Predsjednica NVO Crnogorski forum Jelena Marković saopštila je da je uputila otvoreno pismo predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Lindzi Hojlu zbog susreta sa predsjednikom crnogorskog Parlamenta Andrijom Mandićem.
Povod je, navela je Marković, poklon koji je Mandić uručio Hojlu, a u pitanju je slika Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu. Marković naglašava da je to slika “ kapelice Karađorđevića na Lovćenu“, te da ona ne predstavlja Crnu Goru.
- Kao neko ko poznaje istoriju anglo-crnogorskih odnosa, osjećam obavezu da ukažem na zabrinutost koju je u Crnoj Gori izazvao Vaš prijem poklona predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Željela bih da razumijete da taj poklon za većinu građana Crne Gore ne predstavlja neutralni kulturni predmet, već simbol razdoblja u kojem je crnogorska državnost ukinuta, a identitet našeg naroda potiskivan - navela je u pismu Marković.
U pismu je takođe navela i nekoliko izvještaja koji se, kako tvrdi, mogu pronaći u britanskim arhivima i enciklopediji Britanika, a koji, nagalsila je Marković, predstavljaju „jasan dokaz poštovanja i prijateljstva koje je Ujedinjeno Kraljevstvo gajilo prema Crnoj Gori i njenom narodu“.
- Zbog ovih istorijskih činjenica, u Crnoj Gori je sa ogorčenjem dočekano prihvatanje slike koja ne prikazuje Njegoševu originalnu kapelu na Lovćenu, već kapelu dinastije Karađorđević, podignutu 1925. nakon nasilnog ukidanja crnogorske države 1918. godine. Originalna kapela Njegoša bila je srušena, a njeni ostaci odbačeni niz strminu Lovćena. Na njenom mjestu podignut je objekat koji je u crnogorskoj javnosti postao simbol političkog podčinjavanja, represije nad pristalicama crnogorske državnosti i nametanja identitetske politike. Posebno je važno napomenuti da Andrija Mandić, koji je poslao ovaj poklon, decenijama javno zastupa stavove protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv članstva naše države u NATO-u i Evropskoj uniji, te nije nikada krio svoje prijateljstvo prema Rusiji i političkim krugovima koji su suprotni zapadnim vrijednostima. Takvim pojedincima ne može se vjerovati da predstavljaju istinski interes Crne Gore.- navela je Marković.
Zato, kako ističe, mnogim građanima Crne Gore djeluje neobično i zabrinjavajuće da Ujedinjeno Kraljevstvo, naš saveznik i partner, prihvata poklon koji se koristi za reviziju istorije i političko potiranje i crnogorsko identiteta.&nbsp;
- Uvažavajući instituciju britanskog parlamenta, molim Vas da imate u vidu da ovaj poklon ne predstavlja Crnu Goru, njenu kulturu ni njenu tradiciju, već jednu političku interpretaciju koja je bolna i duboko podjeljujuća za naš narod. U duhu višedecenijskog prijateljstva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, koje britanska istorija dobro pamti, bilo bi dostojanstveno i pravedno da se distancirate od političke instrumentalizacije koja se ovim činom pokušava postići - zaključila je u pismu Marković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Crnogorski forum je u prethodnom periodu sproveo niz konkretnih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na odbranu ustavnog poretka Crne Gore, zaštitu vladavine prava i očuvanje crnogorskog jezika kao jedinog službenog jezika definisanog Ustavom Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
 
- Skupština Crne Gore je ponovnim usvajanjem odredbe člana 11 Opšteg zakona o obrazovanju ponovo omogućila Ministarstvu prosvjete da samostalno određuje pitanje nastavnog jezika, iako je ta norma već bila ukinuta odlukom Ustavnog suda (Už-III br. 197/13). Time je narušen ustavni poredak i doveden u pitanje autoritet najviše sudske instance u državi, i time je Skuostina izvršen udar na Ustavni sud ne postujuci odluke Ustavnog suda- navela je Marković.
Kako ističe, Crnogorski forum je Vladi i Skupštini dostavio inicijative kojima se zahtijeva hitno usklađivanje zakonodavstva sa Ustavom i obavezujućim odlukama Ustavnog suda. Pokrenut je i postupak pred Upravnim sudom radi poništavanja akta Ministarstva kojim se uvodi tzv. „četvorimeni jezik“, što je u suprotnosti sa činjenicom da je crnogorski jedini službeni jezik prema članu 13 Ustava.
Upućen je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu za pokretanje postupka protiv svih subjekata koji su učestvovali u pokušaju zaobilaženja odluka Ustavnog suda i preuzimanju njegovih ustavnih nadležnosti, čime je narušena pravna sigurnost i temeljni ustavni poredak države.
- Crnogorski forum je pripremio i dostavio nadležnim organima dva zakonodavna predloga: Zakon o zabrani fašizma i izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da je svako kršenje Ustava Crne Gore posebno krivično djelo. Ovi predlozi predstavljaju odgovor na rast ekstremizma, pokušaje potiranja ustavnih vrijednosti i slabljenje antifašističkih, sekularnih i građanskih temelja države- navodi se u saopštenju.
Posebna pažnja, ističu iz Crnogorskog foruma, posvećena je procesu izbora sudija Ustavnog suda. U otvorenom pismu Delegaciji Evropske unije predstavljen je model koji obezbjeđuje stručan, neutralan i profesionalan izbor sudija putem formiranja nezavisne stručne komisije sa jednim članom iz EU, koja bi vršila rangiranje najkvalitetnijih kandidata prije parlamentarne procedure.
<h3> 
Neadekvatno postupanje Sudskog savjeta – simptom dublje krize pravosuđa</h3>
 
