Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dpjka3Vr8hkI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

1250x600

1084x550

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Godišnjica Javnog servisa nije mala stvar. Dapače! Zato, uvaženi Docentu, moram ponovo da se osvrnem na taj iznimno važan događaj I obilježavanje istog u Vašoj I Bobijevoj izvedbi. Dakle, osmislili ste, kako reče Nezakoniti, jedan vrlo bogat I nadasve zanimljiv program. A, ako kome, njemu svakako treba vjerovati na riječ. Elem, bilo je tu raznih izmišljaja od događaja, ali meni su mnogo zanimljivije poruke čelnih ljudi RTCG, izrečene tokom ovih svečarskih dana. Inače, svečanosti su zanimljiv sociološki fenomen, izazovu dosta emocija, a često I navalu inspiracije da se nešto prigodno kaže. Mislim, dešava se, ako kome basta, da održi neku mudru besjedu. Ako je, pak, situacija kao u Bobijevom slučaju – deficit maloprije navedenog, a izražen suficit ambicije, funkcije I volje, onda dobijemo umotvorine koje su smućkali ChatGpt I neki kum. Po uputama, naravno, našeg Bobija. Pa da citiramo tu misaonu eklektiku: “Nastavljamo da radimo da RTCG bude glas svih građana, a ne eho”. “Odradili smo fantastične stvari po pitanju organizacione strukture, kulture rada unutar kuće, što je možda bio jedan od većih izazova u posljednjih nekoliko godina, da radnu etiku i radnu kulturu popravimo, da probudimo i kreativnost kod naših kolega, koja je možda bila malo zapostavljena.” E, pa sad, da ne bih trošila mnogo riječi I analizirala šta nam o radnoj etici, radnoj kulturi I buđenju kreativnosti, kaže naš Bobi, samo ću, umjesto komentara, da podastrem nekoliko fotografija na kojima su zabilježeni djelovi teksta objavljenog juče na portalu rtcg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3" data-rendition-name="original" width="623" height="628" loading="lazy" alt="rtcg"> </figure>  Ne bih išla dalje od naslova I jednog podnaslova. I, evo, sve Vam se samo reklo. Ako me razumijete šta sam htjela da kažem?! Inače, u posljednje vrijeme, našeg Bobija jako često srijećem. Za moj ukus susret češći nego jednom u deset godina je previše. Svejedno, što bi rekao gospodin Dragomir Despić zvani Desingerica, naš Bobi, voli da “baulja I čarlija” po hodnicima RTCG. Ali, zanimljivo, ne vidi ono što vidimo mi, djelatnici. Da ne objašnjavam, samo ću da podastrem svježe fotografije. Ne znam samo jesu li ovo ti “fantastični projekti” koje je opjevao doktor I profesor Dragan Koprivica?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="hodnik rtcg"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="POZOR RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="HODNIK RTCG"> </figure>  „Ako misliš da ćeš dobiti bitku, razmisli još jednom. Ako si razmislio još jednom — razmisli ponovo.” (Grunf, Alan Ford) Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim! Tanja Šuković, generalni direktor RTCG I mis Jugoslavije 1989. godine

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Savjet RTCG-a nije poštovao određene zakonske norme i to nije dobra praksa. Mislim da će u jednom trenutku to sve doći na naplatu u pravosudnom smislu, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti" osvrnuvši se na dešavanja u Javnom servisu.
Predsjednik države je dodao da upravo Savjet treba da u ime građana sprovodi najbolje moguće standarde.
- To izgleda nije slučaj, kao što znate imamo i presude Osnovnih sudova - poručio je Milatović.
Podsjetimo, Osnovni sud donio je presudu da je generalni direktor RTCG Boris Raonić nezakonito naimenovan na tu poziciju i u septembru prošle godine.

