Japan je izdao upozorenje na megazemljotres nakon što je zemljotres jačine 7,5 stepeni Rihterove skale pogodio istočnu obalu Aomorija, najsjevernije prefekture glavnog japanskog ostrva Honšu.
Zvaničnici su rekli da je vjerovatnoća za zemljotres magnitude veće od 8 iznosi samo jedan odsto, ali se nadaju da će upozorenje osigurati da javnost bude spremna u slučaju snažnog zemljotresa koji bi mogao imati razaranja poput katastrofe iz 2011. godine u kojoj je poginulo skoro 20.000 ljudi.
Istaknuto je da postoji povećan rizik od zemljotresa jačine 8 stepeni Rihterove skale, zbog toga je upućen apel stanovništvu da bude spremno.
Japanska meteorološka agencija saopćila je da je snažan zemljotres u ponedjeljak privremeno povećao potencijalne rizike u regijama Hokaida i obale Sanriku.
Zemljotres iz 2011. godine izazvao je cunami koji je pogodio sjeverne obalne gradove u prefekturama Ivate, Mijagi i Fukušima. Cunami, koji je u nekim područjima premašio 15 metara, oštetio je nuklearnu elektranu Fukušima Daiči.
Zvaničnici naglašavaju da najnovije upozorenje ne predviđa bilo kakav megazemljotres u bilo kojem određenom vremenu ili lokaciji.
Stanovnicima se savjetuje da budu oprezni i spremni dok nastavljaju svoje svakodnevne aktivnosti i rad. Zvaničnici su savjetovali ljudima da nose torbu za hitne slučajeve koja sadrži zalihe svakodnevnih potrepština za nekoliko dana, zajedno s cipelama i kacigama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Japan izdao upozorenje na megazemljotres, stanovnicima savjetovano da nose kacige

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Zemljotres snage 7,6 stepena Rihterove skale pogodio je danas blizinu obale Japana, prema podacima Japanske meteorološke agencije.
Zvanično je izdato upozorenje na cunami Hokaido, Aomori i Ivate, s napomenom da su mogući talasi do visine od tri metra.
Do potresa je došlo na oko 84 kilometra udaljenosti od mjesta Hačinohe u sjeveroistočnom regionu Hokaido.
Epicentar potresa bio je na dubini od 50 kilometara, prenose agencije.

Jak zemljotres pogodio Japan, izdato upozorenje na cunami

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

Peking je zamrznuo programe razmjene mladih s Japanom zbog diplomatskog spora izazvanog komentarom japanske premijerke Sanae Takaiči o Tajvanu, saznaje list iz Hong Konga Saut čajna morning post (SCMP).
Izvor iz kineske diplomatije, koji je želio da ostane anoniman, naveo je da je Japan obaviješten o otkazivanju programa.
- Obično su novembar i decembar sezona razmjene mladih, ali sve je otkazano - naveo je on.
Peking je pojačao diplomatski i ekonomski pritisak na Japan, nastojeći da primora premijerku Takaiči da povuče izjavu s početka mjeseca da bi Tokio mogao da rasporedi vojsku u Tajvanskom moreuzu u slučaju sukoba.
Ona je odbila da povuče tu izjavu.
Kao dio pritiska, Kina je ranije upozorila svoje građane da izbjegavaju putovanja u Japan, a kineske studente je pozvala da preispitaju planove da tamo studiraju, navodeći bezbjednosne razloge.
Japan je popularan među kineskim studentima i jedna je od glavnih destinacija kineskih turista.
SCMP piše da odluka Kine izaziva zabrinutost zbog širine posljedica razdora između dvije države.

Peking otkazuje saradnju s Japanom zbog diplomatskog spora oko Tajvana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Japanska vlada je u petak odobrila ekonomski paket vredan 21,3 biliona jena odnosno 135 milijardi dolara kako bi pomogla da se izbori sa rastućim javnim troškovima.
Paket uključuje niz mjera usmjerenih na jačanje četvrte najveće ekonomije na svijetu usred zabrinutosti da će veće američke tarife naštetiti i preduzećima i prosječnim domaćinstvima, izvijestio je Kyodo News.
Kada se kombinuje sa potrošnjom lokalnih samouprava i korporativnog sektora, predviđa se da će prvi paket stimulacija pod Sanae Takaičijem, koji je stupio na dužnost premijera prije samo mjesec, dostići 272,3 milijarde dolara, što je daleko više od 248,1 milijarde dolara mjera iz prethodne godine.
Administracija namjerava da poveća investicije u oblasti poput brodogradnje i vještačke inteligencije, koje se smatraju neophodnim za upravljanje krizama i nacionalnu bezbednost, pored kratkoročnih mjera za ublažavanje inflacije.
Takaiči je kazao da će te proračunate investicije podstaći dugoročni ekonomski prosperitet nacije.
Japanska ekonomija se prvi put smanjila u posljednjih šest kvartala ovog jula-septembra, a potrošnja potrošača se usporila zbog viših cijena.
Japanska vlada je u petak, prema izvještavanju Kyodo News-a, objavila da će uložiti 640 miliona dolara u preduzeće za proizvodnju čipova Rapidus, u nastojanju da ojača svoju ekonomsku sigurnost uspostavljanjem domaćeg lanca snabdijevanja poluprovodnicima.
Rapidus je osnovan 2022. godine uz investicije osam velikih japanskih kompanija, uključujući Toyota Motor i Sony Group.

