Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Gledaoci TV prenosa utakmice Lige nacija Crna Gora - Island večeras nijesu mogli čuti najveći dio himne naše države, piše Portal Analitika.
Naime, na samom početku duela u Nikšiću, intonirana je himna Islanda, zatim i naša - samo što nju, za razliku od gostujuće, gledaoci TVCG 2 nijesu mogli čuti.
Preciznije, tišina u prenosu vladala je tokom pola minuta intoniranja himne, da bi se zvuk "vratio" neposredno pošto je ona završena.
U ostatku prenosa, makar do sada, više nije bilo nikakvih sličnih problema sa zvukom.
Portal Analitika dodaje i da se to ne dešava prvi put.&nbsp;

Gledaoci prenosa utakmice Crne Gore i Islanda na Javnom servisu nijesu mogli čuti našu himnu

Viši sud potvrdio je da je Savjet Radio televizije Crne Gore (RTCG) u junu prošle godine nezakonito imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa, kazao je za portal ETV advokat Dalibor Tomović.
Kako je Portalu ETV portvdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković, taj sud je donio odluku po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici, a po tužbi Nikole Markovića.
Markovićev advokat Dalibor Tomović kazao je Portalu ETV da je Viši sud potvrdio ono na šta su ukazivali nakon drugog izbora Raonića.
- To je bila očekivana odluka, ne sada, već odmah kad smo dali izjavu i komentarisali drugi izbor nakon druge pravosnažne presude. Savjet RTCG-a je tada opet izvršio izbor po konkursu iz 2021. za koji je već pravosnažnom presudom utvrđeno da je Raonić bio u konfliktu interesa. Tada je Savjet RTCG-a ušao u zonu krivične odgovornosti jer već ima pravosnažnu presudu koja je nesporna u pogledu činjenice da li je neko ili nije u konfliktu interesa. Druga stvar, zakon vrlo jasno kaže kad je neko u konfliktu interesa i jasno je da je tu bila namjera, a ne greška i neznanje da se drugi put Raonić izabe. Jasno je bilo i tada i nije bilo potrebe čekati godinu i po da se potvrdi ono što smo znali na početku - istakao je Tomović.
Problem je, napominje Tomović, što sve ostaje bez pravosudnog epiloga.
- Vidjećemo kako će se Tužilaštvo odrediti na sada već pet presuda samo po tužbama Markovića za poništaj odluka Savjeta RTCG-a - poručio je Tomović.
Osnovni sud je, odlučujući o tužbi Markovića, u aprilu donio presudu kojom je poništena kao nezakonita odluka RTCG o imenovanju Raonića.
- Usvaja se tužbeni zahtjev, pa se poništava kao nezakonita Odluka tuženog o imenovanju generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore broj 01-3576 od 1. juna 2023 godine i nalaze tuženom da izvrši ponovno imenovanje generalnog direktora tuženog izmedu prijavijenih kandidata, po slovima Javnog konkursa za imenovanje generalnog direktora RTCG od 17.06.2021 godine, raspisanog po odluci Savjeta RTCG broj 01-4182 od 17.06.2021 godine, u roku od 15 dana od dana pravosnaznosti presude, pod prijetjom prinudnog izvršenja - navedeno je u odluci suda.
Takođe, Viši sud je nedavno potvrdio odluku Osnovnog suda, a po tužbi Srđana Čovića, prema kojoj Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine.
U presudi od 30. aprila, po tužbi Čovića, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio da osporena odluka o imenovanju Raonića ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.
- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Milorad Marotić.
Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.
Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.

Tamara Klikovac

Viši sud potvrdio da je Raonić nezakonito izabran; Tomović: Na potezu Tužilaštvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.
- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.
CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;
- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.
Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.
- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.
Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;
- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

Menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) reagovao je nakon <a href="https://etv.me/drustvo/visi-sud-raonic-nezakonito-reizabran-za-generalnog-direktora-rtcg">današnje odluke Višeg suda </a>koji je potvrdio je odluku Osnovnog suda prema kojoj je Boris Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine.
U Menadžmentu RTCG su naveli da se najnovija odluka Višeg suda ne odnosi na ponovni izbor Raonića, te da ta presuda više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
- Povodom medijskih navoda o navodnom novom nezakonitom imenovanju generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, obavještavamo javnost da se radi o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Naime, Sud je poništio raniju Odluku broj 01-3576 od 01.06.2023 godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora. Pošto je u međuvremenu Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, ova odluka Suda ne proizvodi pravno dejstvo i nije na snazi još od jula 2024. godine kada je Savjet RTCG imenovao v.d. generalnog direktora RTCG - naveli su oni u reagovanju.
Nakon toga je, kažu, po novom Zakonu o javnom medijskom servisu ponovo raspisan konkurs na kojem je izabran Boris Raonić za generalnog direktora.
Dodaju da su pojedini mediji danas krajnje neprofesionalno plasirali informaciju u kojoj sugerišu javnosti da se nova presuda odnosi na posljednje imenovanje Raonića - iako i oni sami tek u zadnjoj rečenici to negiraju.

Menadžment RTCG: Odluka suda ne odnosi se na ponovni izbor Raonića, radi se o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo

Novinarka Radio Televizije Crne Gore Tanja Šuković uputila je predsjedniku Savjeta RTCG Veselinu Drljeviću pismo nakon što je<a href="https://etv.me/drustvo/visi-sud-raonic-nezakonito-reizabran-za-generalnog-direktora-rtcg"> Viši sud u Podgorici potvrdio odluku </a>Osnovnog suda da je Boris Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine. U ovom pismu Šuković je najavila multimedijalni projekat „Javni servis u raljama patika“. Pismo prenosimo integralno: Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Prvo bih htjela da Vam zahvalim što ste, Vašim dolaskom, probudili zatomljenu kreativnost kod mnogih, pa i kod mene. Stalna neizvjesnost I pritisci, ne proizvode neminovno samo stres. Dapače. Objasniću kasnije, u nastavku pisma. Uljuljkani i nesvjesni, kako ste nekoliko puta naglasili, “nezasluženim radnim statusom I privilegijama”, decenijama smo, mnoge kolege pa i ja, besciljno tumarali mračnim hodnicima RTCG-a, sve dok nam se Vašim dolaskom nije ukazala svjetlost! A iz svjetlosti rodila se samospoznaja da sve što smo uradili u toj kući zapravo je tandara mandara broć, jer smo, kako ste nam spočitali, sve radili po “direktnom nalogu centrala mračnog režima koji nas je tu instalirao”. Eto, koliko je meni trebalo vremena da ukapiram da su Vaša i Borisova činjenja prema dijelu zaposlenih zapravo pedagoške mjere, istinski iskrene i poučne. I, koliko ste dragocjenog vremena na nas potrošili… Prebaci tamo, prebaci vamo… Pa stvarno, neka nas je sramota. A, poenta vaše zajedničke očinske brige bila je jasna ko dan - Voskrsenja ne biva bez smrti! Ali, avaj! Taman kad smo se malo dozvali, za srce nas je ujela današnja vijest - Viši sud potvrdio da je Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora RTCG! Pa, kako, pa zašto!? Pa, je li to moguće? Pa šta su to zaboga našli da je neregularno?! Ali, glavu gore! To je još samo jedna presuda, u nizu… Toliko puta ste pokazali da ni Vas ni Raonića generalnog Borisa to niti zanima, niti opterećuje. Shvatite i ovu, kao i one ostale – “pala muva na međeda”! Ili, ne znam da li je primjereno, ali razumjećete moju želju da hoću da Vas relaksiram, citiraću toliko pominjane stihove legendarnog Mitra Mirića – “Ne može nam niko ništa… “ Vi, slobodno nastavite stih, ako hoćete. Sigurna sam da se ni Vi ni Boris ne bojite nikog, pa ni Suda. Uvjerile smo se lično, koleginica Sneška Rakonjac i ja, prije nekoliko dana. Da pojasnim, bile smo na suđenju kolegi Srđanu Čoviću po tužbi Raonića generalnog, kada je ničim izazvan, Boris prkosno pogledao sudiju u oči i tužbom zaprijetio… Ali, da ne bude zabune, prijetnja nije bila upućena sudiji, nego nama dvijema. Ma, nego šta. Sreća prati “hrabre”! Elem, kao što sam i najavila na početku pisma. Vratimo se kreativnosti. Radujem se da mogu da Vas obavijestim da pripremam multimedijalni projekat, pod radnim nazivom “Javni servis u raljama patika”. Vjerujem da nemate ništa protiv što sam “pozajmila” nešto od naslova Vaših literarnih uradaka?! Ako razumijete šta hoću da kažem. Biću slobodna da Vam proslijedim i nekoliko fotografija da imate uvid u koncept I osnovnu ideju mog rada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101815100_056f26577d34f868d3c9db47def3b549826eb0b5543379987afc42a896a08b1b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101815100_056f26577d34f868d3c9db47def3b549826eb0b5543379987afc42a896a08b1b" data-rendition-name="original" width="866" height="597" loading="lazy" alt="Patika na platnu"> </figure>  „Patika na platnu“, kombinovana tehnika Drugi rad u okviru pomenutog multimedijalnog projekta nazvala sam “Mrlja”. Osnovna ideja je pojednostavljen prikaz etičke dimenzije stanja, vizije i razvoja Javnog servisa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101815100_1f93c34f64b3eab070aa9c70bb0caf40ff5a26bfc7c65457697b554fb4af2bed.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101815100_1f93c34f64b3eab070aa9c70bb0caf40ff5a26bfc7c65457697b554fb4af2bed" data-rendition-name="original" width="737" height="533" loading="lazy" alt="Mrlja"> </figure>  „Mrlja“, tehnika - mrlje na platnu I, konačno, da Vas ne zamaram, vidjećete uostalom cjelinu kad bude gotov projekat, predstavljam rad koji sadrži konceptualni opozit smjeru uređivačke politike Javnog servisa. Fotografiju sam nazvala “Što bi rekao moj kolega Sejo”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101815100_0e610509bb38088e2f323970de6281bab99000780551f5700f4a55682aac7167.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101815100_0e610509bb38088e2f323970de6281bab99000780551f5700f4a55682aac7167" data-rendition-name="original" width="741" height="550" loading="lazy" alt="Što bi rekao moj Sejo - Tanja Šuković"> </figure>  „Što bi rekao moj kolega Sejo“, tehnika - postavila stvari koje inače držim u kući Blagodarim I s nestrpljenjem očekujem Vaša zapažanja o mom multimedijalnom projektu. O presudi, ne brinite. Đe su ove ostale, tu će I ova. Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Šuković najavila Drljeviću novi multimedijalni projekat: „Javni servis u raljama patika“

