Realizacijom zajedničkih programa i projekata dvije države će nastaviti dugogodišnju saradnju u oblastima od zajedničkog interesa, poručeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa ambasadorkom Češke u Crnoj Gori Janinom Hrebičkovom, specijalnom izaslanicom te zemlje Editom Hrdom, i zamjenikom ambasadorke, Danielom Putikom.
Dukaj se zahvalio gostima na kontinuiranoj podršci i konstruktivnom partnerstvu na putu reforme javne uprave, jačanja sajber bezbjednosti i procesa digitalizacije, te upoznao sagovornike sa ključnim prioritetima u radu Ministarstva javne uprave.
- Reforma javne uprave, digitalizacija i sajber bezbjednost su procesi koji se moraju razvijati istovremeno, jer se međusobno uslovljavaju. Digitalna transformacija je naš ključni prioritet i strateški unapređujemo ovaj koncept, ka savremenoj i efikasnoj javnoj upravi - kazao je Dukaj.
Predstavnici Češke pozdravili su napore Ministarstva javne uprave, te istakli spremnost za nastavak saradnje, razmjenu iskustava i pružanje ekspertske i tehničke podrške u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
Takođe, potvrđena je snažna podrška Češke Crnoj Gori na njenom reformskom i integracionom putu ka Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj sa predstavnicima Češke: Nastavljamo snažno partnerstvo u reformi javne uprave, digitalizaciji i sajber bezbjednosti

