Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-oduzimanju-imovinske-koristi-stecene-kriminalnom-djelatnoscu">program javne rasprave u odnosu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću</a>.
Kako su rekli u tom resoru, ovim Nacrtom zakona unapređuje se efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50.000 eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. 
- Vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice (odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa) opravdano je budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom - navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.
U skladu sa ovom izmjenom dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-dopunama-krivicnog-zakonika-crne-gore.">na javnu raspravu Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo - Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije</a>. 
- Ovim krivičnim djelom uvode stroge kazne za javne funkcionere koji posjeduju imovinu očigledno nesrazmjernu svojim zakonitim prihodima. Nezakonito bogaćenje iznad 50.000 eura biće kažnjivo zatvorom, dok veće sume mogu donijeti i do osam godina zatvora, uz obavezno oduzimanje imovine, uključujući i onu stečenu preko povezanih lica - kazali su u Ministarstvu pravde.
Ove izmjene, kako ističu, šalju jasnu poruku - "posjedovanje nesrazmjerne imovine više neće biti tolerisano, a povjerenje građana u institucije mora biti zaštićeno".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Imovina stečena kriminalom oduzimaće se prije pravosnažnosti presude, za nezakonito bogaćenje funkcionera i do osam godina zatvora

Tamara Klikovac

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ustavni sud Crne Gore odlučio je da održi javnu raspravu u predmetu ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako je saopšteno iz Suda, javna rasprava biće održana 15. decembra.
Ustavni sud je ocijenio da je potrebno održati javnu raspravu zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima, a koja zahtijevaju mišljenja stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava.
Osporen je Zakon kojim je potvrđen međunarodni ugovor koji ima širi društveni značaj, a u inicijativama se tvrdi da je prilikom njegovog donošenja prekršena procedura, te da bi njegova primjena mogla imati negativne posljedice po interese države Crne Gore.
- Rukovodeći se osnovnom ulogom zaštite ustavnopravnog poretka, očuvanja pravne sigurnosti i vladavine prava, te imajući u vidu pristupne pregovore sa Evropskom unijom i usklađivanje domaćeg pravnog poretka sa tekovinama evropskog prava, Ustavni sud je na sjednici održanoj danas donio odluku o održavanju javne rasprave - navedeno je u saopštenju Suda.
Ustavni sud će na javnu raspravu pozvati stručnjake iz zemlje i regiona kako bi iznijeli svoje stavove u vezi sa Zakonom o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
Na javnu raspravu biće pozvani i podnosioci dvije inicijative za ocjenu ustavnosti, predstavnik Skupštine Crne Gore kao donosilac zakona, predstavnik Vlade Crne Gore kao potpisnica Sporazuma.
Odlukom suda, rasprava će biti javna a medijima će biti dozvoljen direktan prenos kako bi građani mogli da čuju pitanja sudija, ali i argumente obje strane i stručnjaka.
Skupština Crne Gore je 23. aprila usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula. Skupština nije dostavila odgovor na navode iz inicijativa, dok je Vlada 5. septembra dostavila Sudu mišljenje Ministarstva javnih radova.

Ustavni sud za 15. decembar zakazao javnu raspravu o ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima

Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.
Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.
Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“
Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.
Mještanka Vesna Radojević oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:
- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.
Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.
- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.
Rade Mićanović istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:
- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.
Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.
Mićo Blagorjević rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.
Bobana Mićanović podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:
- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.
Gordana Đurković, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:
- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.
Andrijana Mićanović podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:
- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.
Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.
- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.
- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.
Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.
- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.

1250x600

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da je iz njegovog Kabineta upućen poziv Ekonomskom fakultetu Crne Gore za organizaciju stručne javne rasprave povodom studije u kojoj je, između ostalog, ocijenjeno da je inflacija u Crnoj Gori izazvana i povećanjem neto zarada - tj. programom Evropa sad 1.
- U cilju stručne i sveobuhvatne razmjene stavova, a u vezi sa studijom pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori - sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, Kabinet predsjednika Vlade predlaže održavanje stručnog skupa posvećenog ovom pitanju. Uvjereni smo da je u aktuelnom trenutku neposredna razmjena argumentacije najbolji način da se iznesu, objasne i preciziraju svi aspekti ove važne teme - stoji u pismu koje je dekanu Ekonomskog fakulteta uputio šef Spajićevog Kabineta Branko Krvavac.
U obraćanju se navodi da bi u slučaju pozitivnog odgovora na stručnoj raspravi sa strane Vlade učestvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svojim timom.
Poziv je, kako je naveo Krvavac, upućen na liniji ostvarivanja dijaloga i razmjene argumenata koji su ključni za bolje razumijevanje i odgovoran pristup ovoj temi.
Spajić je prethodno ocijenio da je ova analiza sramna, a sa Fakulteta su mu na to odgovorili da je njegova izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi.

