Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević kazala je da se politički dome stranke Tihomira Dragaša, Pokreta Evropa sad, završava tamo gdje počinju tuđi interesi.
Kljajević je reagovala na obraćanje Dragaša u kom je on konstatovao da lider DNP-a Milan Knežević kao lider opozicije danas doslovno reciklira stare DPS prijave protiv bivše ministarke odbrane Olivere Injac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdragas-knezevic-kao-lider-opozicije-danas-doslovno-reciklira-stare-dps-prijave-protiv-injac&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Tiho Dragaš, DPS-ov, a naš, ne zaslužuje ni da ga Milan Knežević pomene, a kamoli da sa njim polemiše, jer politički domet njegove partije završava se tamo gdje počinju tuđi interesi. Stoga mu sigurno oni ne mogu određivati mjernu jedinicu za hrabrost, lojalnost i opozicionu borbu.Jer, dok su mnogi iz njegovog okruženja bili šesti ešalon DPS-a, a na sva nepočinstva ćutali i klimali glavom, čekajući &nbsp;mrvice sa stola, Milan Knežević je vodio beskompromisnu, javnu i ličnu borbu protiv tog sistema. Bez skrivanja, bez kalkulacija i bez povlačenja pred pritiscima i progonima - navela je Kljajević u reagovanju.
Kako je rekla, za razliku od Dragaša, Knežević je svoje stavove iznosio i u kampanji i dok je DNP bi u Vladi.
- Jer nema te fotelje koja je važnija od istine i principa. To je razlika između onih koji politiku shvataju kao borbu za više ciljeve &nbsp;i onih koji je koriste kao zaklon za ostvarivanje privatnih interesa. Na kraju, savjet Tihu Dragašu je da se što prije distancira od ujaka, kako bi makar pokušao da spasi sebe od krivičnog gonjenja, iako prema našem ZKP-u, uvijek se može preporučiti za svedoka saradnika - zaključila je Kljajević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kljajević: Politički domet Dragaševe partije završava se tamo gdje počinju tuđi interesi

Ministri, poslanici i odbornici Demokratske narodne partije (DNP) na čijem je čelu Milan Knežević u proteklih sedam mjeseci četiri puta su glasali za to da se u blizini sela Botun izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Članovi Vlade iz te partije 12. juna su glasali za predlog novog Prostornog plana Crne Gore koji predviđa izgradnju postojenja na ovoj lokaciji.
Skupština je isti Prostorni plan usvojila 26. juna sa 42 glasa za, dok je minimalna potrebna većina bila 41. Za ovaj Plan glasalo je troje poslanika partije Milana Kneževića - Jelena Kljajević, Dragan Bojović i Vladislav Bojović, dok Milan Knežević nije bio u sali.
Upravo ovo troje poslanika omogućilo je većinu da se izglasa ovaj Plan i time omogući završetak procedura za dokumentaciju potrebnu za gradnju postrojenja za prečišćavanje kod Botuna.
Na osnovu tog plana, Vlada je sa članovima iz Kneževićeve partije usvojila Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata cijeli prostor bivše opštine Podgorica i detaljno predviđa izgradnju postrojenja na ovoj lokaciji kod Botuna.
Funkcioneri Kneževićeve partije i četvrti su put podržali njegovu izgradnju, kada su 24. decembra glasali za Budžet Glavnog grada koji predviđa da se za izgradnju postojenja kod Botuna u 2026. godini izdvoji 17 miliona eura.
Budžet je usvojen sa 31 glasom, dok je minimalna većina bila 30 glasova.
Upravo dva odbornika Kneževićeve partije omogućila su usvajanje budžeta i obezbjeđenje novca za izgradnju ovog postrojenja.
Na taj način partija Milana Kneževića dala je ključni i najvažniji doprinos da juče počne izgradnja ovog postrojenja važnog za očuvanje životne sredine i smanjenja zagađenja Morače i Skadarskog jezera.
Politička prepucavanja u vladajućoj većini, 54 privedene osobe i ulazak građevinskih mašina na parcelu u Botunu - epilog su gotovo dvomjesečnog protesta mještana Zete protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Dok je policija “čistila” teren kako bi omogućili početak gradnje na tom prostoru, poslanik DNP-a Milan Knežević najavio je izlazak iz “krvave Vlade”, a predsjednik državnog parlamenta Andrija Mandić (Nova) konstatovao da je jučerašnja akcija protiv Botunjana ugrozila mir u Crnoj Gori.