- Crnogorski forum se obraćao i Sudskom savjetu, zahtijevajući preispitivanje postupanja sutkinje Dubravke Popović u predmetu uklanjanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u kojem su njene odluke ukidane ukupno pet puta zbog neusklađenosti sa zakonom i procesnim pravilima. Umjesto da ispuni svoju zakonsku ulogu i ocijeni profesionalno postupanje sudije, Sudski savjet je odgovorio stavom da za to nije nadležan, iako je upravo to njegova osnovna funkcija u sistemu- istakla je Marković.
 
Ovakvo izbjegavanje nadležnosti, navodi Marković, koje smo osporili u detaljnoj reakciji upućenoj svim članovima Savjeta, pokazuje da je dio pravosudnih institucija i dalje ozbiljna prepreka reformama i izgradnji vladavine prava. To dodatno potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazi pravosudni sistem i potrebu za njegovom hitnom, suštinskom transformacijom.
<h3> 
Crna Gora bez napretka u poglavljima 23 i 24</h3>
 
Uprkos svim naporima, Crna Gora danas nema vidljivog napretka u vladavini prava, niti u poglavljima 23 i 24, koja predstavljaju srce evropske agende reformi. Izostanak dosljedne primjene Ustava i nepoštovanje odluka Ustavnog suda direktno koče evropski put države.
 
 Zbog toga Crnogorski forum ponovo apeluje na Evropsku uniju da striktno poštuje Ustav Crne Gore u svim svojim zahtjevima i preporukama, te da jasno upozori institucije Crne Gore da su obavezne da svoje zakone usklade sa Ustavom i pravnim tekovinama EU. Samo dosljedna primjena evropskih standarda i vladavine prava može obezbijediti istinski napredak i obnoviti povjerenje građana.
<h3>Nastavljamo borbu</h3>
 
- Borba za Crnu Goru je borba za Ustav, vladavinu prava, crnogorski identitet, sekularnost, antifašizam i evropsku budućnost države. Crnogorski forum će nastaviti da djeluje odlučno, odgovorno i u skladu sa najvišim demokratskim principima, sa jasnim ciljem da zaštiti ustavnu, građansku i evropsku Crnu Goru- poručila je Marković ispred Crnogorskog foruma.

Marković: Borba za Crnu Goru se nastavlja, što nije zakonom zabranjeno to je dozvoljeno

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave predsjednice nevladine organizacije Crnogorski forum Jelene Marković protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i drugih krivičnih djela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U obraćanju medijima, sa spisom Specijalnog državnog tužilaštva koji potpisuje tužiteljka Sanja Jovićević upućen Milatoviću, kažu da pozdravljaju ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržavaju brz završetak postupka.
U dokumentu se navodi da su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirani spisi predmeta povodom krivične prijave Marković protiv Milatovića, te da se u njenoj prijavi u bitnom navodi da je predsjednik Crne Gore u izjavi povodom odluke o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju Radoviću naveo da se radi o "ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore", "duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike" i "čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje", te da je ovom "pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime ie izvršeno krivčno djelo rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela".
- Potrebno je da ovom tužilaštvu dostavite ovu odluku sa spisima predmeta formiranim tim povodom, sa pisanim izjašnjenjem u odnosu na navode iz podnijete krivične prijave - navodi se u dopisu Milatoviću.

