izjavom da bez njegove podrške Marković ne bi bio izabran, te da su njegova očekivanja bila drugačija. Drugim riječima, Mandić je priznao da je izbor vrhovnog tužioca bio rezultat političke trgovine, čime je praktično potvrdio postojanje političke korupcije - navode iz Crnogorskog foruma.
Još je, kako dodaju, ozbiljnije to što je Mandić javno rekao da je očekivao od tužioca da hapsi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Takva izjava predstavlja direktan pritisak na nezavisnost pravosuđa i jasan dokaz da se od institucija očekuje da budu oruđe u rukama politike, a ne stub vladavine prava. Da bi se razumjela dubina ovog problema, treba se podsjetiti i perioda kada je Mandić, kao opozicioni poslanik, pozivao svoje “drugove” da otkopaju oružje, potez koji je u to vrijeme predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i bezbjednosti države. Zbog čega tadašnji vrhovni tužilac nije reagovao na takve izjave, ostaje veliko pitanje - istakli su iz Crnogorskog foruma.
Kasnije, u novom sazivu Skupštine, Mandić je izabran za njenog predsjednika, iako je, podsjećaju, protiv njega tada bio vođen krivični postupak za najteža krivična djela.&nbsp;
- Po Zakonu o crnogorskom državljanstvu nije moguće imati dvojno državljanstvo, što dodatno diskvalifikuje Mandića za ovu funkciju. Ipak, on je izabran ne snagom prava, već snagom parlamentarne većine, što jasno pokazuje da je njegov izbor bio politički motivisan, a ne u skladu sa zakonskim normama. Pored toga, Mandić je sam sebe javno identificirao kao četničkog vojvodu. Četnici su, podsjetimo, bili saradnici fašista, dok Ustav Crne Gore jasno definiše da je država antifašistička, što dodatno kompromituje njegov legitimitet i potvrđuje da zakonski nije mogao biti biran za predsjednika Skupštine - kazali su iz Crnogorskog foruma.
Dodaju da posebno zabrinjava mlaka reakcije opozicije.&nbsp;
- Dok se sada jasno vidi da je u pitanju politička trgovina i korupcija, iz redova opozicije dopire samo tišina prema Mandiću a jako reagovsnje prema VDT. Zašto Andrija Nikolić i DPS sada usmjeravaju oštricu prema VDT-u, a ne prema Mandiću koji je otvoreno priznao da je upravo on odlučio o njegovom izboru? Kada mu Marković nije želio ispunjavati političke zahtjeve, Mandić je odmah zatražio njegovu ostavku. Ako to nije pokušaj uspostavljanja kontrole nad tužilaštvom, teško je zamisliti šta jeste - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Nikolić je, umjesto što proziva tužilaštvo, trebalo javno da zatraži Mandićevu ostavku, jer su, kako se navodi, svi elementi političke korupcije očigledni.&nbsp;
- Ako to ne učini ni sada, otvara se prostor za sumnju da postoji prećutni dogovor između dijelova vlasti i opozicije, dogovor koji ne ide u korist građana nizi vladavini prava. Ovim najnovijim istupom Mandića, koji je jasno pokazao da ima direktan uticaj na Tužilaštvo, otvara se i pitanje da li je u prethodnom periodu bilo političkog revanšizma prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i njegovim saradnicima. Ako je sada očigledno da Mandić ima takvu moć i pristup u odnosu na aktuelnog vrhovnog državnog tužioca, logično je postaviti pitanje da li je sličan pritisak postojao i ranije, samo prikriveno - navodi se u saopštenju.
