<p>Crnogorska pjesnikinja i ekonomistkinja <b>Jelena Jovetić</b> gošća je ovoneđeljnog talk show programa Znak Podznak.&nbsp;</p>
<p>Kroz astropsihološko profilisanje, Jelena otkriva &nbsp;u kom stepenu je ekonomija oblik društvene poezije i da li postoje parametri za ispunjenje bezuslovne sreće. <br/>
<br/>
Emisiju možete pogledati u neđelju u 12 sati na našoj televiziji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzCs6qSHcP38&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gošća emisije "Znak Podznak" pjesnikinja i ekonomistkinja Jelena Jovetić

<p>Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.</p>
<p>Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;</p>
<p>- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.</p>
<p>To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.</p>
<p>- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.</p>
<p>Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.</p>
<p>- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.</p>
<p>Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.</p>
<p>- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.</p>
<p>Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.</p>
<p>- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.</p>
<h2>Deficit 2020.</h2>
<p>Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.</p>
<p>- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.</p>
<p>- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.</p>
<p>To je, kaže, samo početak.</p>
<p>- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.</p>
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
<p>Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.</p>
<p>- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.</p>
<p>Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.</p>
<p>- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.</p>
<p>Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.</p>
<p>- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.</p>
<p>On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.</p>
<p>- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.</p>
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
<p>Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.</p>
<p>Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.</p>
<p>- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.</p>
<p>Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.</p>
<p>- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.</p>
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
<p>Ministar finansija <b>Novica Vuković</b> saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.</p>
<p>Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.</p>
<p>- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.</p>
<p>Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;</p>
<p>- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.</p>
<p>Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.</p>
<p>- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.</p>
<p>Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...</p>
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
<p>On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.</p>
<p>- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.</p>
<p>Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.</p>
<p>- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.</p>
<p>On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.</p>
<p>- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.</p>
<p>Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.</p>
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
<p>Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku <b>Milena Milović </b>kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.</p>
<p>- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.</p>
<p>Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.</p>
<p>- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.</p>
<p>Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;</p>
<p>To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.</p>
<p>Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.</p>
<p>Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.</p>

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

<p>Crna Gora se suočava s novim talasom inflacije, a divljanje cijena širom zemlje postaje svakodnevica koju više niko ne može da prati, ni potrošači ni institucije. U Budvi, nekadašnjoj perjanici crnogorskog turizma, cijene u marketima izazivaju nevjericu i revolt. Kako se Portal ETV uvjerio na terenu, simbol ove apsurdne situacije je podatak da 300 grama Milka čokolade u poznatom lancu marketa košta čak 10,15 eura.</p> <p>Za poređenje, ista čokolada u Njemačkoj, gdje se i proizvodi, u slobodnoj prodaji košta od 3,2 do 4,9 eura. Na akcijskim cijenama se može kupiti i za manje od tri eura.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p>Važna napomena: Prosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000 eura, dok ona u Njemačkoj iznosi oko 3000 eura.</p> <h2>Ništa od akcijskih cijena</h2> <p>Kako se približava špic ljetnje sezone, trgovci na crnogorskom primorju koriste priliku da “pojačanu potražnju” pretoče u vanserijsku zaradu. Neformalno se u trgovinskim krugovima već može čuti da „akcijskih cijena na primorju do kraja ljeta neće biti“, što u prevodu znači: cijene mogu ići koliko god tržište (ili turistički džep) dozvoli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkvxw146WXv8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Voće, povrće, suhomesnato – sve u zoni luksuza</h2> <p>Osim slatkiša, vrtoglavi rast cijena pogađa i osnovne životne namirnice. Suhomesnati proizvodi, voće i povrće skuplji su, kako tvrde žitelji Budve, i do nevjerovatnih 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916" data-rendition-name="original" width="1286" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2>Inflacija izmiče kontroli</h2> <p>Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosi 3,9%, ali su stvarni efekti na potrošačku korpu znatno dramatičniji.</p> <p>Ekonomski analitičari upozoravaju da je tržište u stanju „neformalne deregulacije“, gdje sezonski rast potražnje daje alibi za pretjerane cjenovne skokove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk7n2gdI3js&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Politička reakcija – ironija i (ne)odgovornost</h2> <p>Na društvenoj mreži X oglasio se i<b> Vatroslav Belan</b>, lider Liberalne partije, koji je na ironičan način komentarisao trenutnu situaciju i uputio kritiku Vladi Crne Gore:</p> <p>- Poštovani predsjedniče Vlade rekao bih da na primorju imate jednu laganu ‘paf-paf’ situaciju. Preporučujem da trknete do primorskih gradova i porazgovarate sa građankama i građanima, čini mi se da uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i ‘odgovorne politike’ u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat - navodi on.</p> <p>Dodao je i da “čak i proizvodi sa limitiranim cijenama” rastu, te sarkastično predložio da premijer ponese “tabele da lijepo objasni narodu”.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407" data-rendition-name="original" width="1600" height="974" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2>Građani između turizma i preživljavanja</h2> <p>Dok turisti možda mogu da podnesu previsoke cijene tokom kratkotrajnog boravka, domaće stanovništvo sve teže izlazi na kraj sa svakodnevnim troškovima.</p> <p>Ako se ovakav trend nastavi, turistička sezona će ostati upamćena ne po gužvama na plažama, već po “cjenovnom ludilu” koje je istopilo i posljednje ostatke povjerenja u ekonomsku strategiju države.</p>