Crna Gora i Češka dijele duboke istorijske i kulturne veze, zajedničke vrijednosti slobode i evropskog jedinstva, a prijateljstvo i saradnja između naroda i država nastavljaju da jačaju u duhu međusobnog poštovanja i podrške.
To je poručila ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova tokom proslave Dana državnosti Republike Češke u Zetskom domu, gdje je izvedena predstava „Vernisaž“ (Vaclav Havel) – jednočinka čuvenog dramskog pisca, političara i revolucionara. Predstava, koju je režirala Varja Đukić, je reaizovana u saradnji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, Ambasade Republike Češke u Crnoj Gori, Prijestonice Cetinje i Centra za kulturu Cetinje. Ovim povodom zahvalila se gradonačelniku Prijestonice, Nikoli Đuraškoviću na podršci pruženoj u realizaciji ovog dešavanja.
Hrebičkova je podsjetila da su veze između dvije Crne Gore i Češke duboko ukorijenjene u istoriji umjetnosti i kulture, navodeći da su krajem 19. vijeka unutrašnje uređenje tadašnjeg Knjaževskog narodnog pozorišta u Cetinju izveli poznati češki slikari František Ženišek i František Ziegler, koji su u Crnoj Gori ostavili trajan umjetnički trag.
- František Ženišek poznat je u cijeloj češkoj javnosti po svom radu u enterijeru Narodnog pozorišta u Pragu, dok je František Ziegler djelovao ovdje, u Crnoj Gori, kao dvorski slikar kraljevske porodice. Mnogi češki umjetnici, kompozitori, diplomate, političari, filmski stvaraoci i pisci započeli su svoje veze sa Crnom Gorom upravo na Cetinju - istakla je Hrebičkova.
Govoreći o Vaclavu Havelu, istaknutom češkom predsjedniku, esejisti i borcu za ljudska prava, Hrebičkova je kazala da je on buio njen mentor prije više od 25 godina.
- Uvijek je bio zainteresovan za Crnu Goru, za njenu istoriju i ljude. Znao je za slikara Jaroslava Čermaka, prvog Čeha koji je umjetnički otkrio Crnu Goru i crnogorski narod. Havelova drama Vernisaž i danas je aktuelna – ona kritikuje snobizam, površnost i materijalizam koji, nažalost, prodiru i u politiku. A upravo je Havel dokazao da idealizam i moralne vrijednosti mogu i moraju imati mjesto u politici - kazala je Hrebičkova.
Ambasadorka je podsjetila da su Češka i Crna Gora u 19. vijeku dijelile iste ideale – težnju ka slobodi i nezavisnosti.
- Kada je Crna Gora stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država, to je u Češkoj izazvalo veliko poštovanje. Herojstvo koje je omogućilo vašu slobodu postalo je inspiracija mnogima u mom narodu. Zato smo i usvojili vašu riječ junak, koja spaja hrabrost i čovječnost, i ugradili je u naš jezik – čak i u naziv češkog izviđačkog pokreta - kazala je Hrebičkova.
Ona je ocijenila da su u posljednjih 20 godina Crna Gora i Češka dostigle visok nivo povjerenja i saradnje.
- Danas su naši odnosi jači nego ikada. U posljednje dvije godine održano je 14 bilateralnih susreta i dva poslovna foruma, što pokazuje koliko su naši partneri, privrednici i institucije aktivni u jačanju veza - rekla je Hrebičkova.
Ambasadorka Hřebíčkova je iskoristila priliku i zahvalila se u svom obraćanju Vladi Crne Gore na svim pomacima do sada učinjenim na reformskom putu ka EU integracijama.
Ambasadorka se u uvodnom dijelu obraćanja zahvalila ministarki evropskih poslova u Vladi Crne Gore, Maidi Gorčević, ne samo na prihvatanju poziva da bude počasni gost na državnom prijemu već i na naporu koji je ona i njeno ministarstvo uložilo na ovom putu.
Zahvalila se predsjedniku države Jakovu Milatoviću na pozivu i sastancima održanim u okviru posjete predsjednika Republike Češke Petra Pavela kao i na važnim sastancima održanim tim povodom u januaru ove godine. Zahvalila se i potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću na dočeku ministra vanjskih poslova Republike Češke u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- Hvala što Predsjednik Crne Gore, Vlada, Parlament, opozicija i nevladina sfera i građanski sektor zajedno rade da uspiju u EU procesu i što isto kao i Češka podržavaju Ukrajinu u teškom geopolitičkom kontekstu uz zajedništvo u okviru NATO-a. Odlično je što su Republika Češka i Crna Gora, zajedno sa evropskim i vanevropskim partnerima, ujedinjene po ključnim pitanjima. Cijenimo Crnu Goru kao kredibilnog saveznika u NATO-u i radujemo se daljem produbljivanju saradnje u oblasti bezbjednosti i odbrane - poručila je Hrebičkova.
Ona je podsjetila je na simboliku 1968. godine, kada je češki narod pretrpio agresiju nakon Praškog proljeća, i povukla paralelu sa današnjim dešavanjima u Evropi.
- Rat u Ukrajini podsjeća nas na sopstvenu istoriju i borbu za slobodu. Naša iskustva iz 1968. godine uče nas koliko su dragocjene vrijednosti vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i slobode izražavanja. Zato sa Crnom Gorom dijelimo ne samo političke i bezbjednosne ciljeve, već i moralne vrijednosti - naglasila je Hrebičkova.
Dodala je da su formalni i neformalni dijalozi između evropskih demokratskih zemalja ključni za očuvanje mira i stabilnosti.
- Zajedno treba da produbljujemo saradnju, razvijamo nove ideje i gradimo rješenja koja će vratiti prosperitet i mir na naš kontinent. Crna Gora vam osvoji srce i ne pušta vas, naročito kada upoznate njene ljude, prirodu i gostoprimstvo. Nadam se da će Crna Gora ubrzo postati nova članica EU - kazala je na kraju obraćanja Hrebičkova.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da razvoj Češke, članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, kao i kontinuirani ekonomski i društveni napredak, svjedoče o zrelosti i snazi te države i naroda.
Istakla je da odnosi Crne Gore i Češke nijesu samo rezultat savremene diplomatije, već se temelje na sličnim istorijskim iskustvima, slobodarskoj tradiciji i kulturi usmjerenoj ka evropskim vrijednostima.
- Danas, kao pouzdan saveznik u NATO-u i iskren partner na našem evropskom putu, Češka pokazuje da prijateljstvo nije samo riječ, već trajna obaveza. Vaša zemlja razumije naše izazove, dijeli naše ambicije i pruža Crnoj Gori dosljednu podršku na putu da postanemo prva naredna članica Evropske unije - kazala je Gorčević.
Naglasila je da Crna Gora toj zajednici pripada ne samo geografijom, već i dubokim uvjerenjem i odlučnošću da u njoj zauzme svoje mjesto.
Ministarka Gorčević se zahvalila ambasadorki Hrebičkovoj na doprinosu tokom njenog mandata u Crnoj Gori.
- Tokom vašeg mandata pokazali ste šta znači istinska diplomatska posvećenost. Vaš rad bio je više od profesionalne dužnosti – bio je izraz prijateljstva, razumijevanja i iskrene emocije prema zemlji domaćina - istakla je Gorčević.
Ona je navela da su projekti, susreti i inicijative koje je ambasadorka Hrebičkova pokrenula dali izuzetan doprinos jačanju odnosa dvije države i približavanju Crne Gore evropskoj porodici.
- Vaša neposrednost, energija i duboko razumijevanje našeg društva ostavili su trag koji će trajati - kazala je Gorčević.