Spajićev Kabinet pozvao na organizaciju stručne rasprave povodom analize Ekonomskog fakulteta

Crna Gora bi uskoro mogla dobiti zakon o stalnim sezonskim radnicima čiji je cilj bolje regulisanje sezonskog zapošljavanja, olakšanje rada poslodavcima i smanjenje stope nezaposlenosti. Privredna komora Crne Gore (PKCG) je inicirala uvođenje ove kategorije da bi motivisala nezaposlene da se prekvalifikuju i steknu sigurnost kroz stalno sezonsko zaposlenje, po uzoru na pozitivna iskustva zemalja Evropske unije, piše Pobjeda.
<h2>Ministarstvo pomjera rokove</h2>

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, uz podršku stručnjaka iz njemačke organizacije Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, intenzivno radi na pripremi nacrta zakona, a planirano je, kako su kazali Pobjedi, da se njegova izrada završi do kraja januara iduće godine. Iako je ministarka Naida Nišić ranije najavila usvajanje zakona do kraja ove godine, pomjeranje rokova ostavilo je otvorena pitanja o njegovoj pravovremenoj implementaciji pred predstojeću ljetnju sezonu.
Predstavnici turističke privrede, na čelu sa predsjednikom Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Rankom Jovovićem, pozdravili su inicijativu, ali su ukazali na nekoliko ključnih aspekata koje je potrebno dodatno razraditi. Jovović ističe značaj zakona za unapređenje poslovnog ambijenta i smanjenje sive ekonomije, ali naglašava da je potrebno precizno definisati prava i obaveze stalnih sezonaca, kao i subvencije za poslodavce.
- Neophodno je da zakon obezbijedi fleksibilnost u angažovanju sezonske radne snage, uz podršku za zapošljavanje domaćih radnika i bolje definisane procedure za angažovanje stranaca da bi turizam mogao pravovremeno odgovoriti na izazove tržišta rada - istakao je Jovović za Pobjedu.
Kako navode iz Privredne komore, zakon bi mogao igrati ključnu ulogu u stvaranju održivog modela zapošljavanja u turizmu, sektoru koji generiše veliki broj radnih mjesta, ali se kontinuirano suočava s izazovima nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Cilj ovog zakona jeste da se na najbolji način uredi status stalnih sezonaca i odgovori na potrebe privrede i zaposlenih. Planirano je da rad na nacrtu ovog značajnog zakona bude završen do kraja januara naredne godine, nakon čega će biti upućen u skupštinsku proceduru. Time bi se osiguralo pravovremeno donošenje zakona prije predstojeće ljetnje sezone, omogućilo lakše angažovanje stalnih sezonaca, olakšalo poslodavcima i doprinijelo smanjenju stope nezaposlenosti u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Jovović kaže da pozdravljaju dobru namjeru Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga koje je pripremilo nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, koji je važna karika u reformskom procesu sezonskih poslova.
- Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavlja veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno što je nacrtom zakona definisano da se proces prijave i odjave obavlja elektronskim putem što će omogućiti elektronsku prijavu i odjavu sezonskih radnika, te olakšati poslovanje i doprinijeti smanjenju sive ekonomije - poručuje Jovović.
<h2>Konsultacije</h2>

Privredna komora je organizovala 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.
- Nakon uvida u nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, turistička privreda je na sastanku pružila niz sugestija i komentara. Privrednici su, između ostalog, istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori. Takođe su sugerisali da se propiše subvencioniranje kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj - ističe Jovović dodajući da su na sastanku sa ministarkom Nišić čuli da je planirano da se ovaj zakon usvoji do januara iduće godine, a istaknuto je da su njegovi osnovni ciljevi stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.
- Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole, a informacioni sistem treba da omogući prijavu i odjavu svih sezonskih radnika, a ne samo stalnih sezonaca. Za crnogorski turizam je važno da implementacija ovog zakona počne najkasnije do 1. marta naredne godine da bi se pravovremeno obezbijedio nedostajući kadar - naglasio je Jovović.
Na pitanje da li je realno očekivati da će sistem stalnih sezonaca motivisati radnike na dugoročnu lojalnost poslodavcima, Jovović objašnjava da je riječ o obliku državne intervencije u oblasti sezonskog zapošljavanja, posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Ovaj sistem predviđa finansijsku podršku sezonskim radnicima tokom perioda kada nijesu angažovani, kao i poslodavcima, s ciljem osiguravanja neophodne radne snage.
- Cilj je da se poslodavcima u djelatnostima koje karakteriše sezonski obim posla olakša angažovanje radnika i obezbijedi kontinuitet u zapošljavanju, čak i tokom razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske prirode poslovanja - ističe Jovović objašnjavajući da je stalni sezonac osoba osigurana na produženo penziono osiguranje, koja je provela na radu propisani broj mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje još jednu sezonu.
<h2>Praksa</h2>

