U Pljevljima se već duže vrijeme odvija proces koji ozbiljno zabrinjava građane koji se osjećaju Crnogorcima, kao i pripadnike manjinskih naroda, poručili su iz Crnogorskog foruma.
- Predsjednik Opštine, Dario Vraneš, svojim javnim istupima, političkim porukama i institucionalnim potezima stvara atmosferu u kojoj se potiskuje crnogorski identitet, negira multietnički karakter grada i favorizuje narativ da su Pljevlja “srpski grad”. Ovakvo djelovanje nije novo, ali je u posljednje vrijeme postalo intenzivnije, otvorenije i agresivnije- kazali su iz Crngoorskog foruma.
Ističu da kroz javne govore, istorijske falsifikate i simboličke poruke predsjednik opštine nastupa kao da mu je cilj da izbriše sve što Pljevlja čini dijelom Crne Gore. Uporna retorika kojom se promoviše ideja da Crnogorci nijesu narod, da Crna Gora nema autentičnu istoriju i da je njen identitet “vještački”, dio je širih nastojanja da se stvori ambijent u kojem se Crnogorci i manjinske zajednice osjećaju marginalizovano i nesigurno. Sve to je praćeno pokušajima da se identitet grada preoblikuje kroz javni prostor, davanjem ulica, mostova i lokalnih objekata imenima srpskih vladara, simbolima koji nemaju veze sa lokalnom tradicijom, ali imaju jasnu političku poruku.
- Takvo simboličko preimenovanje prostora nije bezazlen čin; ono služi kao sredstvo za postepeno potiskivanje crnogorske istorije i kulturnog nasljeđa, kao i istorije manjina koje žive u Pljevljima. Time se mijenja memorija grada, brišu tragovi njegove raznolikosti i šalje poruka da u Pljevljima ima mjesta samo za jedan identitet i jedan narativ. Upravo u tome mnogi vide pokušaj da se Pljevlja, makar simbolički, izdvoje iz Crne Gore i prikažu kao dio nekog drugog političkog i nacionalnog koncepta- navode u saoopštenju.
Podsjećaju da nedavni slučajevi u kojima je predsjednik opštine bez poštovanja zakonskih procedura najavio imenovanje mostova po vladarima koji su istorijski povezani sa ukidanjem crnogorske državnosti samo su posljednji primjer tog opasnog procesa. Građani Pljevalja, umjesto da žive u gradu koji je svim svojim stanovnicima zajednički, multietnički i otvoren, sve češće svjedoče atmosferi podjela, pritiska i nametanja identiteta koji nema uporište u stvarnoj istoriji ovog kraja.
- Zbog svega navedenog, pokrenuta je krivična prijava protiv Darija Vraneša, jer u njegovom javnom djelovanju, institucionalnim postupcima i porukama koje šalje građanima postoje brojni elementi koji upućuju na krivičnu odgovornost. Ovaj korak je preduzet kako bi se zaštitio identitet Pljevalja, crnogorski i bošnjački narod, kao i multietnički sklad i cjelovitost države Crne Gore, koji se ovim ozbiljno narušavaju uslijed nametanja ideoloških velikosrpskih projekata koji nijesu u skladu sa ustavnim poretkom, vladavinom prava, ljudskim pravima i vrijednostima Crne Gore- ističu iz Crnogorskog foruma.
Pljevlja su, zaključuju iz CF, grad koji pripada svim svojim građanima. Njihova istorija, kultura i raznolikost ne mogu i ne smiju biti izbrisani političkim odlukama jednog čovjeka. Vrijeme je da se jasno i glasno kaže da Pljevlja nisu ničiji eksperiment i ničija kolonija, već dio Crne Gore sa svim svojim narodima, kulturama i slojevima identiteta koji se ne mogu nasilno preoblikovati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski forum: Dario Vraneš pokušava da uništi sve crnogorsko i multietničko u Pljevljima

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

1084x550

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Crnogorski forum je u prethodnom periodu sproveo niz konkretnih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na odbranu ustavnog poretka Crne Gore, zaštitu vladavine prava i očuvanje crnogorskog jezika kao jedinog službenog jezika definisanog Ustavom Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
 