Hrebičkova: Crna Gora i Češka dijele iste vrijednosti, posvećenost slobodi i evropski san

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

I Češka je danas pritekla u pomoć Crnoj Gori u borbi sa požarima koji danima bukte na više lokacija. Helikopter Black Hawk UH-60A sletio je u Crnu Goru. Helikopter i posadu je dočekala češka ambasadorka Janina Hrebičkova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815130840_784537a08f68930297de782db641a98bdde06ba0e36c78f4cfc8e522df765cb4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815130840_784537a08f68930297de782db641a98bdde06ba0e36c78f4cfc8e522df765cb4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Hrebičkova"> <figcaption>Hrebičkova(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Nosivost ovog vazduhoplova je 3,5 tona vode.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815130840_f6b632a1069ae55266bc7531cb56c2dcc8fcede346e0e55573175b1b51d59315.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815130840_f6b632a1069ae55266bc7531cb56c2dcc8fcede346e0e55573175b1b51d59315" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Češki black hawk"> <figcaption>Posada(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Požari su danas i dalje aktivni u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Bijelom Polju, Pljevljima i Šavniku. U Podgorici gori na istim lokacijama kao i juče, a iz vazduha se danas interveniše u Dinoši, na Kosoru i Ublima, Gornjim Mrkama i iznad Kučkih korita. - Tokom jučerašnjeg dana izbačeno je gotovo 550 tona vode iz vazduha. Er traktor MUP-a ispustio je oko 50 tona, dva Bella Vojske Crne Gore gotovo 190 tona, kanader iz Italije 50 tona za nepuna dva sata, helikopter iz Srbije 150 tona za šest i po sati, mađarski helikopter 60 tona za isto vrijeme, dok je letjelica iz BiH izbacila 38 tona vode za tri i po sat - kazao je načelnik avio-helikopterske jjedinice MUP-a Darko Pavlović. On je istakao da su aktivni šumski požari u Podgorici, Nikšiću, Daniovgradu, Bijelom Polju Pljevljima i Šavniku.&nbsp; Na konfereciji je saopšteno da je policija juče na više lokacija u Podgorici i okolini identifikovala više osoba osumnjičenih za izazivanje požara. Pomoćnik načelnika regionalnog centra bezbjednosti Podgorica, Zoran Bašanović, naveo je da je među njima 49-godišnji muškarac osumnjičen da je na Zabjelu palio nisko rastinje. Takođe su identifikovana i tri maloljetnika, od kojih se jedan dovodi u vezu s požarom u Zeti. Sa njim je obavljen razgovor, ali kako je objasnio Bašanović, zbog toga što je mlađi od 14 godina, ne može krivično odgovarati, te da je i prije dva dana na Bezjovu u Kučima otkriven 14-godišnjak koji je izazvao požar. Bašanović se osvrnuo se na događaj od prekjuče na Gorici, ističući da prvobitne sumnje o pokušaju izazivanja požara nijesu bile tačne. Kako je podsjetio, u prvom saopštenju je navedeno da se sumnja kako je grupa od desetak osoba pokušala da izazove požar, međutim, policija je juče demantovala te navode. - Došlo je do zabune u komunikaciji sa pripadnicima druge službe. Radilo se o porodici iz inostranstva – roditeljima i dvoje djece – koja nijesu bila upoznata da je Gorica zatvorena za posjete - &nbsp;kazao je Bašanović. Policija, kako je precizirano, dežura na deset najkritičnijih lokacija u Podgorici, uglavnom u šumskim područjima, među kojima je i Gorica. Još jednom je upućen apel građanima da svako sumnjivo ponašanje odmah prijave policiji.