Funkcioneri DNP-a četiri puta glasali za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini Botuna

Vlada je predala u skupštinsku proceduru Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore kojim se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
Izmjenama je predviđeno da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, a da treba da ga čine sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija.
- Sudski savjet ima predsjednika i devet članova, među kojima su predsjednik Vrhovnog suda; pet sudija koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija; četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je četiri godine - navedeno je u dokumentu dostavljenom Skupštini.
Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
Predviđeno je i da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude izvršen kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor TS treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
- Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova. Članovi Tužilačkog savjeta su: pet državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti državnih tužilaštava i državnih tužilaca; dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija, a kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik iz reda advokata, kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog Advokatske komore Crne Gore; jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. Sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine. Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine - navedeno je u dijelu koji se odnosi na TS.
<h2>Doprinos zatvaranju Poglavlja 23</h2>
U Vladi su ocijenili da će predložene izmjene, u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, direktno adresirati ključne kriterijume za zatvaranje Poglavlja 23 i doprinijeti njihovom ispunjavanju.
Izmjene Ustava su, kako je navedeno u vladinom Prijedlogu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, ukijučujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope (GRECO).
Kako je navedeo u Prijedlogu izmjena, ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav potrebno je razriještiti pitanje daljeg statusa članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, tako da oni nastavijaju sa radom do isteka mandata, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. 
- Kako je Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu izabran u 2025. godini i kako predloženim Amandmanima na Ustav nije previđena promjena u sastavu Tužilačkog savjeta, a imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta i njegov značaj za funkcionisanje Državnog tužilaštva, a posebno u pogledu postupaka izbora i disciplinske odgovornosti, smatramo da Tužilački savjet treba da nastavi sa radom do isteka mandata, čime se jača pravna sigurnost institucija i nosilaca funkcija u institucijama što je i međunarodni standard - navedeno je u predloženim izmjenama.
<h2>Božović i Sekulović brane izmjene pred poslanicima</h2>
S obzirom na to da predloženi amandmani na Ustav ne predviđaju izmjene relevantnih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu sastava Tužilačkog savjeta i izbora njegovih članova, već samo njihov sadržaj podižu na ustavni nivo, oni nastavljaju da obavijaju svoju funkciju do isteka mandata, bez prekida mandata i nedozvoljenih uticaja na njegov rad.
- Takođe, neophodno je u Ustavnom zakonu za sprovođenje ovih Amandmana na Ustav propisati rokove za usaglašavanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu i da je realan rok za to usaglašavanje 30 dana - zaključeno je u Prijedlogu izmjena.
U radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore ispred Vlade će učestvovati ministar pravde Bojan Božović i državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović.

Novi model izbora i sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Strateško planiranje predstavlja temelj kvalitetnog donošenja odluka i ključni alat za dugoročno djelovanje institucija u procesu evropskih integracija, poručila je zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Irena Vućić Popović na obuci o strateškom planiranju, organizovanoj u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenica i službenika. U obraćanju učesnicima, Vućić Popović je istakla da se strateško planiranje često pogrešno tumači kao formalni dokument ili plan koji se usvaja i arhivira, naglasivši da je njegova suština u jasnom izboru pravca, postavljanju prioriteta i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. - Strategija nije lista aktivnosti, niti garancija sigurnosti. Ona podrazumijeva fokus, sposobnost da u složenom sistemu prepoznamo šta je zaista važno, ali i spremnost da svjesno odlučimo šta nećemo raditi - poručila je Vućić Popović. Posebno je naglasila da je strateška jasnoća danas od izuzetne važnosti u kontekstu evropskih integracija, jer članstvo u Evropskoj uniji zahtijeva institucije koje znaju da planiraju, koordiniraju i djeluju dugoročno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="sa obuke"></figure>  Govoreći o značaju Programa obuke o strateškom planiranju, Vućić Popović je podsjetila da se Program već sedmu godinu uspješno realizuje u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, u saradnji sa Upravom za ljudske resurse. - Veliko interesovanje državnih službenica i službenika potvrđuje posvećenost državne uprave izgradnji kredibilnog, uvezanog i koherentnog sistema planiranja javnih politika. Kroz ovakve programe dodatno jačamo kapacitete državne uprave za donošenje promišljenih odluka, efikasnije korišćenje resursa i adekvatan odgovor na složene izazove procesa evropskih integracija - kazala je Vućić Popović. Na kraju obraćanja, čestitala je učesnicima Šestog ciklusa Programa na postignutim rezultatima, dok je novim učesnicima i predavačima poželjela uspješan rad, uz poruku da upravo strateško promišljanje pravi razliku u kvalitetu javnih politika.