Njegovo javno priznanje o političkom uticaju na izbor i rad VDT-a, kako se dodaje, ne samo da kompromituje sadašnje Tužilaštvo, već baca ozbiljnu sumnju i na rad Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Sve više djeluje da je čitav sistem stavljen u funkciju političkih obračuna i revanšizma, umjesto vladavine prava. A sve to ide na štetu Crne Gore. Krajnji cilj ovakvog djelovanja nije reforma, već postepeno uguravanje države u ideološki i politički okvir takozvanog “srpskog sveta”, čemu se sam Mandić javno obavezao na Svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo nije rezultat slučajnih ispada ili bahaćenja, već jasno pokazuje dugoročno planirane i strateški vođene poteze. Time je i posljednja sumnja otklonjena, ne radi se o borbi za pravdu, već o pokušaju da se Crna Gora trajno podredi tuđim interesima i potčini jednom političkom konceptu koji joj nikada nije bio svojstven - zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Mandić između političke trgovine i postepenog uguravanja Crne Gore u "srpski svet"

Crnogorski forum u kratkoj analizi upozorava na koordinisane političke aktivnosti koje imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog evropskog puta, uz podršku Beograda, Moskve i Srpske pravoslavne crkve.
U saopštenju se navodi da se u tu svrhu koriste manipulacije, prijetnje i demografski inženjering, te da se u posljednje vrijeme posebno ističe djelovanje Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije (DNP).
Kako se navodi, Knežević je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pretvorio u političko oružje za mobilisanje građana Zete i vršenje pritiska na vlast Glavnog grada.
- Knežević otvoreno huška stanovništvo da se suprotstavi gradnji kolektora, iako je riječ o projektu od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i ispunjavanje evropskih obaveza Crne Gore - ističu iz Foruma.
Posebno problematičnim ocijenili su Kneževićevu prijetnju aktivisti NVO sektora Aleksandru Dragićeviću, kojem je poručio da će “doći ispred njegove kuće sa fekalijama”. Kako navode, riječ je o “otvorenom obliku političkog zastrašivanja”, a izostanak reakcije tužilaštva dodatno ohrabruje takvo ponašanje i “šalje opasnu poruku o nekažnjivosti političkog nasilja”.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je odluku da se kolektor gradi u Botunu, u skladu s projektima dogovorenim s međunarodnim partnerima, ali – kako ističe Forum – još uvijek nema otvorenu podršku premijera Milojka Spajića, iako je riječ o projektu od javnog interesa za cijelu Crnu Goru.
- U narednom periodu biće jasno da li premijer ima dovoljno političke hrabrosti da stane iza gradonačelnika i podrži odluku od vitalnog značaja za ekološku i evropsku budućnost zemlje - navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum upozorava da Kneževićeva “odbrana Zete” zapravo predstavlja dio šire političke i ideološke kampanje usmjerene na destabilizaciju Crne Gore.
U saopštenju se ističe i problem demografskih manipulacija i političkog uticaja na popis stanovništva, uz tvrdnju da je omogućeno da u Crnu Goru privremeno uđe veliki broj građana iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi.
- Kada se posmatra domicilno stanovništvo, jasno je da Crnogorci čine više od polovine populacije, dok Srbi imaju ispod 24 odsto, a crnogorski jezik govori 39,7 odsto građana, naspram 37,2 odsto onih koji govore srpski. Manipulacijom popisom pokušava se stvoriti lažna slika o nacionalnoj ravnoteži - navodi se.
Forum upozorava da je cilj takvog pristupa promjena Ustava, uvođenje srpskog jezika kao službenog, postavljanje srpske trobojke kao državne zastave i izmjena zakona o državljanstvu radi masovnog dobijanja crnogorskih pasoša za građane iz Srbije i Republike Srpske.
Organizacija smatra da je “ovo dio šire strategije pažljivo osmišljene u Beogradu, uz podršku Moskve i aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve”, te da je povezanost Milana Kneževića i Andrije Mandića s tim centrima moći očigledna.
- Cilj je da se Crna Gora prikaže kao nestabilna i nesposobna da napreduje ka Evropskoj uniji, te da se održi u stanju političke i institucionalne krize - poručuje Crnogorski forum.
Na kraju se navodi da Crna Gora ne smije biti talac tuđih interesa, te da je evropski put jedini garant njenog suvereniteta i stabilnosti.