Japan odobrio novi ekonomski paket vrijedan 135 milijardi dolara

Kina je u srijedu obavijestila Japan da će zabraniti sav uvoz japanskih morskih plodova, izvijestili su mediji, a ova odluka dolazi usred eskalirajućeg diplomatskog spora između dvije najveće azijske ekonomije.
Napetosti između zemalja rasplamsale su se nakon što je nova japanska premijerka Sanae Takaiči ovog mjeseca izjavila da bi kineski napad na Tajvan, koji bi ugrozio opstanak Japana, mogao pokrenuti vojni odgovor.
Kina je zahtijevala da povuče izjave i pozvala svoje građane da ne putuju u Japan, što je rezultiralo masovnim otkazivanjima putovanja koja bi mogla nanijeti znatnu štetu četvrtoj najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Najnoviji udar za Japan dolazi nakon što je Peking prije samo nekoliko mjeseci djelimično ublažio restrikcije na japanske morske plodove uvedene zbog odluke Tokija da 2023. ispusti pročišćenu otpadnu vodu iz nuklearne elektrane Fukušima.
Kako je izvijestila novinska agencija Kyodo, Kina je Japanu rekla da je ponovna uspostava zabrane rezultat potrebe za dodatnim praćenjem ispuštanja vode.
Suočeni s talasom žestokih reakcija kineskih diplomata u Japanu i kineskih državnih medija usmjerenih protiv Takaiči, japanske vlasti upozorile su svoje građane u Kini da pojačaju mjere opreza i izbjegavaju prometna mjesta.
Tokio je saopštio da su izjave Takaiči u parlamentu u skladu sa zvaničnom politikom vlade, što sugeriše da nikakav proboj nije na vidiku.
Kina je u junu objavila da će nastaviti uvoz japanskih morskih proizvoda iz svih osim 10 od 47 japanskih prefektura, odnosno regija.
Ponovno uvođenje zabrane biće bolan udarac za mnoge kompanije željne povratka na tržište koje je ranije činilo više od petine ukupnog japanskog izvoza morskih plodova.
Gotovo 700 japanskih izvoznika podnijelo je zahtjeve za ponovnu registraciju za izvoz u Kinu, rekao je japanski ministar poljoprivrede Norikazu Suzuki novinarima u utorak. Međutim, do sada su odobrena samo tri.
Prije zabrane iz 2023., Kina je bila najveći kupac japanskih kapica (scallops, engl.) i veliki uvoznik morskih krastavaca.
U neposrednom smislu, kineski bojkot putovanja mogao bi imati dalekosežne posljedice za krhku japansku ekonomiju.
Turizam čini oko sedam posto ukupnog japanskog BDP-a, prema podacima Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, i bio je jedan od ključnih pokretača rasta posljednjih godina. Posjetioci iz kontinentalne Kine i Hong Konga čine oko petine svih dolazaka, pokazuju zvanični podaci.
Više od 10 kineskih aviokompanija ponudilo je povrat novca za letove ka Japanu do 31. decembra, a jedan analitičar iz avioindustrije procijenio je da je već otkazano oko 500.000 karata.
Osoba iz jedne kineske državne banke rekla je da su zaposleni u utorak neformalno obaviješteni da se zahtjevi za putovanje u Japan za sada neće odobravati.
Godišnji skup japanskih i kineskih akademika, koji je trebao početi u Pekingu u subotu, takođe je odgođen, saopštilo je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.
Događaj posvećen japansko-kineskom prijateljstvu, planiran za 21. novembar u Hirošimi, takođe je otkazan.
Kina je obustavila prikazivanje skorih japanskih filmova, a japanske slavne ličnosti popularne u Kini pokušavaju unaprijed izbjeći potencijalne negativne reakcije porukama u kojima pokazuju podršku Kini.
- Kina mi je poput druge domovine i svi moji prijatelji u Kini su moja dragocjena porodica, a uvijek ću podržavati Jednu Kinu - napisala je japanska pjevačica Maria u utorak na Weibu.