Grupa radnika RTCG uputila je pismo na četiri adrese u Evropskoj komisiji, predsjednici Ursuli Fon der Lajen, ambasadoru EK u Crnoj Gori, Johanu Satleru, portparolki EK Ani Pisonero, kao i glavnom portparolu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peteru Stanu, u kom izražavaju zabrinutost zbog urušavanja ugleda Javnog servisa i devastacije njegovih resursa.
Pismo potpisuju: Časlav Vujotić, Slaven Knezović, Srđan Čović, Tanja Šuković, Mladen Vukčević, Snežana Rakonjac, Sabrija Vulić, Nataša Baranin i Žarko Božović.&nbsp;
- Nedavno je u Crnoj Gori donešen zakon koji omogućava da generalni direktor Javnog servisa bude osoba sa svega pet godina radnog iskustva čime je srozan dosadašnji kriterijum po kome je čelnik te institucije morao imati bar 10 godina rada u medijima sa fakultetskom diplomom. Umjesto da se takva stavka i pooštri, skoro početniku još više olakšano da se još jednom kandiduje za čelnika Javnog servisa. Olakšani su uslovi da se opet nezakonito i treći put kandiduje aktuelni generalni direktor. Iako ima pravo na svega dva mandata po zakonu. Na oba ta mandata je imenovan nezakonito prema odluci suda - naveli su potpisnici pisma.
Napominju da Tužilaštvo do sada nije nikoga sankcionisalo zbog toga, niti je preduzelo izvršne radnje kojima treba da se odlikuje pravna država.
- A zakonodavstvo je omogućilo pristup takvoj osobi da ponovo uzurpira resurse najveće državne medijske kuće - ističe se u pismu.
Oni poručuju da premijer Milojko Spajić, upitan zašto olakšava reizbor spornog direktora, te da je uputio da Evropska komisija stoji iza toga.
- Molimo vas da nam objasnite ako je to istina: koji su razlozi - navela je u pismu grupa radnika RTCG.