- Vrijeme je da svi politički subjekti koji iskreno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore jasno odbace destruktivne politike koje dolaze iz Beograda i njihovih satelita u zemlji - zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1976558800099319922%3Ft%3D-0fCKi4G_2unmpvl29ioGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crnogorski forum: Političke manipulacije i pritisci – plan za blokadu Crne Gore na putu ka EU

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Jedan od najneodgovornijih i najštetnijih poteza bio je donošenje rezolucije o „genocidu u Jasenovcu“, koja je bila potpuno nepotrebna i isključivo vođena dnevno-političkim interesima, a ne iskrenim odnosom prema istoriji i žrtvama, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković, ističući da je, umjesto da doprinese pomirenju, ta rezolucija produbila podjele i izazvala negativne reakcije regiona, prije svega Hrvatske, koja je Crnoj Gori uputila zvaničnu protestnu notu.
- Dodatno, ponašanje Andrije Mandića samo je potvrdilo da dio vlasti otvoreno djeluje protiv evropskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa. Podsjećamo da je Mandić dočekao Milorada Dodika uz zastavu entiteta Republike Srpske, umjesto državne zastave Bosne i Hercegovine, a potom i otišao u BiH da čestita Dan entiteta RS, praznik koji je proglašen neustavnim. Time se direktno umiješao u unutrašnje stvari druge države, što je izazvalo protestnu notu iz Sarajeva i nanijelo ozbiljnu štetu međunarodnom ugledu Crne Gore- kazala je Marković.
I pored toga, ističe Marković, predsjednik Milatović nije našao za shodno da takvo ponašanje makar osudi, &nbsp;već, naprotiv, djeluje kao da pokušava da te ljude politički i moralno abolira. Upravo takva selektivnost i ćutanje nas koštaju bržeg približavanja Evropskoj uniji.
- Kneževićevi istupi prema rukovodstvu Hrvatske dodatno kompromituju državu. Kada neko javno izjavi: „Da je sreće, i da je Crne Gore, danas bi se Grlić Radman plivajući vratio u ‘Lijepu njegovu’“, jasno je da je riječ o primitivizmu koji nema mjesta u ozbiljnoj politici. Takve riječi su izazvale diplomatske tenzije i udaljile Crnu Goru od evropskih standarda dijaloga i međusobnog poštovanja- navodi Marković.
Iz Crngoorskog foruma upozoravaju da, umjesto da se takve izjave jasno osude, predsjednik Milatović ćuti.&nbsp;
- Podsjećamo da je Knežević javno poručio: „Hrvatska želi da izbaci Demokratsku narodnu partiju iz Vlade, jer nisam odustao od srpskog jezika kao službenog, niti od trobojke kao državne zastave“. To su stavovi koji otvoreno negiraju ustavni poredak Crne Gore i potpiruju identitetske podjele koje nas vraćaju decenijama unazad- pojasnila je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Knežević je, dodaje, u otvorenom pismu Milatoviću, čak optužio predsjednika riječima: „Srbi su Vas doveli na vlast, a Vi ćutite na ‘Ubij Srbina’“. Umjesto da se od takvog jezika javno ogradi, predsjednik ponovo ćuti.
- Predsjednik Crne Gore dužan je da predstavlja sve građane, a ne da, zarad političkog opstanka, kalkuliše između državnog interesa i pritisaka onih koji otvoreno rade protiv evropskog puta Crne Gore. Njegova izjava da je „lopta u dvorištu Crne Gore“ i da politički akteri treba da budu odgovorniji prema evropskim integracijama djeluje potpuno licemjerno, jer upravo oni koje štiti i neosporno brani svojim ponašanjem blokiraju taj put- podsjeća Marković.
Dodaje da je Milatović više puta ponavljao da „Crna Gora ne traži članstvo u EU, već da će ga zaslužiti sprovedenim reformama“. Ali kako da te reforme sprovedu ljudi koji ne priznaju osnovne demokratske vrijednosti, vrijeđaju susjede i ruše ugled zemlje?
