<p>Usvojenim izmjenama i dopunama Odluke o pravima iz socijalne i dječije zaštite Opštine Bar predviđeno je uvećanje naknade za novorođeno dijete na 600,00 eura, kao i uvećanje jednokratne novčane pomoći lica u stanju socijalne potrebe na 330 eura, kazala je<b> Vesna Drašković</b>, odbornica DPS-a u Skupštini opštine Bar.</p>
<p>Drašković je podsjetila da su upravo na inicijativu Kluba DPS-a u decembru 2022. godine ove naknade uvećane na 450 eura, odnosno 240 eura, te da novo uvećanje naknada predstavlja značajnu podršku građanima Bara.</p>
<p>- Ovakve mjere samo su nastavak vođenja odgovorne socijalne politike koju sprovodi vlast u Baru predvođena DPS-om - istakla je ona.</p>
<p>Podsjeća da su i u prethodne dvije godine, pružili kontinuiranu podršku organizacijama, udruženjima i ustanovama koje se bave pitanjem smanjenja socijalne nejednakosti, te uspješno realizovali socijalni program koji je obuhvatao šest vrsta subvencija iz oblasti socijalne i dječije zaštite i unaprjeđenje socijalne inkluzije.&nbsp;</p>
<p>- Pružanje podrške obrazovnom i razvojnom putu djece koja dolaze iz porodica u stanju socijalne potrebe nastavićemo i dalje da ojačavamo, što pokazuju i sredstva planirana budžetom za 2025. godinu. Na ovaj način pokazujemo da je lokalna uprava u Baru primjer uspješnog funkcionisanja, nasuprot državnoj vlasti gdje, nažalost, danas vlada potpuni politički i institucionalni haos. Ovaj primjer uspješnog funkcionisanja se ne odnosi samo na oblast socijalne politike, već i na ostale oblasti u kojima lokalna vlast postiže značajne rezultate, na koje svi mogu da se ugledaju i kojima trebaju da teže - poručila je Drašković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drašković: Uvećane naknade za novorođeno dijete i jednokratne novčane pomoći iz budžeta Opštine Bar

<p>Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju, a u tim uslugama je zapošljeno svega 20 odsto radnika jer se ne pridržavamo programa. Prerađivačka industrija nije statistička greška, poručio je <b>Vuk Iković</b> iz Preokreta.</p>
<p>Svega 2,1 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, pokazuju poslednji podaci Monstata. Prema istim podacima najviše zaposlenih - 19,3 odsto, je u trgovini na veliko i malo, popravka vozila i motocikala. Proizvodni sektori potisnuti su na marginu. </p>
<p>Iković je konstatovao da imamo znatno veći broj zaposlenih u dijelu usluga i turizma, nego u prerađivačkom sektoru i ostalim granama jer se ne držimo programa.</p>
<p>- I ova i prethodna Vlada su najavile diversifikaciju radnih mjesta, odnosno da ćemo imati raznovrsnije ponude i razvijenu prerađivačku infrastrukturu i industriju. U tim uslugama je zapošljeno skoro 20 odsto radnika, a prerađivačka industrija nije statistička greška. Znamo da su i prije pet i dvije godine najavljivano da će se pokrenuti proizvodni pogoni - rekao je Iković za Televiziju E.</p>
<p>Prema njegovim riječima, imamo veliki broj zahtjeva investirora koji žele da ulažu u prerađivačku industriju i pogodne, ali se oni ne zadržavaju i brzo odlaze iz Crne Gore. Razlog za to je, kako smatra Iković, izostanak adekvatnog odgovora.</p>
<p>- Ako nemaju povratnu, brzu informaciju investitori napuštaju Crnu Goru i traže drugu državu u kojoj će se ulagati - dodao je Iković.</p>
<p>Kao rješenje vidi pokretanje novih pogona i proizvodnje, kako bi Crna Gora imala finalni proizvod i novac od njega iskoristila za vraćanje dugova i krpljenje rupa loših preduzeća.</p>
<p>Podsjeća i da sa Univerzita izlazi stručni kadar koji će poči iz Crne Gore ako ovdje ne nađe mjesto u prerađivačkoj industriji i drugim granama ekonomije.</p>
<p>- To je ključna stvar zašto dugoročno ne možemo da se oslonimo na diversifikaciju ekonomije. Ukoliko država ima program i ne pridržava ga se i ako se ne ažurira, on će postati ništav, a mi nećemo imati stabilnu ekonomiju. Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju koja daje finalni proizvod. Ukoliko se ekonomija bazira samo na turizmu i uslugama onda imamo ranjivu ekonomiju - poručio je Iković.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

<p>Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/2026. godini, predložen je upis ukupno 390 studenata na četiri akreditovana studijska programa. Ovaj predlog upućen od Vijeća Ekonomskog fakulteta usvojen je na sjednici Upravnog odbora UCG, a nakon odluke Vlade biće raspisan i konkurs na nivou Univerziteta.&nbsp;</p>
<p>Prema predlogu, raspodjela upisnih mjesta po studijskim programima je sljedeća: Ekonomija – 180 mjesta, Biznis i ekonomija (studije na engleskom jeziku – MONTEB) – 80 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Podgorica – 90 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Bijelo Polje – 40 mjesta</p>
<p>Studijski programi Ekonomskog fakulteta kombinuju teorijska znanja i praktične vještine koje se razvijaju kroz obaveznu stručnu praksu, rad u centrima za razvoj karijere i međunarodnu mobilnost. Poseban kvalitet predstavlja program na engleskom jeziku – MONTEB – koji pruža odličnu osnovu za međunarodnu karijeru i akademsku mobilnost kroz Erasmus+ i druge partnerske programe.</p>
<p>Upis na Ekonomski fakultet realizuje se bez polaganja prijemnog ispita, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore. Pravo konkurisanja imaju kandidati koji su završili gimnaziju ili neku od srednjih stručnih škola.</p>
<p>Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, osnovan 1960. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova u zemlji. Fakultet je posvećen obrazovanju visokostručnih kadrova u oblasti ekonomije i menadžmenta, prilagođavajući svoje programe savremenim zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Više informacija o studijskim programima, kao i o procedurama upisa, dostupno je na zvaničnoj internet stranici Fakulteta <a href="http://www.ucg.ac.me/ef">www.ucg.ac.me/ef</a>. Dodatne prilike za neposrednu komunikaciju sa rukovodstvom i nastavnicima studentima su pružene kroz Dekanski sat, koji se organizuje jednom po semestru.</p>

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

<p>Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo javne uprave organizovali su danas radionicu na temu „Potencijali upotrebe otvorenih podataka“.</p>
<p>Cilj skupa bio je da otvori prostor za dijalog između predstavnika javnog i privatnog sektora o mogućnostima koje otvoreni podaci nude za razvoj inovativnih rješenja, unapređenje poslovanja i kreiranje novih poslovnih modela.</p>
<p>Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr <b>Nina Drakić </b>istakla je da otvoreni podaci, kada su strukturirani, dostupni i korišćeni u skladu sa odgovarajućim standardima, predstavljaju neiscrpan izvor vrijednosti, kako za optimizaciju poslovanja tako i za razvoj inovativnih proizvoda i usluga.</p>
<p>- Otvoreni podaci predstavljaju osnovu za razvoj kvalitetnih modela vještačke inteligencije. Bez velikih količina relevantnih, tačnih i raznovrsnih podataka, napredne AI tehnologije ne mogu da funkcionišu efikasno. Zato je važno da prepoznamo otvorene podatke kao stratešku infrastrukturu budućeg razvoja – i javnog i privatnog sektora, a ne kao nusproizvod administracije“, rekla je Drakić.</p>
<p>Privredna komora vidi otvorene podatke kao most između javnih institucija, naučnoistraživačke zajednice i tržišta.</p>
<p>- Želimo da budemo platforma kroz koju će potrebe privrede za konkretnim skupovima podataka biti jasno artikulisane i proslijeđene institucijama, ali i obrnuto, da doprinosimo širenju znanja i primjera dobre prakse u njihovoj upotrebi – poručila je predsjednica.</p>