- Skupština Crne Gore je ponovnim usvajanjem odredbe člana 11 Opšteg zakona o obrazovanju ponovo omogućila Ministarstvu prosvjete da samostalno određuje pitanje nastavnog jezika, iako je ta norma već bila ukinuta odlukom Ustavnog suda (Už-III br. 197/13). Time je narušen ustavni poredak i doveden u pitanje autoritet najviše sudske instance u državi, i time je Skuostina izvršen udar na Ustavni sud ne postujuci odluke Ustavnog suda- navela je Marković.
Kako ističe, Crnogorski forum je Vladi i Skupštini dostavio inicijative kojima se zahtijeva hitno usklađivanje zakonodavstva sa Ustavom i obavezujućim odlukama Ustavnog suda. Pokrenut je i postupak pred Upravnim sudom radi poništavanja akta Ministarstva kojim se uvodi tzv. „četvorimeni jezik“, što je u suprotnosti sa činjenicom da je crnogorski jedini službeni jezik prema članu 13 Ustava.
Upućen je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu za pokretanje postupka protiv svih subjekata koji su učestvovali u pokušaju zaobilaženja odluka Ustavnog suda i preuzimanju njegovih ustavnih nadležnosti, čime je narušena pravna sigurnost i temeljni ustavni poredak države.
- Crnogorski forum je pripremio i dostavio nadležnim organima dva zakonodavna predloga: Zakon o zabrani fašizma i izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa da je svako kršenje Ustava Crne Gore posebno krivično djelo. Ovi predlozi predstavljaju odgovor na rast ekstremizma, pokušaje potiranja ustavnih vrijednosti i slabljenje antifašističkih, sekularnih i građanskih temelja države- navodi se u saopštenju.
Posebna pažnja, ističu iz Crnogorskog foruma, posvećena je procesu izbora sudija Ustavnog suda. U otvorenom pismu Delegaciji Evropske unije predstavljen je model koji obezbjeđuje stručan, neutralan i profesionalan izbor sudija putem formiranja nezavisne stručne komisije sa jednim članom iz EU, koja bi vršila rangiranje najkvalitetnijih kandidata prije parlamentarne procedure.
<h3> 
Neadekvatno postupanje Sudskog savjeta – simptom dublje krize pravosuđa</h3>
 
- Crnogorski forum se obraćao i Sudskom savjetu, zahtijevajući preispitivanje postupanja sutkinje Dubravke Popović u predmetu uklanjanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u kojem su njene odluke ukidane ukupno pet puta zbog neusklađenosti sa zakonom i procesnim pravilima. Umjesto da ispuni svoju zakonsku ulogu i ocijeni profesionalno postupanje sudije, Sudski savjet je odgovorio stavom da za to nije nadležan, iako je upravo to njegova osnovna funkcija u sistemu- istakla je Marković.
 
Ovakvo izbjegavanje nadležnosti, navodi Marković, koje smo osporili u detaljnoj reakciji upućenoj svim članovima Savjeta, pokazuje da je dio pravosudnih institucija i dalje ozbiljna prepreka reformama i izgradnji vladavine prava. To dodatno potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazi pravosudni sistem i potrebu za njegovom hitnom, suštinskom transformacijom.
<h3> 
Crna Gora bez napretka u poglavljima 23 i 24</h3>
 
Uprkos svim naporima, Crna Gora danas nema vidljivog napretka u vladavini prava, niti u poglavljima 23 i 24, koja predstavljaju srce evropske agende reformi. Izostanak dosljedne primjene Ustava i nepoštovanje odluka Ustavnog suda direktno koče evropski put države.
 
 Zbog toga Crnogorski forum ponovo apeluje na Evropsku uniju da striktno poštuje Ustav Crne Gore u svim svojim zahtjevima i preporukama, te da jasno upozori institucije Crne Gore da su obavezne da svoje zakone usklade sa Ustavom i pravnim tekovinama EU. Samo dosljedna primjena evropskih standarda i vladavine prava može obezbijediti istinski napredak i obnoviti povjerenje građana.
<h3>Nastavljamo borbu</h3>
 
- Borba za Crnu Goru je borba za Ustav, vladavinu prava, crnogorski identitet, sekularnost, antifašizam i evropsku budućnost države. Crnogorski forum će nastaviti da djeluje odlučno, odgovorno i u skladu sa najvišim demokratskim principima, sa jasnim ciljem da zaštiti ustavnu, građansku i evropsku Crnu Goru- poručila je Marković ispred Crnogorskog foruma.