- Licemjeran je odnos predsjednika države koji se pred međunarodnom zajednicom trudi da pokaže umjerenost i evropsku orijentaciju, dok u praksi štiti one koji Crnu Goru izoluju od susjeda i Evrope. Time se ne jača položaj naše države već naprotiv, urušava se njen kredibilitet i usporava evropski put- kazala je.
Zato iz Crnogorskog foruma ponavljaju pitanje, koga to predsjednik Milatović zastupa? Državu Crnu Goru i njene građane, ili političke mentore koji nas vraćaju u podjele i izolaciju uz mijesanje i uplitanje crkve Srbije u državna pitanja!?
- Crna Gora ne smije biti talac politike ljudi koji ne razumiju vrijednost evropskog puta. Odgovornost predsjednika je da zastupa državu, a ne da abolira one koji je srozavaju i koče njen napredak. Zato tražimo da se predsjednik Milatović &nbsp;ogradi od tako neprimjernog zahtjeva Hrvatskoj- zaključuje se u saopštenju.

Marković: Koga to predsjednik Milatović zapravo zastupa, državu i građane Crne Gore ili interese onih koji je svakodnevno srozavaju?

Dok EU i SAD ćute, srpski i ruski ‘svet’ rade punom parom“, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković, upozoravajući da nepostupanje institucija i vladajućih partija postaje sve veći problem za evropski put Crne Gore.
Marković je ocijenila da poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša, koji je sa bine izjavio da mu je Milorad Dodik bliži od Ursule fon der Lajen i uzviknuo „Dogodine u Prizrenu“, nijesu samo provokacije, već otvoreni napadi na evropski identitet Crne Gore i širenje ideologije „srpskog sveta“.
- Posebno zabrinjava ćutanje Osnovnog i Vrhovnog državnog tužilaštva, ali i Ombudsmana Siniše Bjekovića, koji prvi treba da digne glas protiv govora mržnje i diskriminacije. Njegovo uporno ćutanje sve više liči na politički kalkulisani potez, jer se u javnosti već govori da se nada izboru za sudiju Ustavnog suda i ne želi da se zamjeri vlasti - kazala je Marković, dodajući da takvo ponašanje urušava instituciju Zaštitnika i pokazuje da institucije u Crnoj Gori postaju moneta političke trgovine.
Kako je navela, ni međunarodni partneri, koji su ranije reagovali i na mnogo manje incidente, danas ne pokazuju spremnost da jasno kažu šta misle. „Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države do 2020. godine slale su snažne poruke povodom sličnih situacija, dok sada biraju da gledaju kroz prste zarad takozvane stabilnosti. Ali ako Brisel i Vašington kalkulišu, Crna Gora ne smije da ćuti“, poručila je Marković.
Posebnu odgovornost, ističe, snosi Pokret Evropa sad, koji se predstavlja kao lider evropskog puta, a ostaje u vlasti sa ljudima koji relativizuju evropsku perspektivu. „Njihovo ćutanje pred Vranešovim provokacijama nije neutralnost nego saučesništvo. Ako se ne ograde i ne osude – oni podržavaju“, naglasila je Marković.
Crnogorski forum, kako je dodala, jasno poručuje da su izjave poput „Dogodine u Prizrenu“ i relativizacija evropskog puta neprihvatljive i direktno štetne po Crnu Goru. „Politika PES-a koja pristaje na ovakve saveznike vodi Crnu Goru unazad, a ne ka Evropskoj uniji. Međunarodni partneri moraju pokazati dosljednost, jer nema evropskog puta uz fašističke i četničke narative“, rekla je Marković.
- Crna Gora je danas na prekretnici. Ćutanje vodi u poniženje i gubitak crnogorskog identiteta, dok jasna i glasna odbrana evropskog puta predstavlja jedini način da sačuvamo i sebe i svoju budućnost. Zato ponovo pozivam opoziciju i sve koji su za spas Crne Gore i njen ulazak u EU da se okupimo pod crnogorskim barjakom - zaključila je Marković.

Marković: Ćutanje institucija i međunarodnih partnera vodi u poniženje Crne Gore

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: jelena-markovic