Budvanski cjenovni horor: Deset eura za Milka čokoladu

<p>Uprava policije ćuti o incidentima na radilištu u Omladinskoj ulici u Pljevljima gdje je juče prije svitanja, u četiri ujutro, upala skupina od 30-tak muškaraca, u društvu komunalne policije i predstavnika izvođača radova, kako bi ponovo ogradili gradilište i uveli bager, ali im se suprotstavilo nekoliko stanara obližnje zgrade, a starac <b>Radoš Janjušević </b>tada je udaren u glavu metalnom ogradom, poslije čega ga je policija prevezla u Hitnu pomoć.</p> <p>Portal ETV ostao je uskraćen za odgovore iz Uprave policije, da li je privedena i procesuirana osoba koja je povrijedila starca i koje djelo joj se stavlja na teret, ali i o tome što je policija preduzela.</p> <h2><b>Građani ne odustaju</b></h2> <p>Za razliku od njih kratko je za Portal ETV događaje prokomentarisao predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>koji u pobunjenim građankama i građanima vidi aktiviste Demokratske partije socijalista?! </p> <p>- Četvoro aktivista DPS-a svakodnevno blokira rekonstrukciju Omladinske ulice koja je proglašena za javni intres i ima sve neophodne dozvole – ponovio je Vraneš tvrdnju koju plasira već dvije sednice od kada traju protesti stanara zgrada u Omladinskoj ulici.</p> <p>Nije želio detaljnije da komentariše incidente, jedino je još ustvrdio da je tokom intervencije napadnut komunalni policajac kojem su konstatovane, kaže on, „tri tjelesne povrede“. Dostavio nam je i video zapis kao dokaz, pozivajući upomoć ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p> <p>- Pozivam ministra Šaranovića da zaštiti javni intres i posjeti povrijeđenog kolegu – rekao je Vraneš i za danas najavio konferenciju za novinare.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060648_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620060648_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e" data-rendition-name="original" width="1080" height="789" loading="lazy" alt="Komunalni policajac se sapleo i pao"><figcaption>Komunalni policajac se sapleo i pao<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>A na snimku koji nam je poslao nema ni traga od bilo kakvog napada na komunalnog policajca. Ono što se vidi je da troje komunalnih policajaca pokušavaju da spriječe ženu da prođe i da se jedan od njih sapelo i pao. Vraneš i komunalni policajci, međutim, tu su vidjeli napad na jednog od njih?! </p> <p>Predstavnik građana <b>Rade Potpara </b>poručio je za naš portal da neće odustati od protesta, jer saobraćajnica ne zadovoljava ni minimalne standarde bezbjednosti – od saobraćajne do sigurnosti stambene zgrade, podsjećajući da ih Vraneš vrijeđa već tri sedmice, od kada traju protesti.</p> <p>- I mrškao nas je i poručivao nam da se selimo na sela ako nam se u gradu ne sviđa. Pokušavao je da nas lažno prijavi za fizički napad. Siguran sam da bi on da se ne boji nekih konsekvenci nas ovdje najrađe sve pobio – uvjeren je Potpara. </p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7RfGrlMPHAU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Gradilište u Omladinskoj ulici juče ujutro u četiri sata iza pomoći zaposjelo je tridesetak osoba – kako se kasnije ispostavilo, radnici agencije za obezbjeđenje iz Nikšića „Security guard Montenegro“. Namjera im je bila da na gradilište dovezu veliku građevinsku mašinu, ali je stanarku u prizmelju zgrade probudila buka i kada je vidjela da nezvani gosti otvaraju gradilište preko interfona je alarmirala ostale stanare. Izašli su i blokirali prilaz.</p> <p>- Zatekli smo tridesetak ljudi, nama nepoznatih, u tom momentu obučenih u civilnu odjeću. Nijesu željeli da se predstave, nijesu imali nikakve legitimacije, jedino što su obukli fluoroscentne prsluke kada smo mi izašli ispred zgrade. Pitali smo ih kojim su poslom došli, ko ih je poslao. Odbili su da odgovaraju i krenuli da na parking unose metalne ograde za ograđivanje gradilišta. Povrijedili su komšiju <b>Janjuševića</b>, udarili su ga po glavi – priča Potpara.