1250x600

Marković: Borba za Crnu Goru se nastavlja, što nije zakonom zabranjeno to je dozvoljeno

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave predsjednice nevladine organizacije Crnogorski forum Jelene Marković protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i drugih krivičnih djela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U obraćanju medijima, sa spisom Specijalnog državnog tužilaštva koji potpisuje tužiteljka Sanja Jovićević upućen Milatoviću, kažu da pozdravljaju ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržavaju brz završetak postupka.
U dokumentu se navodi da su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirani spisi predmeta povodom krivične prijave Marković protiv Milatovića, te da se u njenoj prijavi u bitnom navodi da je predsjednik Crne Gore u izjavi povodom odluke o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju Radoviću naveo da se radi o "ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore", "duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike" i "čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje", te da je ovom "pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime ie izvršeno krivčno djelo rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela".
- Potrebno je da ovom tužilaštvu dostavite ovu odluku sa spisima predmeta formiranim tim povodom, sa pisanim izjašnjenjem u odnosu na navode iz podnijete krivične prijave - navodi se u dopisu Milatoviću.

Kabinet Milatovića: SDT formiralo predmet po prijavi Marković zbog dodjele ordena Amfilohiju, podržavamo brz završetak postupka

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Aktuelno izlaganje i napad predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića nije bio slučajan ispad ili bahaćenje, već dugoročno planiran i strateški potez usmjeren na privođenje Crne Gore „srpskom svetu“ - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Potrebno je, kako se navodi u saopštenju, podsjetiti se na kontinuitet njegovih izjava i političkih poteza, jer tek tada postaje jasno da je riječ o obrascu, a ne o slučajnim ispadima.
- Prije nekoliko mjeseci Milan Knežević je otvoreno izjavio da su upravo on i Mandić, kao koalicioni partneri u Vladi, izabrali Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sada je i sam Mandić to potvrdio, još otvorenije, izjavom da bez njegove podrške Marković ne bi bio izabran, te da su njegova očekivanja bila drugačija. Drugim riječima, Mandić je priznao da je izbor vrhovnog tužioca bio rezultat političke trgovine, čime je praktično potvrdio postojanje političke korupcije - navode iz Crnogorskog foruma.
Još je, kako dodaju, ozbiljnije to što je Mandić javno rekao da je očekivao od tužioca da hapsi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Takva izjava predstavlja direktan pritisak na nezavisnost pravosuđa i jasan dokaz da se od institucija očekuje da budu oruđe u rukama politike, a ne stub vladavine prava. Da bi se razumjela dubina ovog problema, treba se podsjetiti i perioda kada je Mandić, kao opozicioni poslanik, pozivao svoje “drugove” da otkopaju oružje, potez koji je u to vrijeme predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i bezbjednosti države. Zbog čega tadašnji vrhovni tužilac nije reagovao na takve izjave, ostaje veliko pitanje - istakli su iz Crnogorskog foruma.
Kasnije, u novom sazivu Skupštine, Mandić je izabran za njenog predsjednika, iako je, podsjećaju, protiv njega tada bio vođen krivični postupak za najteža krivična djela.&nbsp;
- Po Zakonu o crnogorskom državljanstvu nije moguće imati dvojno državljanstvo, što dodatno diskvalifikuje Mandića za ovu funkciju. Ipak, on je izabran ne snagom prava, već snagom parlamentarne većine, što jasno pokazuje da je njegov izbor bio politički motivisan, a ne u skladu sa zakonskim normama. Pored toga, Mandić je sam sebe javno identificirao kao četničkog vojvodu. Četnici su, podsjetimo, bili saradnici fašista, dok Ustav Crne Gore jasno definiše da je država antifašistička, što dodatno kompromituje njegov legitimitet i potvrđuje da zakonski nije mogao biti biran za predsjednika Skupštine - kazali su iz Crnogorskog foruma.
Dodaju da posebno zabrinjava mlaka reakcije opozicije.&nbsp;
- Dok se sada jasno vidi da je u pitanju politička trgovina i korupcija, iz redova opozicije dopire samo tišina prema Mandiću a jako reagovsnje prema VDT. Zašto Andrija Nikolić i DPS sada usmjeravaju oštricu prema VDT-u, a ne prema Mandiću koji je otvoreno priznao da je upravo on odlučio o njegovom izboru? Kada mu Marković nije želio ispunjavati političke zahtjeve, Mandić je odmah zatražio njegovu ostavku. Ako to nije pokušaj uspostavljanja kontrole nad tužilaštvom, teško je zamisliti šta jeste - ocijenili su iz Crnogorskog foruma.
Nikolić je, umjesto što proziva tužilaštvo, trebalo javno da zatraži Mandićevu ostavku, jer su, kako se navodi, svi elementi političke korupcije očigledni.&nbsp;
- Ako to ne učini ni sada, otvara se prostor za sumnju da postoji prećutni dogovor između dijelova vlasti i opozicije, dogovor koji ne ide u korist građana nizi vladavini prava. Ovim najnovijim istupom Mandića, koji je jasno pokazao da ima direktan uticaj na Tužilaštvo, otvara se i pitanje da li je u prethodnom periodu bilo političkog revanšizma prema bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i njegovim saradnicima. Ako je sada očigledno da Mandić ima takvu moć i pristup u odnosu na aktuelnog vrhovnog državnog tužioca, logično je postaviti pitanje da li je sličan pritisak postojao i ranije, samo prikriveno - navodi se u saopštenju.
Njegovo javno priznanje o političkom uticaju na izbor i rad VDT-a, kako se dodaje, ne samo da kompromituje sadašnje Tužilaštvo, već baca ozbiljnu sumnju i na rad Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Sve više djeluje da je čitav sistem stavljen u funkciju političkih obračuna i revanšizma, umjesto vladavine prava. A sve to ide na štetu Crne Gore. Krajnji cilj ovakvog djelovanja nije reforma, već postepeno uguravanje države u ideološki i politički okvir takozvanog “srpskog sveta”, čemu se sam Mandić javno obavezao na Svesrpskom saboru u Beogradu. Ovo nije rezultat slučajnih ispada ili bahaćenja, već jasno pokazuje dugoročno planirane i strateški vođene poteze. Time je i posljednja sumnja otklonjena, ne radi se o borbi za pravdu, već o pokušaju da se Crna Gora trajno podredi tuđim interesima i potčini jednom političkom konceptu koji joj nikada nije bio svojstven - zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Mandić između političke trgovine i postepenog uguravanja Crne Gore u "srpski svet"

