Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) podsjeća javne funkcionere na zakonske obaveze propisane Zakonom o sprečavanju korupcije, posebno na član 15, koji se odnosi na obavljanje nespojivih funkcija.
U skladu sa zakonom, javni funkcioneri koji preuzmu drugu nespojivu javnu funkciju imaju zakonski rok od 30 dana od dana početka obavljanja te funkcije da podnesu ostavku na jednu od nespojivih funkcija.
Povodom održane konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta Glavnog grada 28. novembra 2024. godine, Agencija poziva sve funkcionere koji obavljaju dvije nespojive funkcije da u što kraćem roku ispune zakonsku obavezu i primjerak ostavke dostave Agenciji.
- Posebno ističemo da, u skladu sa stavom Agencije, poslanici u Skupštini Crne Gore mogu istovremeno obavljati funkciju odbornika. Međutim, za funkcionere koji su zaposleni u organima državne uprave, ministarstvima, kao starješine, rukovodioci, članovi menadžmenta ili na lokalnom nivou, takva mogućnost ne postoji - napominju u ASK-u.
Agencija podsjeća da je ova obaveza usmjerena na odgovorno i zakonito vršenje javnih funkcija i sprečavanje sukoba interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK podsjeća funkcionere: Poštujte zakonske rokove za sprečavanje sukoba interesa

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je da, shodno članu 3 Zakona o sprečavanju korupcije, predsjednici i članovi radnih tijela (komisija, radnih grupa, savjeta i drugih tijela) obrazovanih od strane organa vlasti, kao i Vlade Crne Gore, nemaju status javnih funkcionera.
- Shodno Zakonu, javni funkcioner je izabrano, imenovano odnosno postavljeno lice u državnom organu, organu državne uprave, pravosudnom organu, organu lokalne samouprave, organu lokalne uprave, nezavisnom tijelu, regulatornom tijelu, javnoj ustanovi, privrednom društvu, odnosno pravnom licu koje vrši javna ovlašćenja, odnosno djelatnosti od javnog interesa ili je u državnom vlasništvu, kao i lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost, bez obzira na stalnost funkcije i nadoknadu - saopšteno je iz ASK-a.
Dosljedno pristupajući ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz odredaba kako Zakona o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. juna 2024. godine, tako i zakona koji je prethodno bio na snazi, Agencija ističe da je tokom prethodnog perioda “kreativnim” tumačenjem odredbe člana 3 zakona veliki broj lica uvršten u evidenciju javnih funkcionera iako za to nije postojao osnov, niti procjena u slučaju velikog uvećanja broja javnih funkcionera.
- Naime, lica o kojima je riječ imenovana su od strane organa vlasti ili Vlade Crne Gore u radnim tijelima (grupama, komisijama, savjetima i drugim tijelima) koja se obrazuju ne kao radna tijela koja učestvuju u donošenju odluka, već zbog sprovođenja zakonskih nadležnosti, davanja smjernica, sprovođenja strategija, i zbog sličnih ciljeva koji su propisani u odlukama o njihovom obrazovanju, iz čega proizilazi da ta lica nisu, niti mogu biti lica sa statusom javnih funkcionera. Ona lica u tim radnim tijelima koja već imaju status javnog funkcionera dužna su da to članstvo prijave Agenciji kao članstvo u radnom tijelu - naglašeno je iz ASK-a.
Kako dodaju, termini „izabran, imenovan, odnosno postavljen“, koji se mogu naći u aktima o obrazovanju navedenih tijela, nisu i ne mogu biti presudan razlog da bi se neko lice svrstalo u kategoriju javnih funkcionera.
- Agencija ukazuje i na član 9 stav 2 zakona koji je prethodno bio na snazi, kao i na član 11 stav 2 važećeg Zakona, kojima je predviđeno da se članstvo javnog funkcionera koji je imenovan ili biran u stalna i povremena radna tijela koje obrazuje organ vlasti neće smatrati vršenjem dvije ili više javnih funkcija - navedeno je u saopštenju.
Agencija za sprečavanje korupcije će staviti van snage sve odluke i mišljenja u kojima je suprotno tumačena ova odredba Zakona o sprečavanju korupcije. ​

ASK: Predsjednici i članovi radnih tijela koje su obrazovali organi vlasti i Vlade nisu javni funkcioneri

Južnokorejski državljanin Do Kvon ne može biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) dok se njemu i njegovim braniocima ne dostavi odluka o izručenju, saopštili su advokati Goran Rodić i Marija Radulović. 
 