</p> <p>Portal ETV juče je objavio video zapis na kojem se vidi i čuje kako starac Janjušević, koji se otežano kreće i hoda uz pomoć štapa, objašnjava da je jedan iz obezbjeđenja iskoristio gužvu i udario ga metalnom ogradom po glavi. On mu se i obraća i pita ga zašto je to uradio. Zatim se vidi i čuje i jedan od radnika agencije za obezbjeđenje kako starca vulgarno psuje.</p> <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060648_dd38d2d2fddbd6be04c57dccb3d3f1b93f4148bd5f74590734e75d715c80277d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620060648_dd38d2d2fddbd6be04c57dccb3d3f1b93f4148bd5f74590734e75d715c80277d" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Bager ostavili nasred ulice"><figcaption>Bager ostavili nasred ulice<span></span></figcaption></figure>  <h2><b>Informativni razgovor</b></h2> <p>Potpara kaže da su poslije ovog incidenta pozvali policiju, te da je patrola stigla tek poslije petnaestak minuta.</p> <p>- I onda je policija pozvala nas građane da odemo u zgradu policije i damo izjavu o događaju. Dok smo mi bili tamo, ovi su, uz asistenciju Komunalne policije i građevinske firme unijeli mreže. Tako su nam zagradili parking i prilaz ispred zgrade. Mi smo u policiji ostali sigurno dva sata. Vratili smo se ispred zgrade na gotovu štetu. Onda smo stali ispred te ograde i nijesmo dali da građevinska mašina uđe u taj zagrađeni dio. Kada su ljudi iz Nikšića, po obavljenom poslu otišli, komunalni policajci su nam zaprijetili prekršajnim prijavama – kaže Potpara.</p> <p>Stanari zgrade u Omladinskoj ulici, međutim, nijesu se uplašili i ostali su do kasnih poslijepodnevnih sati ispred ograđenog gradilišta ne dozvoljavajući da građevinska mašina prođe i ona je ostala na ulici.</p> <p>Sagovornik Portala ETV naglašava da su oni kao građani učinili sve što je bilo do njih da institucionalno riješe problem, ali bez rezultata.</p> <p>- Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv Opštine Pljevlja 30. maja. U petak sam pitao opštinskog tužioca da li imaju namjeru da postupe po prijavi, saslušala me, uzela broj telefona i ne javlja se poslije toga. Podnijeli smo prijavu Urbanističko-građevinskoj inspekciji 2. juna. Poslije 10 dana inspektor se proglasio nenadležnim. Podnijeli smo prijavu Ekološkoj inspekciji, zbog uticaja na životnu sredinu – ulica je planirana ljudima ispod prozora, bukvalno na metar od stambenih zgrada biće duboki usjeci, potporni zidovi po četiri metra... Dobili smo odgovor da oni taj predmet prosljeđuju dalje, čini mi se nekoj opštinskoj inspekciji. Podnijeli smo prijavu i Upravnoj inspekciji. Od njih nijesmo dobili nikakav odgovor. I tako svi skidaju sa sebe odgovornost, a opštinske vlasti i predsjednik Opštine nas napadaju. Zato smo se odlučili na ovakav pasivni otpor, nemamo izbora. A oni su – 30-tak ljudi iz agencije za obezbjeđenja, plus sedam-osam komunalnih policajaca, plus podizvođač, bilo je 50 ljudi ovdje, napali na pet žena, dva penzionera i mene. Jednom riječju – hajdučija – ogorčen je Potpara, koji je kategoričan da se „ulica pravi na nemogućem mjestu“ i da to nije javni, već nečiji interes.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5MJp66tyHuc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Komunalna policija, prema podacima koje smo dobili od građana, podnijeće više prijava protiv njih, među kojima protiv <b>D. V. </b>zbog navodnog napada na komunalnog policajca. </p> <p>Izvođač radova je preduzeće Ving, investitor je Opština, a više od 70 mještana koji žive u Omladinskoj i Ulici Treće sandžačke brigade lokalnim vlastima uputilo je peticiju kojom upozoravaju na opasnosti po bezbjednost i život realizacijom ovog projekta. Nikada nijesu pozvani na razgovor.</p> <p>Umjesto toga, Vraneš je u više navrata obilazio gradilište, ali umjesto razgovora sa sugrađanima koji organizuju proteste, upućivao im je uvrede i prijetnje.</p>

