Predsjednik Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore Radoslav Jovanović saopštio je da će 6. maja održati sastanak radi zakazivanja vanredne izborne Skupštine KSCG.
To je učinio dan nakon ostavke Jelene Dubljević na funkciju predsjednice.
- Obavještavam vas da je predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore, Jelena Dubljević, dana 29. aprila 2025. godine podnijela ostavku na funkciju predsjednice KSCG. U vezi s tim, zakazak je sastanak koji će se održati u utorak, 6. maja 2025. godine, sa ciljem zakazivanja vanredne izborne Skupštine KSCG - naveo je Jovanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

KSCG 6. maja ima sastanak povodom zakazivanja vanredne izborne Skupštine

Jelena Dubljević obavijestila je javnost da je podnijela ostavku na mjesto predsjednice Košarkaškog saveza Crne Gore (KSCG).
- Proteklih dana, suočena sam sa brutalnom i neosnovanom kampanjom koja za krajnji cilj ima degradaciju moje ličnosti i poslovnih rezultata na koje sam izuzetno ponosna. Podsjećam da sam kao igračica uvijek svoju karijeru gradila na predanom radu i poštenom odnosu prema svom poslu, što sam kasnije prenijela i na menadžersku funkciju koju sam rado prihvatila čvrsto vjerujući u svoje poslovne kontakte i profesionalnu etiku. Da sam bila na pravom putu, govori i opipljiv finansijski progres u proteklih 18 mjeseci - po dolasku na funkciju zatekla sam dug od 540 hiljada eura, a u trenutku kad napuštam mjesto predsjednice Saveza on iznosi 280 hiljada eura. Simptomatično je i što medijski spinovi (čiji će sadržaj biti tema sudskih procesa u narednom periodu) dolaze u momentu kad bilježimo najvisočije mjesto na FIBA ranking listi u svojoj istoriji, te uoči Evropskih prvenstava na kojima će učestvovati muška i ženska seniorska, ali ičetiri mlađe selekcije. Događaji koji predstoje, biće samo potvrda da sam u ovaj poduhvat ušla ostvarena na svim životnim poljima i vođena dobrom namjerom, te da su mi lični integritet i dostojanstvo prioritet u odnosu na bilo koju funkciju - navela je Dubljević u saopštenju za javnost.
Ona se zahvalila medijima na, kako je rekla, veoma kvalitetnoj saradnji tokom mandata i poručila da ovim saopštenjem završava javnu komunikaciju na ovu temu.
Podsjećamo, dvije trećine delegata Skupštine prethodno je zatražilo održavanje vanredne sjednice na kojoj bi se raspravljalo o smjeni predsjednice Jelene Dubljević, kao i prvog čovjeka Skupštine Radoslava Jovanovića.
U obrazloženju inicijative se navodi da su glavni razlozi za ovaj potez finansijska nedisciplina, problemi oko budžeta, negativni nalazi revizije, ali i ukupni loši odnosi u KSCG.
Prije nekoliko dana u medijima je objavljena dokumentacija oko prodaje vozila KSCG, po cijenama nižim od realnih, bratu Dubljevićeve i generalnom sekretaru KSCG.
Dubljević je na vanrednoj Izbornoj skupštini 24. novembra 2023.godine pobijedila Nikolu Pekovića, koji je tu funkciju obavljao od maja 2021. godine.
Za nju su glasala 42 delegata, dok je Peković dobio podršku njih 38.
Ovo je, inače, prvi put od sticanja nezavisnosti da su na izborima za predsjednika Saveza učestvovala makar dva kandidata, a samim tim i prvi put da novi predsjednik nije dobio jednoglasnu podršku. Takođe, prvi put u istoriji Saveza, na njegovom čelu bila je žena.