FOTO: Stigao češki Black Hawk UH-60A

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje i češka ambasadorka Janina Hrebičkova danas su, između ostalog, razgovarali o inicijativi grupe cetinjskih intelektualaca da jedna ulica na Cetinju nosi naziv „Praška ulica“ pošto u Pragu već postoje Cetinjska i Lovćenska ulica i ocijenili da bi to dodatno osnažila veze između dva naroda i simbolično potvrdilo dugogodišnje prijateljstvo Češke i Crne Gore.
- Veze između Cetinja i Češke su duboke i značajne, a današnji sastanak je još jedna potvrda naše zajedničke posvećenosti jačanju kulturne i obrazovne saradnje - poručio je Đurašković tokom susreta sa &nbsp;Hrebičkovom.
On je rekao da je zahvalan Hrebičkovoj na podršci.
- I vjerujem da ćemo zajedno realizovati ove projekte na dobrobit naših građana - dodao je on.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, oni su razgovarali o jačanju kulturnih i obrazovnih veza između Cetinja i Češke.
- Jedna od ključnih tema bila je organizacija Svjetskog kongresa PEN International 2027. godine, koji će Prijestonica realizovati u saradnji sa Crnogorskim PEN centrom kao i hrvatskim i slovenačkim PEN centrima, a koji će okupiti stotine istaknutih književnika iz gotovo svih zemalja svijeta - istakli su u Prijestonici.
Takođe, razgovarali su i o organizaciji kursa češkog jezika i kulture za građanke i građane Cetinja, promociji čeških autora i filmova, kao i o kutku posvećenom velikom češkom predsjedniku Vaclavu Havelu koji je otvoren na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
Oni su razgovarali i o saradnji između Cetinja i Praga, odnosno razmjeni iskustava i dobrih praksi u vezi sa ekološkim izazovima, rješavanjem saobraćajnih gužvi i jačanjem smještajnih kapaciteta.

Đurašković i Hrebičkova: „Praška ulica“ na Cetinju bi dodatno osnažila veze naših naroda

Predsjednik Češke Petr Pavel, u okviru posjete Crnoj Gori, boravio je i na Cetinju, gdje je posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Muzej Kralja Nikole, a zapalio je i svijeću u pomen žrtvama tragedije, u kojoj je 13 osoba izgubilo život, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp; Na FCJK-u, se upoznao sa projektima iz oblasti javne diplomatije, segmenta saradnje Ambasade Republike Česke i FCJK-a. - Bilo je riječi o kursu izučavanja češkog jezika i kulture, koji će od kraja februara biti realizovan kako na FCJK-u tako i za studente Fakulteta političkih nauka (FPN) i Filološkog fakulteta u Nikšiću. Ovome kursu je prethodio pilot kurs održan prošle godine - navodi se u saopštenju Ambasade Republike Češke.&nbsp; Dekan FCJK Aleksandar Radoman je predsjedniku Pavelu predstavio i kutak Vaclava Havela, gdje su izložene publikacije i materijal iz života i djela Havela, a predsjednik se upisao u knjigu gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel na FCJK-u"> </figure>  - Nakon posjete FCJK-u predsjednik Pavel je posjetio Muzej Kralja Nikole gdje je direktor Vukan Ražnatović govorio o vezama Crne Gore i Česke kroz istoriju - stoji u saopštenju. Nakon posjete muzeju predsjednik je sa suprugom i ambasadorkom Česke u Crnoj Gori, Janinom Hrebickovom zapalo svijeću u pomen žrtvama tragedie na Cetinju, koja se dogodila 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel zapalio svijeću žrtvama na Cetinju"> </figure>  On će sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem otvoriti Drugi češko-crnogorski biznis forum. Podsjećamo da je prošle godine, tokom posjete ministra saobraćaja Česke Martina Kupke, otvoren prvi česko-crnogorski biznis forum. Predsjednik Pavel posjetice i Atlantski savez Crne Gore, a drugog dana i Vladin bezbjednosno operativni centar G SOC. Sjutra će u Vili Gorica biti upriličen sastanak i ručak između predsjednika Pavela i potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića.

Pavel na Cetinju zapalio svijeće za žrtve tragedije, posjetio FCJK i Muzej Kralja Nikole

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović i predsjednik 
Socijaldemokratske partije Crne Gore Ivan Vujović, održali su sastanak 
s ambasadorkom Češke u Crnoj Gori Janinom Hrebičkovom sa kojeg je poručeno da bi sve političke i društvene strukture trebalo da budu &nbsp;posvećene evropskoj agendi. 
 