Vranešu kriv DPS, žitelji Omladinske ulice strahuju za život

<p>Nevladino udruženje "Korak sa naukom" ove godine organizuje šestu Inženjersku školu nauke koja će biti održana od 21. do 28. jula u Pljevljima.&nbsp;</p>
<p>Tokom sedmodnevnog druženja, polaznici će imati priliku da prisustvuju predavanjima profesora i inženjera iz Crne Gore, ali i inostranstva iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, fizike, hemije, medicine, mašinstva, građevine, arhitekture, energetike, telekomunikacija.</p>
<p>Takođe, imaće priluku da steknu praktična znanja iz oblasti koju pokrivaju programiranje, hemija, Internet stvari (IoT), elektronika, konstruisanje, modelovanje i još mnogo toga.&nbsp;</p>
<p>Kamp je namijenjen svim srednjoškolcima i brucošima iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uzrasta od 15 do 20 godina.&nbsp;</p>
<p>Broj učesnika ograničen je na 30.</p>
<p>Kamp je besplatan,što znači da su bezbijeđeni smještaj i hrana za sve učesnike.</p>
<p>Prijave za kamp se mogu vršiti do 27. juna, a potrebno je pravilno ispuniti prijavni formular i priložiti motivaciono pismo.</p>
<p>Svi detalje o školi moguće je pronaći na sajtu www.ksan.me</p>
<p>Obavještenje o selekciji biće objavljeno najkasnije do 7. jula, a primljeni kandidati će dobiti povratni e-mail sa svim neophodnim informacijama.</p>

Srednjoškolci i brucoši iz Crne Gore i regiona sticaće znanja iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, hemije, arhitekture...

<p>Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore ubjedljivim porazom otvorila je Evropsko prvenstvo. Izabranice selektorke <b>Jelene Škerović</b> poražene su danas u Brnu, u C grupi, od Češke 89:44.</p>
<p>Selektorka Crne Gore bila je iskrena na konferenciji za novinare nakon meča.</p>
<p>- Krenule smo dobro, imale smo šansu da pogodimo neke šuteve, ali nijesmo. Kako je odmicala utakmica padala je i koncentracija. Mlada smo ekipa, neiskusne smo, to nas je koštalo mnogo. Promašivale smo otvorene šuteve, nijesmo bile spremne za te šuteve, i pripremu za šut, mislim da je to odgovornost lično igrača. Češka je sve to veoma dobro kažnjavala u kontrama i u postavljenim napadu. Znale smo da su dobra ekipa što su i pokazale - rekla je Škerović.</p>
<p>Crnogorsku reprezentaciju već sjutra čeka novi duel i to protiv Belgije, aktuelnog prvaka Evrope.</p>
<p>- Slijedi utakmica sa Belgijom, još jedno veliko iskustvo za nas. Moramo da vidimo kako da korigujemo male stvari da se ne bi ponavljale i na toj utakmici. Realnost je da nam fali šest, sedam igračica, oslabljeni smo na centarskim pozicijama. U hendikepu smo u odnosu na visinu u odnosu na Češku i Belgiju. Ovo su ekipe koje će da se bore za medalju. Pričamo o evropskim prvako, o igračicama koje su osvajačice WNBA i Evrolige, one će svaki mis meč da kazne. Sa iskusnim trenerom koji ih predvodi, to je za očekivati- dodala je selektorka Crne Gore i istakla da se nada da će protiv Belgije neke stvari biti bolje - rekla je Škerović.</p>
<p>Kaže da bi voljela da vidi bolju realizaciju otvorenih šuteva.</p>
<p>- Moramo da iskoristimo svaku minimalnu šansu, da odbranu umjesto 10 povećamo na 20 minuta, da bi djevojke sticale iskustvo i pravile napredak, jer drugačije to ne može da se napravi. To je naša realnost, da nastavimo da se borimo. To je naša sadašnjost, ali to ne znači da se predajemo. Imamo jutrarnji trening probaćemo to da ispravimo, ali ovo je naša sadašnjost - zaključila je Škerović.</p>

Škerović: Ovo je naša realnost

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>