Kabinet Milatovića: SDT formiralo predmet po prijavi Marković zbog dodjele ordena Amfilohiju, podržavamo brz završetak postupka

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Aktuelno izlaganje i napad predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića nije bio slučajan ispad ili bahaćenje, već dugoročno planiran i strateški potez usmjeren na privođenje Crne Gore „srpskom svetu“ - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Potrebno je, kako se navodi u saopštenju, podsjetiti se na kontinuitet njegovih izjava i političkih poteza, jer tek tada postaje jasno da je riječ o obrascu, a ne o slučajnim ispadima.
- Prije nekoliko mjeseci Milan Knežević je otvoreno izjavio da su upravo on i Mandić, kao koalicioni partneri u Vladi, izabrali Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sada je i sam Mandić to potvrdio, još otvorenije, izjavom da bez njegove podrške Marković ne bi bio izabran, te da su njegova očekivanja bila drugačija. Drugim riječima, Mandić je priznao da je izbor vrhovnog tužioca bio rezultat političke trgovine, čime je praktično potvrdio postojanje političke korupcije - navode iz Crnogorskog foruma.
Još je, kako dodaju, ozbiljnije to što je Mandić javno rekao da je očekivao od tužioca da hapsi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Takva izjava predstavlja direktan pritisak na nezavisnost pravosuđa i jasan dokaz da se od institucija očekuje da budu oruđe u rukama politike, a ne stub vladavine prava. Da bi se razumjela dubina ovog problema, treba se podsjetiti i perioda kada je Mandić, kao opozicioni poslanik, pozivao svoje “drugove” da otkopaju oružje, potez koji je u to vrijeme predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i bezbjednosti države. Zbog čega tadašnji vrhovni tužilac nije reagovao na takve izjave, ostaje veliko pitanje - istakli su iz Crnogorskog foruma.
Kasnije, u novom sazivu Skupštine, Mandić je izabran za njenog predsjednika, iako je, podsjećaju, protiv njega tada bio vođen krivični postupak za najteža krivična djela.&nbsp;
- Po Zakonu o crnogorskom državljanstvu nije moguće imati dvojno državljanstvo, što dodatno diskvalifikuje Mandića za ovu funkciju. Ipak, on je izabran ne snagom prava, već snagom parlamentarne većine, što jasno pokazuje da je njegov izbor bio politički motivisan, a ne u skladu sa zakonskim normama. Pored toga, Mandić je sam sebe javno identificirao kao četničkog vojvodu. Četnici su, podsjetimo, bili saradnici fašista, dok Ustav Crne Gore jasno definiše da je država antifašistička, što dodatno kompromituje njegov legitimitet i potvrđuje da zakonski nije mogao biti biran za predsjednika Skupštine - kazali su iz Crnogorskog foruma.
Dodaju da posebno zabrinjava mlaka reakcije opozicije.&nbsp;
- Dok se sada jasno vidi da je u pitanju politička trgovina i korupcija, iz redova opozicije dopire samo tišina prema Mandiću a jako reagovsnje prema VDT. Zašto Andrija Nikolić i DPS sada usmjeravaju oštricu prema VDT-u, a ne prema Mandiću koji je otvoreno priznao da je upravo on odlučio o njegovom izboru? Kada mu Marković nije želio ispunjavati političke zahtjeve, Mandić je odmah zatražio njegovu ostavku. Ako to nije pokušaj uspostavljanja kontrole nad tužilaštvom, teško je zamisliti šta jeste - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Nikolić je, umjesto što proziva tužilaštvo, trebalo javno da zatraži Mandićevu ostavku, jer su, kako se navodi, svi elementi političke korupcije očigledni.&nbsp;
- Ako to ne učini ni sada, otvara se prostor za sumnju da postoji prećutni dogovor između dijelova vlasti i opozicije, dogovor koji ne ide u korist građana nizi vladavini prava. Ovim najnovijim istupom Mandića, koji je jasno pokazao da ima direktan uticaj na Tužilaštvo, otvara se i pitanje da li je u prethodnom periodu bilo političkog revanšizma prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i njegovim saradnicima. Ako je sada očigledno da Mandić ima takvu moć i pristup u odnosu na aktuelnog vrhovnog državnog tužioca, logično je postaviti pitanje da li je sličan pritisak postojao i ranije, samo prikriveno - navodi se u saopštenju.
Njegovo javno priznanje o političkom uticaju na izbor i rad VDT-a, kako se dodaje, ne samo da kompromituje sadašnje Tužilaštvo, već baca ozbiljnu sumnju i na rad Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Sve više djeluje da je čitav sistem stavljen u funkciju političkih obračuna i revanšizma, umjesto vladavine prava. A sve to ide na štetu Crne Gore. Krajnji cilj ovakvog djelovanja nije reforma, već postepeno uguravanje države u ideološki i politički okvir takozvanog “srpskog sveta”, čemu se sam Mandić javno obavezao na Svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo nije rezultat slučajnih ispada ili bahaćenja, već jasno pokazuje dugoročno planirane i strateški vođene poteze. Time je i posljednja sumnja otklonjena, ne radi se o borbi za pravdu, već o pokušaju da se Crna Gora trajno podredi tuđim interesima i potčini jednom političkom konceptu koji joj nikada nije bio svojstven - zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Mandić između političke trgovine i postepenog uguravanja Crne Gore u "srpski svet"