Milatović: Savjet RTCG nije poštovao zakon, a treba da sprovodi najbolje standarde - to će doći na naplatu

Crna Gora je u posljednjih pet godina postala primjer onoga što se u istraživanjima političke nauke svrstava u populističke režime. Vlasti od 2020. godine populizam ne vide kao svoj cilj, nego kao instrument putem kojeg će se odreći svake vrste odgovornosti i to rade koristeći modele koji su autoritarni, a unutrašnju i vanjsku politiku vode neliberalnim i nedemokratskim uzusima.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikolog Marko Savić.
- Tako da danas govorimo o polarizovanom društvu i političkoj sceni, o manjku prostora za strateški dijalog &nbsp;i o dodatnom urušavanju institucija koje bi trebalo da čuvaju građanski karakter ove države - dodao je on.
Crna Gora se, navodi, nalazi na rubu afektivnog polarizma, što znači da je društvena atmosfera takva da je nemoguće da dođe do dijaloga koji bi uključio različite društvene aktere.
- Afektivni polarizam proizvodi nešto što može biti vrlo pogubno za građanski kapacitet ove države, a može dovesti do sukoba. Takođe, vidimo da je Crna Gora u posljednjih pet godina postala klasični primjer polarizovanog društva. Više ne govorimo o podjelama kao o nekakvoj inherentnoj karakteristici svakog demokratskog društva, već govorimo o polarizovanosti i ti polovi se sve više udaljavaju i na taj način nastaje zapravo ova atmosfera koju sam pomenuo - rekao je on.
Komentarišući najave o rekonstrukciji Vlade, koja bi dovela do smjene nekih ministara, uglavnom iz redova Demokrata, Savić kaže da vjeruje da će ona donijeti samo zamjene.
- Dobićemo zamjene, dobićemo najduže polugodišnje “zamazivanje” očiju međunarodnih partnera i Evropske unije da do određenih promjena dolazi, a u suštini, preusmjeravaćemo energiju na neke stvari koje nijesu ključne i bitne - istakao je Savić.y
Vjeruje da je uloga opozicije nemušta i da su propustili dosta vremena da stanu na branik ključnih vrijednosti građanskog identiteta.
- Čini mi se da oni nijesu kadri da u ovim vodama plivaju na način na koji to njihovi glasači očekuju. Napisao sam na twitteru da su trebali da budu oko postamenta Pavlu Đurišiću, da svaki dan budu na protestu sa Cetinjanima na Kruševom ždrijelu, da i ranije pokrenu vaninstitucionalnu borbu - dodao je on.
Savić kao jednu vrstu suptilnog fašizma komentariše nastup profesora Aleksandra Stamatovića u emisiji “Naglas” na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u kojoj je gostovao sa akademikom Šerbom Rastoderom. Postavlja se pitanje, kaže, koja je u toj emisiji bila &nbsp;uloga Javnog servisa.
- Ne moramo da trošimo riječi na to kakva je uloga u ovome društvu, kakav je cilj nastupa i diskursa Stamatovića, ali možemo da govorimo o tome zašto je takvom diskursu dato vrijeme i prostor koji građani i građanke ove države plaćaju. Pokušaj je to da se gledaocima proda da se pod krinkom izbalansiranog izvještavanja dovode dva suprotstavljena gledišta na nešto što su utvrđene istorijske činjenice. Ovdje moram podvući da je profesor Rastoder vrlo elokventno i argumentovano branio poziciju prije svega nauke, što je iz moje perspektive kao politikologa jako važno da podvučem - istakao je Savić.
Podsjeća da je moderiranje emsije prepušteno, kako kaže, nesnađenom mladom novinaru koji je ostavio prostor za suptilnu verziju fašizma.
- U takvim diskusijama, kada dođe do pravljenja razlike po rezovima koje je Stamatović plasirao, a tiču se porodične istorije, porijekla, vjere to onda govori o jasnom fašizmu. Javni servis je imao ulogu promotera ovakvog diskursa. Ovo ne dolazi ad hoc, postoje određeni urednici koji su ovakvu formu uokvirili i koji su je nakon toga plasirali i na društvene mreže, obraćajući se upravo onim gledaocima kojima će taj segment emisije biti privlačan da ga u potpunosti pogledaju - naglasio je Savić.
Ako se govori iz perspektive analize medija Javni servis je, kaže, napravio ono što se naziva clickbait-om.
- A to je bio čitav koncept emisije, da se tema koja jeste istinski važna, predstavi kao još jedna u nizu nacionalističkih borbi dva nacionalna tabora. Tako su sebe vrlo svjesno svrstali u promotera ovog suptilnog fašizma - dodao je on.&nbsp;
Savić podsjeća i na drudge priče i emisije RTCG-a koji, kaže, promovišu suptilni fašizam, poput serijala “Vraneš - ljudi i događaji”, kao i “Sanjajte sa nama Crnu Goru” sa Slavišom Čurovićem gdje se plasiraju, kako tvrdi, apsolutno neistinite i neutvrđene istorijske činjenice o Crnoj Gori.
On je u doktorskoj disertaciji obrađivao spomeničku kulturu kao dio meke moći Rusije u Crnoj Gori. Došao je do zaključka da u Crnoj Gori &nbsp;postoje spomenici koji imaju takvo značenje.
- SPC se u prethodnih deset godina pojavljuje kao ključni uzurpator onoga što su zakonske norme i propisi kada je u pitanju spomenička kultura, kroz njima svojstvenu reviziju istorije. Institucije ove države su odgovorne. Zašto ne reaguju? &nbsp;Zato što je uloga u SPC u Crnoj Gori apsolutno politička. Postoji direktni uticaj koji se umnogome analizira, postoji i drugi koji govori o jednoj vrsti simbioze koja u tom obliku do 2020.godine nije postojala, na način da SPC postaje politički akter - rekao je Savić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9i-v3WXTZJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Javni servis je vrlo svjesno sebe svrstao u promotera suptilnog fašizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.
Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.
Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.
„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.
Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.
Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.
„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.
Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?
Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.
Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.