Oni su kazali da su, kao branioci Do Kvona, iz medija saznali da je ministar pravde Bojan Božović donio odluku o izručenju Do Kvona SAD-u. 
 
- U toku trajanja radnog vremena u Ministarstvu pravde, zahtijevali smo da nam se odmah dostavi predmetna odluka - naveli su Rodić i Radulović. 
 
Taj zahtjev je, kako su kazali, direktno odbio Božović. 
 
Rodić i Radulović su rekli da se na taj način Do Kvonu drastično krše elementarna ljudska prava, pravo na odbranu i na pravni lijek. 
 
- Iza takvog nezakonitog postupanja ministra stoji činjenica da su sudovi, u dva navrata u pravosnažnim sudskim odlukama, cijeneći iste parametre koje je navodno cijenio ministar, donijeli odluku o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji - kaže se u saopštenju. 
 
Rodić i Radulović su ocijenili da se na taj način Do Kvonu krši elementarno pravo na pravni lijek i preispitivanje "očigledno nezakonite odluke". 
 
Ta odluka, kako su naveli, donijeta je uz kršenje domaćeg Zakona, Evropske konvencije o ekstradiciji i samog bilateralnog Ugovora o izručenju između Crne Gore i SAD-a. 
 
- Bez obzira na nezakonite namjere aktera ovog postupka, izvršenje odluke o izručenju Do Kvona nesporno se ne može sprovesti dok se njegovim braniocima, kao i njemu, na jeziku koji razumije, ne dostavi odluka o njegovom izručenju - navodi se u saopštenju.

Rodić i Radulović: Do Kvonu se drastično krše elementarna ljudska prava

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore od 25. decembra 2024. godine za produženje pritvora protiv okrivljenih Irmana Muhammada , Amara Hekala, Elvira Hekala, Sabine Hekalo Bašić., Željka Bujišića, Đoka Kovačevića, Radana Anđušića, Darka Boškovića, Milete Raonića, Bobana Krstonijevića, Bobana Ječmenice i Branka Gačevića, donijelo je Rješenje o produženju pritvora za još tri mjeseca.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, po tom rješenju pritvor okrivljenima može najduže trajati do 03, odnosno 4. aprila 2025. godine, u zavisnosti od datuma lišenja slobode.
- Vijeće Vrhovnog suda &nbsp;produžilo je pritvor okrivljenima zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.2 u vezi st.1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gora i produženog krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 405, stav 3 u vezi stava 2, u vezi člana 23 stav 2, u vezi člana 49 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Podsjetimo, okrivljenom M.I. pritvor može trajati najduže do 03. aprila 2025. godine, dok okrivljenima H.A., H.E., H.B.S., B.Ž., K.Đ., A.R., B.D., R.M., K.B., J.B. i G.B., najduže do 04. aprila 2025. godine.