Crnogorski forum u kratkoj analizi upozorava na koordinisane političke aktivnosti koje imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog evropskog puta, uz podršku Beograda, Moskve i Srpske pravoslavne crkve.
U saopštenju se navodi da se u tu svrhu koriste manipulacije, prijetnje i demografski inženjering, te da se u posljednje vrijeme posebno ističe djelovanje Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije (DNP).
Kako se navodi, Knežević je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pretvorio u političko oružje za mobilisanje građana Zete i vršenje pritiska na vlast Glavnog grada.
- Knežević otvoreno huška stanovništvo da se suprotstavi gradnji kolektora, iako je riječ o projektu od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i ispunjavanje evropskih obaveza Crne Gore - ističu iz Foruma.
Posebno problematičnim ocijenili su Kneževićevu prijetnju aktivisti NVO sektora Aleksandru Dragićeviću, kojem je poručio da će “doći ispred njegove kuće sa fekalijama”. Kako navode, riječ je o “otvorenom obliku političkog zastrašivanja”, a izostanak reakcije tužilaštva dodatno ohrabruje takvo ponašanje i “šalje opasnu poruku o nekažnjivosti političkog nasilja”.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je odluku da se kolektor gradi u Botunu, u skladu s projektima dogovorenim s međunarodnim partnerima, ali – kako ističe Forum – još uvijek nema otvorenu podršku premijera Milojka Spajića, iako je riječ o projektu od javnog interesa za cijelu Crnu Goru.
- U narednom periodu biće jasno da li premijer ima dovoljno političke hrabrosti da stane iza gradonačelnika i podrži odluku od vitalnog značaja za ekološku i evropsku budućnost zemlje - navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum upozorava da Kneževićeva “odbrana Zete” zapravo predstavlja dio šire političke i ideološke kampanje usmjerene na destabilizaciju Crne Gore.
U saopštenju se ističe i problem demografskih manipulacija i političkog uticaja na popis stanovništva, uz tvrdnju da je omogućeno da u Crnu Goru privremeno uđe veliki broj građana iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi.
- Kada se posmatra domicilno stanovništvo, jasno je da Crnogorci čine više od polovine populacije, dok Srbi imaju ispod 24 odsto, a crnogorski jezik govori 39,7 odsto građana, naspram 37,2 odsto onih koji govore srpski. Manipulacijom popisom pokušava se stvoriti lažna slika o nacionalnoj ravnoteži - navodi se.
Forum upozorava da je cilj takvog pristupa promjena Ustava, uvođenje srpskog jezika kao službenog, postavljanje srpske trobojke kao državne zastave i izmjena zakona o državljanstvu radi masovnog dobijanja crnogorskih pasoša za građane iz Srbije i Republike Srpske.
Organizacija smatra da je “ovo dio šire strategije pažljivo osmišljene u Beogradu, uz podršku Moskve i aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve”, te da je povezanost Milana Kneževića i Andrije Mandića s tim centrima moći očigledna.
- Cilj je da se Crna Gora prikaže kao nestabilna i nesposobna da napreduje ka Evropskoj uniji, te da se održi u stanju političke i institucionalne krize - poručuje Crnogorski forum.
Na kraju se navodi da Crna Gora ne smije biti talac tuđih interesa, te da je evropski put jedini garant njenog suvereniteta i stabilnosti.
- Vrijeme je da svi politički subjekti koji iskreno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore jasno odbace destruktivne politike koje dolaze iz Beograda i njihovih satelita u zemlji - zaključuje se u saopštenju Crnogorskog foruma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1976558800099319922%3Ft%3D-0fCKi4G_2unmpvl29ioGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crnogorski forum: Političke manipulacije i pritisci – plan za blokadu Crne Gore na putu ka EU