Crnogorski forum u kratkoj analizi upozorava na koordinisane političke aktivnosti koje imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog evropskog puta, uz podršku Beograda, Moskve i Srpske pravoslavne crkve.
U saopštenju se navodi da se u tu svrhu koriste manipulacije, prijetnje i demografski inženjering, te da se u posljednje vrijeme posebno ističe djelovanje Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije (DNP).
Kako se navodi, Knežević je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pretvorio u političko oružje za mobilisanje građana Zete i vršenje pritiska na vlast Glavnog grada.
- Knežević otvoreno huška stanovništvo da se suprotstavi gradnji kolektora, iako je riječ o projektu od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i ispunjavanje evropskih obaveza Crne Gore - ističu iz Foruma.
Posebno problematičnim ocijenili su Kneževićevu prijetnju aktivisti NVO sektora Aleksandru Dragićeviću, kojem je poručio da će “doći ispred njegove kuće sa fekalijama”. Kako navode, riječ je o “otvorenom obliku političkog zastrašivanja”, a izostanak reakcije tužilaštva dodatno ohrabruje takvo ponašanje i “šalje opasnu poruku o nekažnjivosti političkog nasilja”.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je odluku da se kolektor gradi u Botunu, u skladu s projektima dogovorenim s međunarodnim partnerima, ali – kako ističe Forum – još uvijek nema otvorenu podršku premijera Milojka Spajića, iako je riječ o projektu od javnog interesa za cijelu Crnu Goru.
- U narednom periodu biće jasno da li premijer ima dovoljno političke hrabrosti da stane iza gradonačelnika i podrži odluku od vitalnog značaja za ekološku i evropsku budućnost zemlje - navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum upozorava da Kneževićeva “odbrana Zete” zapravo predstavlja dio šire političke i ideološke kampanje usmjerene na destabilizaciju Crne Gore.
U saopštenju se ističe i problem demografskih manipulacija i političkog uticaja na popis stanovništva, uz tvrdnju da je omogućeno da u Crnu Goru privremeno uđe veliki broj građana iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi.
- Kada se posmatra domicilno stanovništvo, jasno je da Crnogorci čine više od polovine populacije, dok Srbi imaju ispod 24 odsto, a crnogorski jezik govori 39,7 odsto građana, naspram 37,2 odsto onih koji govore srpski. Manipulacijom popisom pokušava se stvoriti lažna slika o nacionalnoj ravnoteži - navodi se.
Forum upozorava da je cilj takvog pristupa promjena Ustava, uvođenje srpskog jezika kao službenog, postavljanje srpske trobojke kao državne zastave i izmjena zakona o državljanstvu radi masovnog dobijanja crnogorskih pasoša za građane iz Srbije i Republike Srpske.
Organizacija smatra da je “ovo dio šire strategije pažljivo osmišljene u Beogradu, uz podršku Moskve i aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve”, te da je povezanost Milana Kneževića i Andrije Mandića s tim centrima moći očigledna.
- Cilj je da se Crna Gora prikaže kao nestabilna i nesposobna da napreduje ka Evropskoj uniji, te da se održi u stanju političke i institucionalne krize - poručuje Crnogorski forum.
Na kraju se navodi da Crna Gora ne smije biti talac tuđih interesa, te da je evropski put jedini garant njenog suvereniteta i stabilnosti.
- Vrijeme je da svi politički subjekti koji iskreno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore jasno odbace destruktivne politike koje dolaze iz Beograda i njihovih satelita u zemlji - zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1976558800099319922%3Ft%3D-0fCKi4G_2unmpvl29ioGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crnogorski forum: Političke manipulacije i pritisci – plan za blokadu Crne Gore na putu ka EU