Vrhovni sud produžio pritvor za tri mjeseca za dvanaestoro okrivljenih

NVO Prima pozdravila je dosadašnje poteze ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović, naročito što se nije oklijevalo u prikupljanju dokumentacije o slučajevima seksualnog uznemiravanja u obrazovnim institucijama i u njenom prosljeđivanju Osnovnom državnom tužilaštvu, saopšteno je iz te nevladine organizacije,&nbsp;
Dodaje se da su Prima i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija su tokom ove sedmice održali sastanak povodom aktuelnih saznanja o brojnim slučajevima seksualnog uznemiravanja i nasilja u osnovnim i srednjim školama.&nbsp;
- Prima će nastaviti aktivno da se interesuje o napretku državnih organa u vezi sa ovim slučajevima. Činjenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Osnovnog državnog tužilaštva, kao i svih povezanih aktera mora slati nedvosmislenu poruku i stručnoj i laičkoj javnosti da se ni seksualno uznemiravanje niti zataškavanje seksualnog uznemiravanja i nasilja u školama i drugim obrazovnim institucijama neće tolerisati – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su izmjene i dopune aktuelnog Zakona o opštem obrazovanju o kojem je MPNI ovih dana putem medija obavještavalo javnost su kompatibilne potrebama našeg sistema i ulivaju nam nadu da se ovog puta ozbiljno, stručno i iskreno pristupilo rješavanju ovog problema, ali i svih budućih slučajeva iz oblasti seksualnog uznemiravanja i nasilja u školi.
- Ministarka Jakšić Stojanović i izvršna direktorica Prime Aida Perović su dogovorile da se odmah nakon praznika sastanu u cilju kreiranja protokola o postupanju u slučajevima seksualnog uznemiravanja i nasilja u školama i to kada su i žrtva i počinilac đaci škole, kada je žrtva učenik/ca, a počinilac vršnjak ili odrasla osoba van škole, kao i u slučajevima kada je počinilac zaposleni u školi, a žrtva učenica ili učenik. Takođe, dogovoren je nastavak saradnje kroz organizovanje obuka za zaposlene u školi, uključujući i školske uprave kojima bi stekli vještine i znanje kako prepoznati žrtvu ili potencijalnu žrtvu seksualnog nasilja i kako joj pružiti prije svega stručnu i psihološku podršku. NVO Prima nastavlja da se aktivno bavi prevencijom, savjetovanjem i borbom protiv seksualnog nasilja – zaključuje se u saopštenju.

Prima pozdravila dosadašnje poteze ministarke prosvjete

Podgorica, (MINA) - Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić potpisao je sa direktorima više obrazovnih ustanova ugovore o donacijama koje će biti iskorišćene za unapređenje kvaliteta nastave u školama i vrtićima, saopšteno je iz resornog ministarstva. 
 
Iz Ministarstva sporta i mladih su kazali da je ugovor o donaciji 6,75 hiljada EUR potpisan sa Osnovnom školom (OŠ) „Vojin Popović“ iz Podgorice, a ugovor o donaciji pet hiljada eura sa javnom predškolskom ustanovom „Jevrosima Jevra Rabrenović“ iz Mojkovca. 
 
Kako su naveli, OŠ „9. maj“ iz Bijelog Polja i OŠ „Radomir Rakočević“ iz Mojkovca dobile su po četiri hiljade eura, Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Bijelog Polja 2,5 hiljade eura, a OŠ „Đoko Prelević“ iz Podgorice dvije hiljade eura. 

- Te donacije, čiji je ukupan iznos 24,25 hiljada eura, biće usmjerene na nastavna sredstva i opremu, koja će pomoći učiteljima i nastavnicima da unaprijede kvalitet nastave, kao i na obezbjeđivanje boljih uslova za učenike - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su donacije dio kontinuiranih napora Ministarstva da poboljša uslove za obrazovanje i unaprijedi kvalitet nastave u školama i predškolskim ustanovama. 
 
- Ministarstvo sporta i mladih se i dalje posvećuje unapređenju obrazovnog sistema i pružanju podrške školama i drugim obrazovnim institucijama u cilju stvaranja boljih uslova za učenje i razvoj mladih ljudi - kazali su iz tog Vladinog resora. 
 
Oni su poručili da potpisivanje ugovora predstavlja samo jedan od koraka u širem okviru podrške obrazovanju, kao i da će nastaviti sa realizacijom sličnih inicijativa u narednom periodu. 
 
Iz Ministarstva su zahvalili svim ustanovama na saradnji i naveli da su zadovoljni što mogu da doprinesu unapređenju obrazovnog procesa u Crnoj Gori.

Školama i predškolskim ustanovama donirali preko 24 hiljade EUR

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.