500x500

1250x600

1084x550

Jelena Dubljević podnijela ostavku na mjesto predsjednice KSCG

&nbsp;Dvije trećine delegata Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore potpisali su inicijativu za organizaciju vanredne Skupštine i smjenu predsjednice KSCG Jelene Dubljević, kao i drugih ključnih ljudi u toj sportskoj organizaciji, nezvanično je saznanje Gradskog portala. Gradski portal objavljuje Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupštine KSCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427210448_c69d0cc2aff38b5658483e75c96e86e9c17388dff1facec00c3730cdf06a8905.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427210448_c69d0cc2aff38b5658483e75c96e86e9c17388dff1facec00c3730cdf06a8905" data-rendition-name="original" width="1080" height="1230" loading="lazy" alt="zahtjev za smjenu Jelene Dubljević"> </figure>  U obrazloženju inicijative se navodi da su glavni razlozi za ovaj potez finansijska nedisciplina, problemi oko budžeta, negativni nalazi revizije, ali i ukupni loši odnosi u KSCG. Prije nekoliko dana u medijima je objavljena dokumentacija oko prodaje vozila KSCG, po cijenama nižim od realnih, bratu Dubljevićeve i generalnom sekretaru KSCG.

Dvije trećine delegata Skupštine KSCG potpisalo zahtjev za smjenu predsjednice Jelene Dubljević

Košarkaški savez Crne Gore realizovao je prodaju dva službena automobila marke "Škoda" stalno zaposlenima u ovom savezu, odnosno modela "Superb" bratu predsjednice ovog saveza Dušanu Dubljeviću za 8.400 eura, a modela "Oktavija" generalnom sekretaru Darku Ivanoviću za 3.705 eura - konstatuje se u izvještaju Komisije KSCG o ponudama za prodaju vozila, prenosi PV portal. U ovom dokumentu, koji potpisuju predsjednica Komisije KSCG Nevenka Stojanović, te članice Slavka Savić i Bojana Vučinić, navodi se da se za Škodu "Superb" (2015. godište) tražilo 8.377 eura, a za Škodu "Oktaviju" (2011. godište) 3.500 eura. Ponude Dubljevića i Ivanovića jedine su stigle na licitaciju. Dubljević je dostavio ponudu od 8.400 eura, odnosno 23 više od tražene cifre, dok je Ivanović ponudio 3.705 eura, odnosno 205 eura više od početnog iznosa. Dubljević je dostavio i ponudu za Škodu "Oktaviju" u iznosu od 3.550 eura, koja nije prošla s obzirom na to da je Ivanović ponudio više novca. Iz PV portala podsjećaju da nedavno nije održana redovna Skupština Košarkaškog saveza Crne Gore zbog nedostatka kvoruma, pošto je, kako tvrde, većina delegata, nezadovoljna radom predsjednice Jelene Dubljević i njenih saradnika, bojkotovala dolazak. Ističu da su ova, kako navode, luksuzna vozila Košarkaškog saveza prodata znatno ispod tržišne cijene - i to po cijeni dva ili tri puta manjoj. - Procedura po kojoj je sprovedena prodaja luksuznih automobila posebna je priča. Sve je urađeno bez odluke i znanja Upravnog odbora, na licitaciji čije je uslove precizirao generalni sekretar KSCG Darko Ivanović, bez procjene vrijednosti automobila od stručnih procjenitelja, bez podataka o stanju u kojem se nalaze vozila, pređenoj kilometraži - tvrde iz PV portala. Navode da je u Statutu KSCG jasno propisano da je za prodaju imovine potrebna odluka Upravnog odbora, te da se, ako se ova procedura zaobiđe, radi o kršenju internih akata i procedura za šta su moguće disciplinske mjere, raskid ugovora o radu, pa i pokretanje postupka za naknadu štete.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b" data-rendition-name="original" width="576" height="787" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62" data-rendition-name="original" width="572" height="743" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>

