U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Prema Izvještaju Evropske komisije, u koji je Portal ETV imao uvid, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.&nbsp;
Značajni koraci su preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i podršku žrtvama.
<h2>Crna Gora jača transparentnost i integritet u javnom sektoru</h2>
U Crnoj Gori je postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika. U 2024. i 2025. godini, fokus je bio na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru, stoji u Izvještaju Evropske komisije.&nbsp;
Ocjenjuje se da su Crnoj Gori u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno u visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba.
Implementacija ovih mjera, kako piše u Izvještaju, pokazuje prve rezultate, ali potrebni su kontinuirani napori da bi se korupcija smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere u Crnoj Gori uključuju unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući otvoren pristup informacijama i digitalizaciju usluga.
Ove reforme, kako se navodi, doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj, kao i za dalje približavanje EU standardima.
<h2>Sloboda izražavanja&nbsp;</h2>
Prema ocjeni EK, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježena su određena poboljšanja kada su u pitanju sloboda izražavanja, medijska sloboda i pluralizam koji su ključni stubovi demokratskog društva.
Kako se navodi, potrebni su kontinuirani napori za dalju usklađenost sa EU acquis, te za efektivnu primjenu zakonodavstva o ravnopravnosti i nediskriminaciji, borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, te rješavanju kontinuirane diskriminacije Roma, LGBTIQ osoba, osoba sa invaliditetom i pripadnika manjina.&nbsp;
Rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici i dalje su rasprostranjeni, te su potrebni napori da se obezbijedi efikasna dostupnost i kapacitet specijalizovanih podršknih servisa za žrtve.
<h2>Mediji i NVO</h2>
Prema ocjeni Evropske komisije, iako su u Crnoj Gori primijećeni određeni pomaci u unapređenju medijskog okvira, posebno u jačanju nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa, medijski sektor u zemlji i dalje je suočen s izazovima.
Kao izazove navode politički uticaj i koncentracija medija ograničavaju pluralizam i nezavisno izvještavanje, potrebno je osigurati efikasnu primjenu zakona o medijima i zaštiti novinara od pritisaka, prijetnji i napada, dalji napori su potrebni u jačanju profesionalnog novinarstva i podrške istraživačkim medijima, kao i u unapređenju radnih uslova novinara.
Društvo civilnog sektora u Crnoj Gori, stoji u Izvještaju, ima značajnu ulogu u praćenju reformi, zagovaranju ljudskih prava i borbi protiv korupcije.&nbsp;
Organizacije civilnog društva, pojašnjavaju, doprinose praćenju implementacije zakona i politika, podizanju svijesti javnosti o pravima građana i odgovornosti institucija, podršci ranjivim grupama, uključujući žene, djecu i manjine.
Prema ocjeni Evropske komisije, unapređenje kapaciteta medija i društva civilnog sektora, uz kontinuiranu zaštitu sloboda izražavanja i prava na informisanje, ključni su za jačanje demokratije i vladavine prava, kao i za uspješno napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
<h2>Digitalni i ekonomski kriminal</h2>
Kako je organizovani kriminal sve aktivniji u digitalnom prostoru, Crna Gora i druge zemlje kandidati moraju jačati kapacitete za istrage kibernetičkog kriminala, navodi se u Izvještaju.
Potrebno je, kako se ocjenjuje, unaprijediti sisteme za praćenje i sankcionisanje finansijskog kriminala, uključujući pranje novca i finansiranje terorizma, kao i jačati saradnju između različitih državnih institucija.
<h2>Zaštita ranjivih grupa i djece</h2>
Kako je ocijenila Evropska komija, Crna Gora mora nastaviti jačati sistem zaštite djece i osoba sa invaliditetom, uključujući deinstitucionalizaciju i pružanje adekvatne podrške žrtvama nasilja.&nbsp;
Poseban fokus, kako se navodi u Izvještaju, treba biti na dostupnosti specijalizovanih servisa za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja i porodičnog nasilja.