Grupa radnika RTCG pisala na više adresa u EK: Traže odgovore o Raoniću po Spajićevoj preporuci

Danas je Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Interesantan datum - poručili su kandidati za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu poručujući da su bili žrtve posebne namještaljke koja se, kako su podvukli, nastavlja i nakon završetka zvaničnog konkursa.
Ističu da je njih osmoro upravo po Zakonu o slobodnom pristupu tražilo od pravne služe RTCG četiri dokumenta: dokumentaciju vezanu za kandidaturu Borisa Raonića na Konkursu za generalnog direktora RTCG, izvještaj pravne komisije RTCG za pregled dokumenata, potvrdu o radnom iskustvu Borisa Raonića, mišljenje advokata Zekovića i Đukanović o (ne)mogućnosti imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
- Kandidati tražili. Menadžment i Savjet kriju. U skladu sa Zakonom vrijeme za odgovor je davno prekoračeno, a odgovora nema. Poznati manir rukovodstva RTCG na čelu sa generalnim direktorom i Savjetom RTCG. Skoro mjesec dana je prošlo kako pojedini kandidati nijesu dobili Odluku o četvrtom imenovanju Raonića za generalnog direktora RTCG. Te odluke nema ni na sajtu RTCG. Kao ni mnogih drugih odluka - ukazali su Časlav Vujotić, Vladimir Maraš, Sabrija Vulić, Snežana Burzan, Srđan Čović, Slaven Knezović, Andrijana Bulatović i Žarko Božović.
Oni kažu da policija po prijavi Raonića zove na razgovor ljude koji objave neki dokument RTCG.
- Usput nema Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta na sajtu RTCG, što je javni dokument. Nema obavještenja o otkazima koje daje ovih dana. A danas je Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. I niko ne snosi posljedice od javnog interesa - naveli su oni.
Ministarka je, kažu, danas pozvala građane i medijske radnike da se aktivno uključe u procese informisanja i koriste svoje pravo da zahtjevaju informacije koje su od javnog interesa. To, dodaju, ne dopire do menadžmenta Javnog servisa RTCG.
- Odazivamo se na taj poziv ovim putem. Dragi građani, srećan vam Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama, posebno od Javnog servisa svih građana Crne Gore. Čekamo pristup... - zaključili su u saopštenju.

Kandidati za generalnog direktora na minulom konkursu: Srećan vam dan koji ne postoji u Javnom servisu

Važno je da država pokaže snagu i brojne afere vezane za izbor rukovodstva RTCG-a izvede na pravni čistac, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je danas ugostio učesnike na konkursu za generalnog direktora Javnog servisa koji su se predstavkom obratili ovoj instituciji: Sabriju Vulića, Andrijanu Kadiju, Srđana Čovića, Snežanu Burzan, Vladimira Maraša, Slavena Knezovića i Žarka Božovića.
Oni su predsjednika Milatovića upoznali sa dešavanjima na nedavno završenom konkursu za izbor generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore.
- Imajući u vidu značaj Javnog servisa kao dobra od opšteg značaja, pozivam nadležne institucije da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, hitno preispitaju osnovanost tvrdnji koje se odnose na nezakonit izbor generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, kao i nepoštovanje pravosnažnih odluka sudova u ranijim slučajevima njegovog izbora - poručio je Milatović.
On je podsjetio da je u junu ove godine vratio Zakon o nacionalnom javnom emiteru kojim se smanjuje kriterijum za izbor direktora RTCG-a sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva, smatrajući da se tim rješenjem zanemaruje značaj Javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost.
- Javni servis mora biti oslobođen političkog uticaja, objektivan i transparentan, što danas nije slučaj. Stoga je važno da država pokaže snagu i brojne afere vezane za izbor rukovodstva RTCG-a izvede na pravni čistac - kazao je Milatović.
Kandidati za generalnog direktora RTCG-a su istakli da smatraju da je izabran protivkandidat koji ne ispunjava zakonske uslove, te da institucije sistema ne rade svoj posao, čemu svjedoče neizvršene pravosnažne sudske odluke o nezakonitom izboru aktuelnog direktora Borisa Raonića.
Saopštili su da ovakvim izbornim procedurama, aferama i kršenjem pravnih normi, Javni servis gubi svoj kredibilitet i ne ispunjava osnovnu funkciju istinitog informisanja i rada u interesu svih građana Crne Gore, te da su za državu koja želi ići putem evropskih i NATO integracija ovakvi pravni propusti nedopustivi. Kazali su i da vladavina prava ne smije biti "mrtvo slovo na papiru", već da se zakoni moraju primjenjivati.
Zahvalili su Milatoviću na razgovoru i poručili da očekuju da ih prime i predsjednici Vlade i Parlamenta.