Lideri Evropskog saveza izrazili su duboku zahvalnost ambasadorki 
Hrebičkovoj na nesebičnom i kontinuiranom doprinosu demokratskom razvoju Crne Gore i njenom evropskom putu, a posebno su istakli ključnu ulogu ambasadorke u podršci reformama i jačanju evropskih vrijednosti u Crnoj Gori. 
 
- Šehović i Vujović su potvrdili čvrstu posvećenost Evropskog saveza 
evropskim vrijednostima i perspektivi članstva Crne Gore u Evropskoj 
uniji. U tom kontekstu su ukazali na djelovanje aktuelne parlamentarne 
većine, naročito jednog njenog dijela, koji svojim antievropskim i 
anti-NATO stavovima svjesno ugrožava evropski put Crne Gore, uprkos 
deklarativnoj posvećenosti integracionom procesu - saopšteno je iz Evropskog saveza. 
 
Dodaje se da su informisali ambasadorku Hrebičkovu o ohrabrujućim reakcijama građana, koji sve većom podrškom Evropskom savezu i opoziciji generalno pokazuju svijest o nesposobnosti aktuelne vlasti da odgovori na izazove koje vršenje vlasti podrazumijeva.
- Izrazili su uvjerenje da će uskoro biti stvoreni uslovi za okupljanje istinskih evropskih političkih snaga u Crnoj Gori, jer jedino takve snage mogu formalno dovesti Crnu Goru do punopravnog članstva u Evropskoj uniji - naveli su u Evropskom savezu. 
 
Ambasadorka Hrebičkova zahvalila je predsjednicima Šehoviću i Vujoviću na njihovoj dosljednoj posvećenosti evropskoj agendi. T
- Izrazila je očekivanje da će sve političke i društvene strukture u Crnoj Gori prepoznati i iskoristiti spremnost Evropske unije da podrži Crnu Goru na njenom evropskom putu - zaključili su u Evropskom savezu.

Šehović i Vujović sa Hrebičkovom: Sve političke i društvene strukture da budu posvećene evropskoj agendi

Cetinje će biti domaćin kongresa međunarodnog PEN centra, 2027. godine, najavljeno je juče na svečanosti povodom 10 godina od osnivanja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. 
Najavu da će Cetinje biti domaćin kongresu PEN centra okupljenima je saopštila ambsadorka Češke Janina Hrebičkova.
- Mislim da bi trebalo zahvaliti svima na ovom fakultetu koji su napravili to da, nakon velikih gradova na svijet, Cetinja i Crna Gora dobili priliku da budu taj grad i ta država koji će ugostiti međunaordni PEN centar - kazala je Hrebičkova. 
Dekan Aleksandar Radoman je obraćajući se brojnim zvanicama ispred FCJK rekao da profesori, ali ni studenti ove visokoškolske ustanove nijesu ćutali na društvena i politička dešavanja tokom svih 10 godina.
- Svih ovih godina tokom kojih se Crna Gora suočava sa sve snažnijom klerikalizacijom i fašizacijom društva, diktiranom od strane nosilaca vlasti, kao slijepih poslušnika beogradske patrijaršije i njoj nadređenih centara moći, koji sprovode genocidnu ideologiju srpskog fašizma, zbog kritičkog stava i glasa otpora, fakultet je stalna meta. Na te pritiske uvijek smo znali dati civilizovan i promišljen odgovor, čuvajući dignitet naš ustanove i s punom sviješću o tome da je u vremenima povampirenja ideologije krvi i tla, ova naš ustanova postala gotovo jedini institucionalni bedem razoru pluralnog društva i postulata multietničke domkratije. Ta je misija fakulteta u crnogorskom savremenom društvu od pojednake važnosti kao i misija proučavanja i promocije montenegristike - rekao je Radoman.
Bivši dekan FCJK Adnan Čirgić je, podsjećajući na vrijeme prije deset godina, rekao da su bili rijetki oni i u tadašnjoj vlasti koji su podržali osnivanje ove ustanove, a među njima je pomenuo bivšeg predjsednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića koji su bili među pristnima sinoć na svečanosti. 
Na svečanosti ispred FCJK bili su gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, predstavnici političkih partija, crnogorskih insitucija, CPC i kulturnog i društvenog života Crne Gore.

Cetinje domaćin kongresa međunarodnog PEN centra 2027. godine

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: janina-hrebickova