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Jedan od najneodgovornijih i najštetnijih poteza bio je donošenje rezolucije o „genocidu u Jasenovcu“, koja je bila potpuno nepotrebna i isključivo vođena dnevno-političkim interesima, a ne iskrenim odnosom prema istoriji i žrtvama, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković, ističući da je, umjesto da doprinese pomirenju, ta rezolucija produbila podjele i izazvala negativne reakcije regiona, prije svega Hrvatske, koja je Crnoj Gori uputila zvaničnu protestnu notu.
- Dodatno, ponašanje Andrije Mandića samo je potvrdilo da dio vlasti otvoreno djeluje protiv evropskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa. Podsjećamo da je Mandić dočekao Milorada Dodika uz zastavu entiteta Republike Srpske, umjesto državne zastave Bosne i Hercegovine, a potom i otišao u BiH da čestita Dan entiteta RS, praznik koji je proglašen neustavnim. Time se direktno umiješao u unutrašnje stvari druge države, što je izazvalo protestnu notu iz Sarajeva i nanijelo ozbiljnu štetu međunarodnom ugledu Crne Gore- kazala je Marković.
I pored toga, ističe Marković, predsjednik Milatović nije našao za shodno da takvo ponašanje makar osudi, &nbsp;već, naprotiv, djeluje kao da pokušava da te ljude politički i moralno abolira. Upravo takva selektivnost i ćutanje nas koštaju bržeg približavanja Evropskoj uniji.
- Kneževićevi istupi prema rukovodstvu Hrvatske dodatno kompromituju državu. Kada neko javno izjavi: „Da je sreće, i da je Crne Gore, danas bi se Grlić Radman plivajući vratio u ‘Lijepu njegovu’“, jasno je da je riječ o primitivizmu koji nema mjesta u ozbiljnoj politici. Takve riječi su izazvale diplomatske tenzije i udaljile Crnu Goru od evropskih standarda dijaloga i međusobnog poštovanja- navodi Marković.
Iz Crngoorskog foruma upozoravaju da, umjesto da se takve izjave jasno osude, predsjednik Milatović ćuti.&nbsp;
- Podsjećamo da je Knežević javno poručio: „Hrvatska želi da izbaci Demokratsku narodnu partiju iz Vlade, jer nisam odustao od srpskog jezika kao službenog, niti od trobojke kao državne zastave“. To su stavovi koji otvoreno negiraju ustavni poredak Crne Gore i potpiruju identitetske podjele koje nas vraćaju decenijama unazad- pojasnila je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Knežević je, dodaje, u otvorenom pismu Milatoviću, čak optužio predsjednika riječima: „Srbi su Vas doveli na vlast, a Vi ćutite na ‘Ubij Srbina’“. Umjesto da se od takvog jezika javno ogradi, predsjednik ponovo ćuti.
- Predsjednik Crne Gore dužan je da predstavlja sve građane, a ne da, zarad političkog opstanka, kalkuliše između državnog interesa i pritisaka onih koji otvoreno rade protiv evropskog puta Crne Gore. Njegova izjava da je „lopta u dvorištu Crne Gore“ i da politički akteri treba da budu odgovorniji prema evropskim integracijama djeluje potpuno licemjerno, jer upravo oni koje štiti i neosporno brani svojim ponašanjem blokiraju taj put- podsjeća Marković.
Dodaje da je Milatović više puta ponavljao da „Crna Gora ne traži članstvo u EU, već da će ga zaslužiti sprovedenim reformama“. Ali kako da te reforme sprovedu ljudi koji ne priznaju osnovne demokratske vrijednosti, vrijeđaju susjede i ruše ugled zemlje?
- Licemjeran je odnos predsjednika države koji se pred međunarodnom zajednicom trudi da pokaže umjerenost i evropsku orijentaciju, dok u praksi štiti one koji Crnu Goru izoluju od susjeda i Evrope. Time se ne jača položaj naše države već naprotiv, urušava se njen kredibilitet i usporava evropski put- kazala je.
Zato iz Crnogorskog foruma ponavljaju pitanje, koga to predsjednik Milatović zastupa? Državu Crnu Goru i njene građane, ili političke mentore koji nas vraćaju u podjele i izolaciju uz mijesanje i uplitanje crkve Srbije u državna pitanja!?
- Crna Gora ne smije biti talac politike ljudi koji ne razumiju vrijednost evropskog puta. Odgovornost predsjednika je da zastupa državu, a ne da abolira one koji je srozavaju i koče njen napredak. Zato tražimo da se predsjednik Milatović &nbsp;ogradi od tako neprimjernog zahtjeva Hrvatskoj- zaključuje se u saopštenju.