Milatović sa kandidatima za direktora RTCG-a: Nadležni hitno da preispitaju tvrdnje o nezakonitom izboru Raonića

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Da li su se simfonijski orkestar i službe za predikciju vremena udružile kako bi obesmislile viziju razvoja Javnog servisa?

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je u Ajdovščini selekciju Slovenije 29:28, u posljednjem kontrolnom meču uoči Evropskog prvenstva.

Do pobjede protiv tima koji predvodi Dragan Adžić, izabranice Suzane Lazović došle su zahvaljujući sjajnom izdanju u finišu meča.

Slovenija je vodila na poluvremenu 15:11, a u 46. minutu na semaforu je pisalo 23:16.

Do kraja meča, Crna Gora je postigla 13, a primila samo pet golova, za pobjedu protiv selekcije koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Parizu.

Kapitenka Milena Raičević predvodila je crnogorski tim do pobjede sa sedam golova, Ivona Pavićević je postigla šest, dok su po četiri puta mrežu rivala zatresle Tatjana Brnović i Đurđina Jauković.

Sa tri pogotka meč je završila Dijana Mugoša, Nina Bulatović i Matea Pletikosić dodale su po dva, dok se u strijelce još upisala Katarina Džaferović.

Golmanka Marta Batinović je upisala pet, Armel Atingre dvije, a Marina Rajčić jednu odbranu.

Crnogorske rukometašice sjutra će odraditi zajednički trening sa Slovenijom, nakon čega putuju za Mađarsku.

Narednog petka duelom protiv Srbije počinju učešće na EHF Euro 2024 na kojem brane bronzanu medalju osvojenu prije dvije godine.

Crnogorske rukometašice pobijedile Sloveniju

Uz zahvalnost na uspješnoj saradnji, Uprava policije Crne Gore odaje priznanje kolegama iz Republike Srbije koji su danas u ranim jutarnjim časovima locirali i lišili slobode Aliju Balijagića na teritoriji njihove države, saopšteno je večeras iz UP.
Istovremeno, kako navode u saopštenju, Uprava policije Crne Gore izražava zahvalnost svim crnogorskim policijskim službenicima, kao i pripadnicima Vojske Crne Gore,na nesebičnom zalaganju, profesionalizmu i istrajnosti, te izuzetnom trudu uloženom u ovim aktivnostima, a posebno građanima na toleranciji, strpljenju i razumijevanju tokom višenedjeljnih izazovnih aktivnosti&nbsp;
- Napominjemo da je svakodnevno, na nivou uspostavljenih operativnih štabova policija Crne Gore i Republike Srbije, vršena kontinuirana razmjena operativnih podataka o kretanju lica i lociranju istog, na koji način je usmjeravana ciljana postavka angažovanih policijskih službenika na teritoriji obje države u cilju sužavanja manerva kretanja i lociranja traženog lica – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Uprave policije dodaju da su od 25. oktobra, sve do danas kada je Balijagić lišen slobode u Srbiji, policijski službenici Uprave policije Crne Gore na području Vraneške doline u mjestu Tomaševo vršili ciljanu pretragu terena, opserviranje, preglede porodičnih kuća mještana toga područja, kao i obilaske svih pozicija za koje se moglo pretpostaviti da mogu poslužiti za boravak i skrivanje, uz izuzetnu posvećenost i napore policijskih službenika na terenu.
Kažu da je policija postupila u odnosu na svaku prijavu građana koji su svojim nesebičnim doprinosom pružili podršku službenicima Uprave policije, te je svaka dojava provjerena sa jednakom pažnjom i posvećenošću.
- U mjestu Sokolac, ali i u drugim obližnjim selima koja gravitiraju prema kritičnom području, tokom trajanja potrage bilo je počajano prisustvo policije i Vojske Crne Gore radi očuvanja unutrašnje bezbjednosti, što je doprinosilo sigurnosti građana – podsjećaju iz UP.
Kažu i da su aktivnosti u odnosu na postupanje službenika prije ovoga događaja &nbsp;preduzeli službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.
Oni su, prema navodima iz UP, obišli operativni štab u Tomaševu, te izvršili uvid u spise predmeta u vezi sa preduzetim aktivnosti službenika Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u odnosu i prema Balijagiću i njihovo postupanje je u toku.&nbsp;
- Nakon sagledavanja svih činjenica i okolnosti vezanih za postupanje i eventualne propuste policijskih službenika Uprava policije u odnosu na lice A.B. prije izvršenja ovog krivičnog djela, javnost će biti upoznata transparentno i u potpunosti – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Uprava policije odala priznanje kolegama iz Srbije