Vućić Popović: Strateško planiranje ključ odgovorne i evropske javne uprave

Centra za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu Crne Gore da značajno koriguje predloženi Zakon o Vladi i ne propusti priliku da utiče na povećanje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvršne vlasti. 
- Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici će biti saučesnici pokušaja održavanja statusa quo - kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Gvozdenović je rekla da Prijedlog zakona o Vladi, koji je danas ušao u skupštinsku proceduru, predstavlja znatno lošiju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izrađivani tokom procesa njegove pripreme.
- Jedna od značajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rješenja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predviđeno da Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika i 20 ministara, od čega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadržano je samo ograničenje u odnosu na broj ministara bez portfelja - kazala je ona.
Iako samo ograničavanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvršne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi, smatra ona, makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana – gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je, ističe ona, takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapređenja sistema, bili rezultat političkih kompromisa. 
Prijedlog zakona definiše sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno, kaže Gvozdenović, zbog čega među njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i uređenja prostora – oblasti od strateškog značaja za razvoj države.
- Zakon uvodi i političku odgovornost ministara, bez razrade šta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako će se to sprovesti. Ovako predložena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problematičnu definiciju političke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politička odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vođenje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvršavanje naloga predsjednika Vlade - navela je Gvozdenović.
Korak unazad bilježi se, dodaje ona, i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predviđa mogućnost održavanja telefonskih sjednica, s tim da, kaže Gvozdenović, nije precizirano šta se smatra „hitnim slučajem“ koji opravdava takav način odlučivanja.
- Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne može odlučivati telefonskim putem. Međutim, za razliku od ranijih rješenja, više ne postoji zabrana odlučivanja o imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima na telefonskim sjednicama - ističe ona.
Ovim se, smatra, omogućava da ovakve odluke koje jesu od suštinskog značaja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, što, napominje Gvozdenović, nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti.
Takođe, u Prijedlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini. Međutim, Gvozdenović napominje da nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana… 
- Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skupštini. Iako je zadržana odredba da predsjednik Vlade, odnosno član Vlade prisustvuje sjednici Skupštine na kojoj mu se postavlja poslaničko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i članovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju kontrolnom saslušanju - naglasila je Gvozdenović.
Iako Prijedlog zakona propisuje brojne obaveze za članove Vlade, Gvozdenović navodi da on ne predviđa nikakve mjere ili posljedice u slučaju njegovog nepoštovanja. Prema njenim riječima, norme koje propisuju dužnosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbjeđuju stvarnu primjenu zakona u praksi. 
- Konačno, nameće se kao ključno pitanje: zašto Vlada, imajući u vidu značajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogućila domaćoj stručnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je važno pitanje zašto zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skupštini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos između dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava činjenica da su još krajem prošle godine postojale informacije da je već pripremljen nacrt Zakona o Skupštini, što otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata našeg pravnog poretka - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

U ruskom napadu na područje Odese, na jugu Ukrajine, poginule su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Dvije osobe su izgubile život kada je ruska bespilotna letjelica pala na parkiralište kamiona i izazvala požar.
Ministar za infrastrukturu Oleksij Kuleba je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti u luci u Odesi, javlja Rojters.
Rusija sistematski napada objekte koji nemaju vojnu namjenu, pokušavajući da ugrozi ekonomiju regiona i cijele zemlje, poručio je Kuleba.
Moskva je pojačala napade na ukrajinske crnomorske luke pošto je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem prošle godine poručio da će “Ukrajinu odsjeći od mora”.

Tag: jelena-kljajevic

Kljajević: Politički domet Dragaševe partije završava se tamo gdje počinju tuđi interesi

Funkcioneri DNP-a četiri puta glasali za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini Botuna

Novi model izbora i sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Vućić Popović: Strateško planiranje ključ odgovorne i evropske javne uprave

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

Rat u Ukrajini: U ruskom napadu na Odesu stradale dvije osobe

PRATITE TVe UŽIVO