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Jedan od najneodgovornijih i najštetnijih poteza bio je donošenje rezolucije o „genocidu u Jasenovcu“, koja je bila potpuno nepotrebna i isključivo vođena dnevno-političkim interesima, a ne iskrenim odnosom prema istoriji i žrtvama, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković, ističući da je, umjesto da doprinese pomirenju, ta rezolucija produbila podjele i izazvala negativne reakcije regiona, prije svega Hrvatske, koja je Crnoj Gori uputila zvaničnu protestnu notu.
- Dodatno, ponašanje Andrije Mandića samo je potvrdilo da dio vlasti otvoreno djeluje protiv evropskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa. Podsjećamo da je Mandić dočekao Milorada Dodika uz zastavu entiteta Republike Srpske, umjesto državne zastave Bosne i Hercegovine, a potom i otišao u BiH da čestita Dan entiteta RS, praznik koji je proglašen neustavnim. Time se direktno umiješao u unutrašnje stvari druge države, što je izazvalo protestnu notu iz Sarajeva i nanijelo ozbiljnu štetu međunarodnom ugledu Crne Gore- kazala je Marković.
I pored toga, ističe Marković, predsjednik Milatović nije našao za shodno da takvo ponašanje makar osudi, &nbsp;već, naprotiv, djeluje kao da pokušava da te ljude politički i moralno abolira. Upravo takva selektivnost i ćutanje nas koštaju bržeg približavanja Evropskoj uniji.
- Kneževićevi istupi prema rukovodstvu Hrvatske dodatno kompromituju državu. Kada neko javno izjavi: „Da je sreće, i da je Crne Gore, danas bi se Grlić Radman plivajući vratio u ‘Lijepu njegovu’“, jasno je da je riječ o primitivizmu koji nema mjesta u ozbiljnoj politici. Takve riječi su izazvale diplomatske tenzije i udaljile Crnu Goru od evropskih standarda dijaloga i međusobnog poštovanja- navodi Marković.
Iz Crngoorskog foruma upozoravaju da, umjesto da se takve izjave jasno osude, predsjednik Milatović ćuti.&nbsp;
- Podsjećamo da je Knežević javno poručio: „Hrvatska želi da izbaci Demokratsku narodnu partiju iz Vlade, jer nisam odustao od srpskog jezika kao službenog, niti od trobojke kao državne zastave“. To su stavovi koji otvoreno negiraju ustavni poredak Crne Gore i potpiruju identitetske podjele koje nas vraćaju decenijama unazad- pojasnila je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Knežević je, dodaje, u otvorenom pismu Milatoviću, čak optužio predsjednika riječima: „Srbi su Vas doveli na vlast, a Vi ćutite na ‘Ubij Srbina’“. Umjesto da se od takvog jezika javno ogradi, predsjednik ponovo ćuti.
- Predsjednik Crne Gore dužan je da predstavlja sve građane, a ne da, zarad političkog opstanka, kalkuliše između državnog interesa i pritisaka onih koji otvoreno rade protiv evropskog puta Crne Gore. Njegova izjava da je „lopta u dvorištu Crne Gore“ i da politički akteri treba da budu odgovorniji prema evropskim integracijama djeluje potpuno licemjerno, jer upravo oni koje štiti i neosporno brani svojim ponašanjem blokiraju taj put- podsjeća Marković.
Dodaje da je Milatović više puta ponavljao da „Crna Gora ne traži članstvo u EU, već da će ga zaslužiti sprovedenim reformama“. Ali kako da te reforme sprovedu ljudi koji ne priznaju osnovne demokratske vrijednosti, vrijeđaju susjede i ruše ugled zemlje?
- Licemjeran je odnos predsjednika države koji se pred međunarodnom zajednicom trudi da pokaže umjerenost i evropsku orijentaciju, dok u praksi štiti one koji Crnu Goru izoluju od susjeda i Evrope. Time se ne jača položaj naše države već naprotiv, urušava se njen kredibilitet i usporava evropski put- kazala je.
Zato iz Crnogorskog foruma ponavljaju pitanje, koga to predsjednik Milatović zastupa? Državu Crnu Goru i njene građane, ili političke mentore koji nas vraćaju u podjele i izolaciju uz mijesanje i uplitanje crkve Srbije u državna pitanja!?
- Crna Gora ne smije biti talac politike ljudi koji ne razumiju vrijednost evropskog puta. Odgovornost predsjednika je da zastupa državu, a ne da abolira one koji je srozavaju i koče njen napredak. Zato tražimo da se predsjednik Milatović &nbsp;ogradi od tako neprimjernog zahtjeva Hrvatskoj- zaključuje se u saopštenju.

Marković: Koga to predsjednik Milatović zapravo zastupa, državu i građane Crne Gore ili interese onih koji je svakodnevno srozavaju?

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: jelena-markovic