Vjera Ljuljđuraj

500x500

1250x600

1084x550

Izvještaj EK: Crna Gora da pojača napore u prevenciji trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata

Građani zaslužuju veći uticaj na odluke koje direktno utiču na njihove živote, a političari imaju odgovornost da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora. To je poručeno je sa skupštine građana na temu “Kako spriječiti partitokratiju i političko zapošljavanje?”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović podsjetila je da ta organizacija, u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), četvrti put organizuje Skupštinu građana i građanki.
- Skupština građana predstavlja priliku za građane da praktično prikažu na koji način mogu doprinositi donošenju odluka i stvarnim promjenama u društvu. Nakon Skupštine planirano je predstavljanje seta preporuka koje će građani samostalno koncipirati, kroz ekspertske i poslaničke sesije, a koje će biti dostavljene Evropskom parlamentu, Evropskoj uniji, drugim institucijama u okviru Unije, kao i Skupštini Crne Gore - pojasnila je Vuksanović.
Istakla je da će CEDEM nastaviti da zagovara preporuke, svjesni da njima neće biti riješena partitokratija i političko zapošljavanje u potpunosti, ali da je moguće „ići korak naprijed i barem djelimično umanjiti problem koji je trenutno na visokom nivou.“
Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Čedomir Markov pojasnio je da su skupštine građana model demokratskih inovacija koje se sve više uspostavljaju širom Evrope i svijeta kako bi odgovorile na probleme u reprezentativnoj demokratiji.
- Ovi procesi uključuju deliberaciju, odnosno strukturirani proces u kojem se okuplja reprezentativni uzorak populacije na koju se određeni društveni problem ili politička odluka odnosi. Cilj je da se kroz razgovor ponude različite perspektive i da se odvagaju argumenti za i protiv, kako bi se donijela kolektivna odluka koja je najbolje informisana - naveo je Markov.
Prema njegovim riječima, građanske skupštine pružaju priliku građanima da kroz dijalog i promišljanje oblikuju rješenja za složene društvene probleme.
- Pitanje koje se postavlja je koliko i na koji način ova praksa može uticati na stvarne političke procese. Vjerujem da će preporuke građana biti od velike vrijednosti, ali i da će na političarima biti da građanima pokažu kako njihovo učešće u političkim procesima može imati značajan uticaj - naveo je Markov.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da je ključ za napredak društva u postizanju balansa između političkih organizacija i interesa građana.
- Naša dužnost je da saslušamo prijedloge građana i da ih inkorporiramo u zakonske procedure kad god je to moguće. Političke stranke, iako važne, ne smiju biti iznad interesa građana. Naša uloga je da omogućimo političkim partijama da ostvaruju svoje ciljeve u korist društva, ali i da poštujemo svakog građanina kao pojedinca - rekao je Bojović.
Smatra da je vrlo važno da na pozicijama koje zahtijevaju specifična znanja i stručnost dođu kvalifikovani ljudi.
- Imali smo dug period u kojem su se pozicije popunjavale na temelju partijske pripadnosti, što je često rezultiralo nedostatkom stručnosti. Ne smijemo dopustiti da bilo koja politička pripadnost bude prepreka za kvalifikovane kandidate, ali isto tako moramo spriječiti diskriminaciju prema onima koji su bili marginalizovani zbog svojih političkih stavova - rekao je Bojović.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je značaj neposredne komunikacije sa građanima i važnost njihove svakodnevne uključenosti u donošenje odluka.
On je naglasio da političari često zaboravljaju na građane van predizbornih perioda, iako bi trebalo da budu u stalnoj komunikaciji sa njima, slušajući njihove sugestije i prijedloge kako bi unaprijedili sistem.
- Iako političari često građane sjećaju samo u predizbornom periodu, smatram da bi trebali svakodnevno biti u kontaktu sa njima, jer smo mi njihovi predstavnici. Slušajući njihove primjedbe, možemo unaprijediti ono što ne funkcioniše u sistemu, kako kroz izmjene zakonskih propisa, tako i kroz promjene u praksi službeničkog sistema - rekao je Mugoša.