Marković: Koga to predsjednik Milatović zapravo zastupa, državu i građane Crne Gore ili interese onih koji je svakodnevno srozavaju?

Dok EU i SAD ćute, srpski i ruski ‘svet’ rade punom parom“, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković, upozoravajući da nepostupanje institucija i vladajućih partija postaje sve veći problem za evropski put Crne Gore.
Marković je ocijenila da poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša, koji je sa bine izjavio da mu je Milorad Dodik bliži od Ursule fon der Lajen i uzviknuo „Dogodine u Prizrenu“, nijesu samo provokacije, već otvoreni napadi na evropski identitet Crne Gore i širenje ideologije „srpskog sveta“.
- Posebno zabrinjava ćutanje Osnovnog i Vrhovnog državnog tužilaštva, ali i Ombudsmana Siniše Bjekovića, koji prvi treba da digne glas protiv govora mržnje i diskriminacije. Njegovo uporno ćutanje sve više liči na politički kalkulisani potez, jer se u javnosti već govori da se nada izboru za sudiju Ustavnog suda i ne želi da se zamjeri vlasti - kazala je Marković, dodajući da takvo ponašanje urušava instituciju Zaštitnika i pokazuje da institucije u Crnoj Gori postaju moneta političke trgovine.
Kako je navela, ni međunarodni partneri, koji su ranije reagovali i na mnogo manje incidente, danas ne pokazuju spremnost da jasno kažu šta misle. „Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države do 2020. godine slale su snažne poruke povodom sličnih situacija, dok sada biraju da gledaju kroz prste zarad takozvane stabilnosti. Ali ako Brisel i Vašington kalkulišu, Crna Gora ne smije da ćuti“, poručila je Marković.
Posebnu odgovornost, ističe, snosi Pokret Evropa sad, koji se predstavlja kao lider evropskog puta, a ostaje u vlasti sa ljudima koji relativizuju evropsku perspektivu. „Njihovo ćutanje pred Vranešovim provokacijama nije neutralnost nego saučesništvo. Ako se ne ograde i ne osude – oni podržavaju“, naglasila je Marković.
Crnogorski forum, kako je dodala, jasno poručuje da su izjave poput „Dogodine u Prizrenu“ i relativizacija evropskog puta neprihvatljive i direktno štetne po Crnu Goru. „Politika PES-a koja pristaje na ovakve saveznike vodi Crnu Goru unazad, a ne ka Evropskoj uniji. Međunarodni partneri moraju pokazati dosljednost, jer nema evropskog puta uz fašističke i četničke narative“, rekla je Marković.
- Crna Gora je danas na prekretnici. Ćutanje vodi u poniženje i gubitak crnogorskog identiteta, dok jasna i glasna odbrana evropskog puta predstavlja jedini način da sačuvamo i sebe i svoju budućnost. Zato ponovo pozivam opoziciju i sve koji su za spas Crne Gore i njen ulazak u EU da se okupimo pod crnogorskim barjakom - zaključila je Marković.

Marković: Ćutanje institucija i međunarodnih partnera vodi u poniženje Crne Gore

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jelena-markovic