Diplomatski rat preko hrane: Kina zabranila uvoz japanskih morskih plodova

Više od 170 objekata oštećeno je u velikom požaru koji je tokom noći zahvatio gusto naseljeno stambeno područje u japanskom gradu Oita, pri čemu je jedna osoba stradala, saopštili su lokalni zvaničnici.
Policija je potvrdila da je na mjestu požara pronađeno tijelo jedne osobe i pokušava da utvrdi da li je reč o 76-godišnjem muškarcu koji se vodi kao nestao, preneo je Kjodo.
Vatrogasci su i više od 12 sati nakon izbijanja požara nastavili borbu sa vatrenom stihijom u luci Saganoseki, koji je prijavljen policiji u utorak.
Prefektura Oita zatražila je pomoć u gašenju vatrene stihije, koja je zahvatila oko 48.900 kvadratnih metara i proširio se na šumovito područje.
Gradonačelnik Oite Šinja Adači rekao je novinarima da ne očekuje dalje širenje plamena.
Visoki zvaničnik prefekture Šogo Fudžikava izjavio je da se dim smanjuje i da bi požar uskoro trebalo da bude stavljen pod kontrolu, ali je upozorio da je rano za konačne procene.
Premijerka Japana Sanae Takači poručila je na platformi Iks da će vlada pružiti "maksimalnu podršku u saradnji sa lokalnim vlastima".
Do 350 domaćinstava ostalo je bez struje, saopštila je kompanija Kjušu elektrik.
Požar, koji je policiji prijavljen oko 17.45 sati u utorak, izbio je u stambenom području severoistočno od luke Saganoseki.
Meteorološka agencija Japana prethodno je izdala upozorenje na jak vetar u tom regionu.

Veliki požar u Japanu oštetio više od 170 objekata, jedna osoba poginula

Japanska premijerka Sanae Takaiči izjavila je da spava svega dva do četiri sata. Dok se Japan bori da promijeni korporativnu kulturu koja od zaposlenih očekuje da puno rade, postoji zabrinutost da nova premijerka smatra da ljudi treba još više da rade kako bi podstakli ekonomski rast.
Takaiči je prošle sedmice izazvala uzbunu pošto je u tri ujutru pozvala pomoćnike u svoju kancelariju na sastanak kako bi se pripremila za saslušanje budžetskog odbora koje je trebalo da počne šest sati kasnije, prenosi RTS pisanje Gardijana.
Nakon što je postala prva žena lider Japana obećala je da će "raditi, raditi i samo raditi“.
Pokazujući na podočnjake, Takaiči je poslanicima rekla da minimalno spava – to je navika koju dijeli sa svojim političkim idolom Margaret Tačer – nakon što su je pitali kako bi se izborila sa dugim radnim vremenom u Japanu.
- Sada spavam oko dva sata, najviše četiri - rekla je poslanicima na sastanku zakonodavnog odbora.
<h2>Razmatra se mogućnost povećanja ograničenja prekovremenog rada</h2>
Japan se bori da promijeni korporativnu kulturu koja očekuje od zaposlenih da rade dugo i često se druže sa kolegama uveče.
Prekomjerno radno vrijeme je uzrok porasta karošija, odnosno smrti od prekomjernog rada, a otežava iscrpljenim parovima da daju svoj doprinos povećanju niske stope nataliteta u zemlji.
Postoji zabrinutost da Takaiči očekuje da zaposleni rade duže kako bi podstakli ekonomski rast, dok njena administracija razmatra moguće povećanje ograničenja prekovremenog rada.
Nova premijerka Japana je istakla da bi svaka promjena uslova rada dala prioritet zdravlju radnika.
<h2>Japanci ne spavaju dovoljno</h2>
Nakon što je početkom oktobra izabrana za predsjednicu Liberalno-demokratske partije (LDP), a kasnije i za premijerku, Takaiči je rekla da će se odreći ideje o "ravnoteži između posla i privatnog života za sebe", ali je takođe pozvala svoje kolege iz LDP-a da "rade kao konji".
Njeno veliko opterećenje poslom izazvalo je zabrinutost i kod političkih istomišljenika, ali i kod protivnika. Ken Saito, bivši ministar ekonomije LDP-a, rekao je da je "iskreno zabrinut" za Takaičino zdravlje, dok ju je Kacuhito Nakadžima, poslanik opozicije, pozvao da više spava, što je izazvalo klimanje glavom i osmjeh premijerke.
Ona nije jedina među Japancima koja ne spava dovoljno, iako malo njenih sunarodnika može da joj izađe na crtu.
Studija objavljena na Svjetski dan sna u martu otkrila je da ljudi u Japanu u prosJeku spavaju sedam sati i 1 minut radnim danima – 38 minuta manje od međunarodnog prosJeka i manje nego ljudi u SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Kanadi.

Japanska premijerka spava samo dva sata dnevno: "Raditi, raditi i samo raditi"

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: japan