Na RTCG đeci nije mjesto

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (RTCG) pisala je tamošnjem Savjetu tražeći da se poništi odluka o otkazu dugogodišnjoj novinarki Nevenki Macan, koja joj je uručena poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju.
Ovaj čin otpuštanja smatraju nedobronamjernim i neprofesionalnim činom aktuelnog menadžmenta RTCG.
- Naglašavamo da je Nevenka Macan svoj radni, a samim tim i životni vijek provela u RTCG. Višestruko nagrađivana za svoj rad i profesionalan odnos prema svom pozivu rezultirao je otkazom na dohvat penzije. Tim povodom obratili smo se i Savjetu Javnog servisa, tražeći da se ova odluka poništi i da koleginica Macan bude kad za to dođe vrijeme ispraćena u penziju kako zaslužuje i dolikuje - istakli su u Sindikalnoj organizaciji.
Stavljanjem ove odluke ad acta menadžment RTCG će, smatraju oni, pokazati da poštuje Nevenu Macan i poziv novinara.
- U suprotnom naša Sindikalna organizacija preduzeće sve kako bi zaštitila interes koleginice i naše članice Nevenke Macan, a samim tim i naše ugnjetavane profesije - zaključili su u saopštenju.
<h2>Nastavak zabrinjavajuće prakse</h2>
I grupa novinara uputila je protestno pismo ovim povodom ukazujući da otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana - naveli su, između ostalog, oni.
<h2>Protivljenje apsurdu i neproduktivnoj odluci</h2>
Javnost je, inače, još u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. &nbsp;Macan je juče za Portal ETV izjavila da je razlog otkaza upravo to što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.
Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.
Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG.
Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Sindikalna organizacija RTCG: Tražili smo Savjetu da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Garderobno čuvanje ugleda

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.
Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.
Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.
Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom.
Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.
Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.
- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.
Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.
On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".
Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.
Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: javni-servis