Službene "Škode" KSCG kupili predsjedničin brat i generalni sekretar

Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore osmi put uzastopno izborila je plasman na Evropsko prvenstvo, koje će se od 18. do 29.juna održati u Češkoj, Italiji, Njemačkoj i Grčkoj.&nbsp;
Prvi put nakon dužeg vremena naša reprezentacija zavisila je od posljednjeg meča u kvalifikacijama, gdje čak nije bila dovoljna pobjeda nad Luksemburgom, već je trebalo slaviti sa najmanje 11 razlike. I pored turbuletnih kvalifikacija, velikih oscilacija tokom svih ,,prozora“, naše košarkašice ispunile su cilj – biće dio evropske elite. Rezultat za ponos cijele nacije, a posebno Košarkaškog saveza.
- Prije svega čestitke igračicama i kompletnom stručnom štabu na još jednom velikom rezultatu. Plasman ženske reprezentacije je veliki uspjeh, a samo oni koji ne znaju okolnosti ženske košarke ne shvataju zapravo koliko je to bitan rezultat za ovaj sport u našoj zemlji. Imamo samo pet klubova u seniorskoj konkurenciji, ali osim Budućnosti, gotovo svi drugi igraju sa juniorkama, kadetkinjama, pa čak i pionirkama. Imamo mali broj igračica van naše zemlje, a samo je Milica Jovanović imala minutažu u Evroligi, dvije igrale u Evrokupu, dok smo posljednji ciklus dočekali sa čak nekoliko igračica bez kluba. Sve to dovoljno govori u koliko smo problemu i koliko bi tek on bio izražen da se nije ostvario ovaj rezultat. Zbog svega toga moram istaći da smo ponosni u Savezu, a posebno kao dojučerašnja njihova saigračica osjećam posebnu radost što sada kao predsjednica mogu ponosno da kažem prijateljima iz FIBA-e da naša mala Crna Gora i još manja baza ženske košarke opet ima predstavnika na Eurobasketu – kazala je Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore.
Činjenica da imamo mali broj klubova, malo igračica, jako malo onih koji igraju na velikom nivou, jasno je da je zbog svega toga ovo podvig. Predsjednica Saveza stavila je baš zbog toga akcenat na važnost kontinuiteta učestvovanja na velikim takmičenjima.
- Neke stvari su se definitivno promijenile. Imali smo uvijek malu bazu, ali smo imali veći broj igračica u jakim klubovima, koje su igrale ozbiljne uloge i onda je nekako sve bilo lakše. Sada je situacija drugačija, dolazi do smjene generacije, sve je manje igračica koje igraju Evrokup ili Evroligu, ali i pored toga smo na Eurobasketu, dok jedna Mađarska, koja ima klubove poput Miškolca, Đera, Šoprona, Seksarda, Pečuja, koji godinama igraju evropska takmičenja, neće biti učesnica. Mislim da na tim nekim primjerima treba shvatiti da je ovo zaista uspjeh – dodala je Dubljević.
Budućnost Bemax je godinama u vrhu regionalne lige, godinama promoviše neke nove talente kroz WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od ove sezone većina juniorske reprezentacije je u Podgorici, koja igra WABA 2 ligu. Gotovo sve igračice podgoričkog kluba su u reprezentaciji, tako da Budućnost fabrikuje talente i radi u službi reprezentacije. Šta je sa ostalim centrima?
- Ljudi iz Budućnosti već godinama ulažu ozbiljna sredstva za spas ženske košarke. Posebno lijepa priča napravljena je osnivanjem Trebjese, jer je tako oživjela košarka u Nikšiću i već se tokom dvije godine pojavilo nekoliko zaista veoma talentovanih igračica. Znam da su sličnu priču napravili sa Obrovom u Bijelom Polju, gdje nam zaista treba da taj nekadašnji centar ženske košarke podignemo maksimalno. Raduje da se Bar vratio, ove godine Antivari igra seniorsku ligu, Bar je novoformirani klub, tako da se opet dešavaju neke pozitivne promjene. Godinama imamo talente iz Herceg Novog i sigurno da Primorje daje poseban značaj. Nastojaćemo kroz razne FIBA projekte da animiramo i ostale gradove, da pronađemo neke nove talente, a uspjeh reprezentacije posebno je bitan, jer samo na taj način ovaj sport može dobiti na popularnosti – kategorična je predsjednica Saveza.
Bar je već postao nova baza ženske košarke – naše košarkašice u novembru i sada u februaru bile su domaćini u ,,Topolici“, a već je poznato da će se u Baru spremati i za Eurobasket.
- Imali smo zaista veliko razumijevanje od strane Opštine Bar i predsjednika Dušana Raičevića, kojem dugujemo izuzetnu zahvalnost. U ne baš idealnoj situaciji u kojoj smo se nalazili Opština Bar nam je mnogo pomogla i zaista mi je zadovoljstvo da su naše košarkašice na neki način opravdale povjerenje. Istovremeno, ovo je idealna prilika da se u Baru dodatno pokrene priča oko ženske košarke i da se još omasovi ovaj sport u tom gradu – istakla je Dubljević.
Pauze nema, krajem februara Savez se nada da će dobiti još jedno priznanje – plasman na Evropsko prvenstvo za seniore, a onda na ljeto naše košarkašice igraće Igre malih zemalja Evrope, Evropsko prvenstvo, dok će naše juniorke prvi put biti u prilici da igraju elitnu diviziju. Dva seniorska prvenstva Evrope i elitni rang za naše juniorke, uz još tri prvenstva Evrope u mlađim muškim selekcijama biće ozbiljan poduhvat.
- Svako ljeto u košarci bude izazovno. Ipak, za razliku od prethodne godine kada se nijesu igrala seniorska Evropska prvenstva, ovo će biti mnogo složenije za organizaciju i kompletnu logistiku. Sa jedne strane moramo biti ponosni, jer imati dvije reprezentacije na tako velikim takmičenjima za mnoge Saveze je san, a sa druge posebna obaveza da radimo još više i da svi doprinesemo da obezbijedimo maksimalne uslove. Zadovoljstvo je što smo već potpisali neke nove sponzorske ugovore, neke smo produžili, a sada se nadamo da ćemo imati i maksimalnu podršku države, jer sigurna sam da će svi prepoznati da rezultati koje ostvaruju košarkašice i košarkaši su zaista nešto nevjerovatno. Međutim, sve to nas obavezuje da prema njima budemo pošteni i odgovorni, tako da ću se truditi da uz pomoć države učinim da svi imaju prije svega optimalne uslove, a vjerujem da ćemo se tek radovati velikim rezultatima – podvukla je na kraju Jelena Dubljević.