- Ipak, ako se nacrtom zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima ne budu precizno definisale subvencije poslodavcima vezano za period kada „stalni sezonci“ budu plaćani, a ne budu radili, institut „stalnog sezonca“ će teško zaživjeti u praksi - kategoričan je Jovović i dodaje da će biti problem i motivisati domaću radnu snagu da se uključi u sezonski rad, naročito u turizmu.
- Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku- istakao je Jovović.
Turizam, tradicionalno, generiše značajan broj zaposlenih, ali se poslodavci konstantno susreću sa problemom kvalifikovane radne snage naročito tokom ljetnje turističke sezone. Potreba za radnom snagom u turizmu je sve veća, a, kako kaže Jovović, svjedoci smo kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovoj oblasti.
- Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila - zaključuje Jovović.
<h2>Donijeti zakon o studentskim poslovima</h2>

Jovović naglašava da ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi čini posebnom – jeste usluga.
- S tim u vezi, potrebno je sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaće radne snage za poslove u turizmu. Takođe, potrebno je donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije - kazao je Jovović.
Na kraju navodi i prijedloge Privredne komore za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa koji se odnose na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja.

Bez jasno definisanih subvencija poslodavcima, institut ,,stalnog sezonca“ teško će zaživjeti

Glavni grad pozvao je građane, stručnu javnost, nevladine organizacije i sve zainteresovane subjekte da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu koja traje do 22.novembra.
Cilj javne rasprave je, kako navode, omogućavanje transparentnog i inkluzivnog procesa planiranja budžeta za narednu godinu.
- Centralna javna rasprava biće održana 19. novembra 2024. godine sa početkom u 11h u Skupštini Glavnog grada. Svi zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i komentare u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorica, Njegoševa ulica br. 13 ili na e-mail: finansije@podgorica.me do isteka roka za javnu raspravu - navodi se u saopštenju.

Javna rasprava o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu do 22. novembra

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) objavilo je pozive na javnu raspravu o nacrtima zakona o naučnoistraživačkoj djetnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. 
 
Iz tog resora je saopšteno da je javni poziv upućen građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, subjektima inovacione djelatnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama. 
 
Javna rasprava će, kako se navodi, trajati 20 dana od dana objavljivanja javnih poziva na internet stranici MPNI i portalu e-uprave. 
 
Iz Ministarstva su rekli da će, u okviru postupka javne rasprave povodom Nacrta zakona o podsticajnim mjerama, 15. novembra organizovati okrugli sto. 
 
Okrugli sto povodom Nacrta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti biće održan 18. novembra.

Poziv za javnu raspravu o zakonima o visokom obrazovanju i naučnoistraživačkoj djelatnosti

Sjutra će Skupština razmatrati osam zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine, saopšteno je iz Instituta alternativa.
 - Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada, nije održana javna rasprava “iz razloga hitnosti”. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove - kazao je Marko Sošić, Istraživač javnih politika u IA.
 Kako navodi, većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini).
 - Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade - ističe Sošić.
Prema njegovim riječima, dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra su loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu. Sošić naglašava da je od 78 Vladinih prijedloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini, tek za trećinu sprovedena javna rasprava.
 - U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih prijedloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu, ili izmijene, brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd. - kaže Sošić.
 Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega su čak 40 odsto podnijeli poslanici i to prvenstveno vladajuće većine - dvije trećine od ukupno podnijetih.
 - Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Vlada rijetko daje mišljenja na propise, iako je na to obavezuje Poslovnik, i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika - navodi Sošić.
 Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, navodi on, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna.

Važni zakoni bez javne rasprave

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina, dok se u popodnevnim satima i tokom noći, povremeno očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, popodne i tokom noći padavine

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Tag: javna-rasprava