U trenutku kada Glavni grad u narednu godinu prenosi neutrošenih 38 miliona eura jer gradska uprava nema kapaciteta da realizuje svoj budžet, donosi se odluka da se za 178.000€ blokira svoj klub u sred sezone, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
On je, reagujući na blokadu računa košarkaškog kluba Budućnost Voli koju je sprovela Uprava lokalnih javnih prihoda, kazao da jedan dio gradskih preduzeća odavno zaslužuje blokadu, usljed mnogo većih dugovanja.
- Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis čije dno se ne vidi - zaključio je Anđušić.&nbsp;

Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis

Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu uručena je danas pjesniku Sretenu Vujoviću za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba”, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača „Otvoreni kulturni forum”, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp;
Na svečanosti organizovanoj na Cetinju, nagradu je uručio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.&nbsp;
On je kazao da je Cetinje, kroz svoje vjekovno postojanje, bilo i ostalo dom velikih mislilaca, umjetnika i pjesnika, čije nasljeđe i danas živi kao izvor ponosa i inspiracije, te da među njima posebno mjesto pripada Aleksandru Lesu Ivanoviću.
- Danas, na Cetinju i u čitavoj Crnoj Gori, nema čovjeka koji ne zna barem jedan stih Aleksandra Lesa Ivanovića, a njegovo ime je vremenom postalo sinonim za poetsku snagu Cetinja, koje je kroz njegove pjesme oplemenjeno kao mjesto gdje se poezija ne samo piše, već i živi. Zato, nije slučajno što najveća književna nagrada našeg grada nosi Lesovo ime, kao omaž njegovom nemjerljivom doprinosu, ali i podsjetnik na odgovornost da njegujemo i čuvamo našu kulturnu tradiciju - naveo je Đurašković.
Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Vujović je istakao da je Cetinje iznjedrilo mnoge zančajne umjetnike, pisce i stvaraoce u svim oblastima društvenog života, koji bezvremeno svjedoče o njegovoj slavi.&nbsp;
- Jedan od čarobnjaka pisane riječi je svakako i Aleksandar Leso Ivanović. Zato me ova nagrada vraća u najranije djetinjstvo, nepunih pet godina, kada je njegov lik, viđen svega jednom, ostao trajno urezan u moje sjećanje. „Ovaj čovjek je pjesnik”, kazao je moj otac, prekinuvši me u igri, u kuneti Hercegovačke ulice. Ne znajući što to znači, slutio sam nešto veliko, posebno! Pozdravio se sa mojim ocem i prošao pored nas, nečujno poput opisa u pjesmi „Ljudi sjenke” - kazao je Vujović.&nbsp;
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović. Žiri u obrazloženju navodi da je pjesnička knjiga „Gozba” kruna dosadašnjeg opusa pjesnika Sretena Vujovića
- &nbsp;„Gozbom” pjesnik kreira novu realnost i imaginarnost vlastite, svojevrsne „Luče mikrokozme”, inspirisan i zaokupljen poetskim istraživanjem istoimenog Njegoševog religiozno - filozofskog spjeva. Otuda ova pjesnička knjiga sadrži tri autorova pogleda na svijet i čovjeka u njemu. Nju ispunjavaju poetske refleksije o prostoru, vremenu i vječnosti, postojanju i trajanju, o Bogu kao transcedensu, životu, makrokosmosu (prirodi), mikrokosmosu (čovjeku), o smrti, znanju i vjerovanju, racionalnom i iracionalnom, o ljudskom mišljenju - navodi se u obrazloženju žirija.
Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga za protekle 42 godine. Zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika.&nbsp;
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.
Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.&nbsp;

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesniku Sretenu Vujoviću

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: javni-servis