Odličan početak godine za KSCG; Dubljević: Vjerujem da će svi prepoznati naše nevjerovatne uspjehe

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Botunjani na parceli gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uz muziku čekaju rezultate referenduma.
Mještani Botuna očekuju da im se, dok čekaju rezultate sa referenduma pridruže i drugi građani Zete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8FCBmtHcKQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Građani Zete su se danas izjašnjavali na 26 biračkih mjesta u toj opštini, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pitanje na glasačkom listiću je glasilo: ,,Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu”, a birači su mogli da zaokruže odgovore ,,Za” i ,,Protiv”.

(VIDEO) Muzika u Botunu: Mještani okupljeni oko šatora čekaju rezultate referenduma

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je danas napad vatrenim oružjem za vrijeme proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, u kojem je poginulo 12, a ranjeno 29 osoba.
Ministarstvo je u saopštenju ponovilo da “odlučno odbacuje sve vidove nasilja, terorizma i ekstremizma koji su suprotni humanim vrijednostima”, preneo je Gardijan.
Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova istovremeno je izrazilo punu solidarnost sa prijateljskom Australijom.
Australija je priznala Palestinsku državu u septembru, zajedno sa Velikom Britanijom i Kanadom, što je predstavljalo istorijski zaokret u okviru višedecenijske spoljne politike Zapada i odgovor na rat Izraela u Gazi, podsjetio je britanski list.
Na plaži Bondi u Sidneju je u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku, prema posljednjim podacima, poginulo je najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dva napadača, dok je 29 ljudi ranjeno, prenio je australijski ABC njuz.

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo napad na Jevreje u Sidneju

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: jelena-dubljevic