<p>Ministar javne uprave <b>Marash Dukaj </b>kazao je da, u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, otvoreni podaci predstavljaju ključni resurs koji može podstaći inovacije, unaprijediti poslovanje i osnažiti javno-privatni dijalog.</p>
<p>-Strateški cilj Ministarstva je da javna uprava bude otvorena i efikasna u skladu sa potrebama građana i privrede. U skladu sa tim Portal otvorenih podataka - data.gov.me kontinuirano unapređujemo - poručio je Dukaj.</p>
<p>U okviru događaja bili su predstavljeni i ključni institucionalni resursi, uključujući nacionalni portal otvorenih podataka, te planirane inicijative za podsticanje njihove upotrebe u privredi.</p>
<p>O značaju otvorenih podataka i mogućnostima njihove primjene govorila v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave, <b>Lidija Ljumović.</b></p>
<p>- U Ministarstvu javne uprave kultura upravljanja zasnovana je na principima transparentnosti i otvorenosti. Unapređujemo naš rad kroz novi model Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, bogatimo ekosistem Otvorenih podataka i jačamo uticaj OGP inicijative u Crnoj Gori - istakla je ona.</p>
<p>U nastavku su Redžep Kolar, glavni administrator portala data.gov.me i mr <b>Vesna Simonović</b>, načelnica Direkcije za razvoj i unapređenje otvorenih podataka i POU predstavili Portal otvorenih podataka.</p>
<p>Redžep je istakao da otvoreni podaci ne treba da se posmatraju kao apstraktna obaveza države ili evropska inicijativa, već kao konkretan alat koji može doprinijeti razvoju privrede.</p>
<p>- Otvoreni podaci su resurs koji može pomoći kompanijama da kreiraju nove proizvode, aplikacije i inovativna rješenja - naglasio je, dodajući da oni donose korist i za javni i za privatni sektor.</p>
<p>Kao primjer, naveo je da se preko portala otvorenih podataka može pristupiti informacijama iz oblasti javnih nabavki, geografskih podataka i analitike iz različitih sektora, kao i da postoji mogućnost automatizovanog preuzimanja i obrade podataka, čime se otvara prostor za kreiranje dodatne vrijednosti.</p>
<p>Simonović je kazala da portal nudi više načina pristupa podacima – od klasičnog preuzimanja, preko API integracija, do tzv. „harvestinga“, odnosno automatskog prenošenja podataka iz institucija koje raspolažu velikim bazama.</p>
<p>- Na ovaj način podaci se ažuriraju dinamički i prikazuju u realnom vremenu, bez potrebe za ručnim unosima“, objasnila je Simonović, dodajući da je portal tehnički savremen i potpuno integrisan sa Evropskim portalom otvorenih podataka, što korisnicima pruža dodatne mogućnosti za razvoj i međunarodnu saradnju.</p>
<p>Na kraju radionice, istaknuto je da otvoreni podaci predstavljaju veliki, još nedovoljno iskorišćen potencijal za privredu. Kroz otvoren dijalog sa predstavnicima kompanija, ukazano je na konkretne izazove s kojima se susreću u praksi, ali i na brojne mogućnosti koje kvalitetni, tačni i dostupni podaci mogu donijeti za razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.</p>
<p>Zaključeno je da je ovakva razmjena mišljenja dragocjena za unapređenje sistema otvorenih podataka, jer je upravo kroz saradnju sa privredom moguće prilagoditi podatke njihovim realnim potrebama, povećati njihovu upotrebljivost i stvoriti dodatnu vrijednost za cjelokupno društvo.</p>
<p>Radionicu su moderirali <b>Nada Rakočević,</b> sekretarka Odbora za ICT u PKCG i <b>Draško Lončar,</b> Ministarstvo javne uprave</p>

Potencijali upotrebe otvorenih podataka

<p>Na teritoriji opštine Nikšić, ali i čitave države, usljed gotovo svakodnevnih pojava i napada divljih zvijeri, posebno medvjeda, ovih dana sve češće se postavlja pitanje kako obezbijediti sigurnost mještana na seoskom području i brojnih planinara i izletnika koji obilaze prirodne predjele Crne Gore.</p>
<p>Posebno su ugroženi stočari, koji više ne smiju da pošalju svoju djecu da čuvaju stada, ljudi koji se bave branjem pečurki i ribolovci koji više ne smiju da pecaju na rijekama koje se nalaze u kanjonima i klisurama, strahujući od napada medvjeda. Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 600 jedinki medvjeda.</p>
<p>Kako "Dan" nezvanično saznaje, ovih dana su u toku pregovori između resornog ministarstva i Lovačkog saveza Crne Gore. U prilog činjenici da problem treba što hitnije rješavati, ide podatak da su zamlje Evropske unije (EU) Slovenija i Slovačka donijele uredbu za odstrel 230, odnosno 400 jedinki medvjeda.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnacionalni-parkovi-crne-gore-poziv-posjetiocima-da-budu-oprezni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>– Upozoravam javnost da je pitanje dana ili možda sata kada će ljudi stradati i da se hitno mora iznalaziti neko rešenje, rekao je za "Dan", predsjednik nikšićkog Lovačkog društva "Dr Zoran Kesler" <b>Milan Vujović.</b></p>
<p>– Postoji samo jedno rešenje, da u sredinama gdje se dešava napad medvjeda na ljude ili domaće životinje, mora se dozvoliti odstrel jedinki koje su problematične. Najbolji primjer je nedavni odstrel medvjeda u nikšićkim Rudinama, kada su lovci na molbe i vapaje mještana nekoliko sela, odstrijeli medvjeda koji je napravio veliku štetu i predstavljao stalnu opasnost po živote ljudi. Od tada, više se nije desio niti jedan napad medvjeda u selima Banjana i Nikšićkih Rudina. Znači sa odstrelom jedne problematične jedinke riješen je gorući problem, koji je mjesecima unazad bio noćna mora brojnim domaćinstvima sa ovoga područja. Po meni je dovoljno odstrijeliti pet jedinki medvjeda i problem je riješen. Ali izgleda da je sve bitnije nego ljudski život i stočni fond koji je mukotrpno stvoren – kazao je Vujović, dodavši da je u pitanju neka čudna pojava ili anomalija, da medvjedi sve češće napadaju ljude i domaće životinje.</p>
<p>Kaže da su njima ruke vezane, jer je u toku zabrana lova i zbog svake upotrebe oružja lica bi bila privedena.</p>
<p>– Nemamo nikakvo odobrenje, a medvjed je trajno zaštićena vrsta. Prije dvadeset godina zakonskom uredbom napravljena je velika greška, kada je medvjed trajno zaštićen. Kada se ranije dešavao napad medvjeda, govorilo se medvjed se "osudi" i riješi se problem, ističe Vujović, ukazujući da dosta ljudi koji nijesu upoznati sa ovim problemom, daju sebi za pravo da komentarišu, jer ne znaju da je u svim parkovima svijeta lov obaveza.</p>
<p>– Mi nijesmo ti koji žele da vrše odstrel medvjeda bez razloga. Neka država to odluči, a mi smo ti koji će uraditi – kazao je za "Dan" <b>Nikola Marković</b>, predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore.</p>
<p>– I prije napada medvjeda na lovca iz Plužina, koji je jedva ostao živ, bilo je nekoliko teških incidenata, čak i sa smrtnim posljedicama. Od napada medvjeda na ljude, bilo je i smrtnih slučajeva. U Nikšiću je medvjed prije 25 godina, u podnožju Viroštaka, ubio lovočuvara Milana Adžića. U Beranama je medvjed pojeo staricu, koju su kasnije prepoznali po obući. Takođe u Beranama, čovjek je od napada ove zvijeri ostao 80 procenata invalid. Na putu Podgorica – Cetinje, mladić je automobilom ubio medvjeda, a on jedva ostao živ. Niko tada nije komentarisao kako je momak, je li hospitalizovan, nego se većina pitala je li ubijen medvjed, kakva zamjena teza. Generalno gledano, medvjed je zvijer, bez obzira što mu je biljna hrana osnovna ishrana, ali on se hrani i mesom, posebno ako se navikne, jer uzima ono što mu se više sviđa, pritom ubijajući divljač i domaće životinje. Mi treba da se zapitamo jesu li važnije životinje ili ljudi. Nijesam za to da se divljač odstreljuje po svaku cijenu, ali jesam za to da se na adekvatan način vrši kontrola populacije. Lovci su neophodni i neizostavan segment prirode, zato što višak populacije i sve oboljele i zaražene životinje lovci odstrijele ili uhvate i Ističe da Lovački savez i crnogorski lovci ništa neće raditi dok se pred njima ne postavi zadatak.</p>
<p>– U Crnoj Gori ima jako veliki broj medvjeda, prema nekim podacima, između 500 i 600 jedinki. Medvjed je veliki skitač, koji noću može da pređe preko 30 kilometara, ne u potragu za hranom, već što mu je to u genima, zaključio je Marković.potom ih prenesu na drugu destinaciju, ukazuje Marković.</p>
<p><b>Miljan Grubač </b>iz Plužina, koji je nedavno jedva preživio napad medvjeda, kaže da je to zvijer koja je potpuno nepredvidiva, čija je populacija, posebno u Pivi, premašila sve norme.</p>
<p>– Teško se u šumi odbraniti od napada medvjeda. Ja sam uspio da preživim zahvaljujući samo pukoj sreći. Zakon je davno zabranio lov na medvjeda, zato što ga tada gotovo i nije bilo, ali od tada ta populacija je rasla sve više, pa danas, na malom prostoru predstavlja veliki problem i opasnost za ljude. Zašto bi dozvolili da se nešto desi, pa tek onda da mijenjamo zakon. Smatram da treba da se oformi preventivni tim, a ne interventi, kada se već nešto desilo. Napad medvjeda traje 2–3 sekunde, zato se mora preventivno djelovati i napad medvjeda na vrijeme spriječiti, odnosno jedinke se moraju odstreljivati, navodi Grubač, koji je pojasnio da u pivskom kraju ima preko 100 jedinki medvjeda.</p>

Stručnjaci upozoravaju na moguće i tragične posljedice: U Crnoj Gori ima oko 600 medvjeda

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: jednokratna-novcana-pomoc

Drašković: Uvećane naknade za novorođeno dijete i jednokratne novčane pomoći iz budžeta Opštine Bar

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

Potencijali upotrebe otvorenih podataka

Stručnjaci upozoravaju na moguće i tragične posljedice: U Crnoj Gori ima oko 600 medvjeda

PRATITE TVe UŽIVO