Istakao je značaj depolitizacije državnih institucija, pozivajući na primjenu principa meritokratije, koji podrazumijeva zapošljavanje na temelju stručnosti, kompetencija i znanja.
- Država mora da bude odgovorna i transparentna u zapošljavanju, a u tom kontekstu je nužno poštovati preporuke revizorskih institucija i učiniti naš sistem efikasnijim - zaključio je Mugoša.
&nbsp;Poslanik u Skupštini Crne Gore, Darko Dragović, izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu Skupštine građana, ističući značaj svakodnevnog kontakta između predstavnika političkih partija i građana.
- Prisustvo u Skupštini građana pokazuje da mi, kao predstavnici naroda, ne smijemo biti udaljeni od građana. Potrebno je da budemo dostupni i otvoreni za svakodnevnu komunikaciju, kako bismo bili upoznati sa njihovim problemima, predlozima i željama - rekao je Dragović.
Kazao je da je tokom razgovora sa građanima prepoznao partijsko zapošljavanje kao ozbiljan izazov u društvu.
- Očigledno je da partijsko zapošljavanje postoji, jer sam tokom razgovora sa građanima dobio konkretne primjere takvih slučajeva - istakao je Dragović.
Smatra da je potrebno uspostaviti sistem koji će promovisati zapošljavanje najkompetentnijih kadrova, umjesto da se radna mjesta popunjavaju po partijskoj pripadnosti.
- Moramo birati ljude koji su stručni, kompetentni i koji imaju istinsku želju za radom. Ukoliko budemo tolerisali stav da se neko može do penzije zadržati na radnom mjestu bez odgovornosti i zalaganja, sistem će imati ozbiljan problem u funkcionisanju - istakao je Dragović.
Učesnica Skupštine građana/ki, Milanka Joksimović kazala je da je Skupština građana prilika za građane da izlože probleme sa kojima se svakodnevno susrijeću.
- Smatram da građani treba da imaju veće mogućnosti odlučivanja mimo izbora, jer se mnoge odluke donose bez konsultacije s javnošću, iako se direktno tiču njihovih života. Postoje mehanizmi putem kojih se jednostavno nešto izglasa, a da se građani ne pitaju za mišljenje - navela je Joksimović.
Ukazala je na problem dostupnosti informacija, posebno u vezi sa konkursima za zapošljavanje, koji se često objavljuju na kratak period, čime se ograničava mogućnost prijavljivanja kandidata.
- Mišljenja sam da se mnoge stvari ne rade po zakonu i da to ima ozbiljne posljedice - ocijenila je Joksimović.
Ona je pohvalila otvorenost poslanika koji su učestvovali u Skupštini građana/ki.
- Mogu reći da smo naišli na iznenađujuće pozitivan odgovor i razumijevanje. Postoji nada da će neki od naših prijedloga biti ozbiljno razmotreni, pa čak i da će pojedini zakoni i načini funkcionisanja sistema doživjeti izmjene - rekla je Joksimović.
Pored Markova, u Skupštini građana su učestvovali priznati eksperti iz oblasti društvenih i političkih nauka: Biljana Papović, specijalistkinja za politike i reforme sa bogatim iskustvom u oblasti izbornih reformi, pravosuđa i javnog sektora, koja će govoriti o pravnim izazovima i mogućim rješenjima i Ana Škoflek, stručnjakinja za povezivanje zajednica sa donosiocima odluka, koja će razmotriti načine za jačanje učešća građana u procesima donošenja odluka.
Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Sjutra u "Budilniku": Poglavlje 27, privatnost građana i poruke djece o zajedništvu

Navijači Budućnosti Varvari večeras su na utakmici u Sportskom centru "Morača" razviji transparent na kome prozivaju funkcionere Demokratske Crne Gore.
- Unište sve čega se dohvate prevaranti, lažne demokrate - piše na poruci sa tribina.
Košarkaši Budućnost Volija igraju protiv njemačke ekipe Kemnic u okviru 16. kola Eurokupa.
Podsjećamo, Varvari nedavno prekinuli prijateljsku utakmicu koju su fudbaleri aktuelnog šampiona igrali protiv trećeligaša Ilariona, na Starom aerodromu.
Sukob iuprave fudbalskog kluba i navijača traje još od ljeta, a posljednjih dana dodatno je intenziviran međusobnim optužbama.&nbsp;

Tag: javni-sektor

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Izvještaj EK: Crna Gora da pojača napore u prevenciji trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

Sjutra u "Budilniku": Poglavlje 27, privatnost građana i poruke djece o zajedništvu

Poruka Varvara iz "Morače": Unište sve čega se dohvate prevaranti, lažne demokrate

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO