<p>Sajam sezonskog zapošljavanja u posljednje dvije godine posjetilo je 5,5 hiljada mladih, a zaposlenje našlo preko hiljadu, saopšteno je iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) i najavljeno da će sedamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja biti održan 12. i 13. marta u Podgorici i Kotoru.</p>
<p>Konferenciju za medije povodom najave Dana otvorenih vrata UCG i Sajma sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, organizovao je Studentski parlament Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Studentskog parlamenta UCG, <b>Jakov Vukčević, </b>istakao je da je osnovna ideja projekta pružanje mogućnosti mladima da se, kroz direktnu komunikaciju sa poslodavcima, upoznaju sa prilikama za zapošljavanje i steknu prvo radno iskustvo.</p>
<p>- Sedamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja održaće se 12. marta u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru u Podgorici i 13. marta na Fakultetu za turizam i hotelijerestvo u Kotoru. Mladi kroz direktne razgovore mogu da istraže specifične uslove rada i prilike za zapošljavanje tokom turističke sezone - kazao je Vukčević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine sajam je posjetilo preko 5,5 hiljada mladih, a zaposlenje je našlo preko hiljadu.</p>
<p>- Obezbijedićemo prisustvo svih zainteresovanih maturanata na teritoriji Crne Gore. Biće besplatan prevoz za sve zainteresovane. Mladi će, osim prilike za sezonsko zapošljavanje, imati mogućnost da se upoznaju sa prilikama za nastavak obrazovanja na državnom univerzitetu, kroz projekat Dan otvorenih vrata UCG, koji će se održati istog datuma i na istom mjestu kao i Sajam. Biće predstavljeni svi studijski programi, mogućnosti razmjene, studentske organizacije, kancelarije, centri, instituti - naveo je Vukčević.</p>
<p>Ministar sporta i mladih,<b> Dragoslav Šćekić, </b>istakao je da taj resor želi da postigne najveći stepen mobilnosti mladih, da im pruži što više mogućnosti učešća u društvenoj zajednici, kako bi bili dio odluka koje se tiču uopšte funkcionisanja država, ali i njih samih.</p>
<p>- Sajam je tradicionalan i iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate. Pružamo punu podršku Studentskom parlamentu i siguran sam da će i ove godine biti veliki odziv, kako poslodavaca, tako i mladih. Ovo se tiče njih i stvaranja novih šansi i mogućnosti. Ministarstvo sporta i mladih je sa 10 hiljada eura podržalo organizaciju Sajma. Uz sve ostale partnere siguran sam da ćemo postići uspjeh - kazao je Šćekić.</p>
<p>Rukovodilac Kancelarije za razvoj karijere i cjeloživotni učenje, <b>Ivica Todorović, </b>smatra da je u saradnji sa turističkom privredom i institucijama potrebno obezbijediti domaćoj radnoj snazi dostojne uslove rada, smještaja i ishrane tokom ljetnje turističke sezone.</p>
<p>- Samo pažljivim odnosom uspjećemo da mlade ljude iz Crne Gore zadržimo ovdje. Zato je jedan dio kampanje za ovogodišnji Sajam sezonskog zapošljavanja usmjeren ka turističkoj privredi, uz napomenu da treba da vode računa prije svega o smještaju i ishrani za radnike tokom sezone - objasnio je Todorović.</p>
<p>Drugi dio kampanje će se, kako je dodao, odnositi na mlade, kako bi se kod njih podigla svijest i promijenio sistem vrijednosti, da shvate da treba da rade u Crnoj Gori, da mogu da zarade, steknu iskustva odnosa sa poslodavcima, kolegama.</p>
<p>Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore,<b> David Perčobić, </b>poručio je da se o sezonskom zapošljavanju ne smije razmišljati neposredno pred početak turističke sezone, već mnogo ranije.</p>
<p>- Želimo da ovim partnerstvom pokažemo inicijativu i ostalim univerzitetima da je Zavod za zapošljavanje i te kako spremna i sposobna državna institucija, da uđe u ovakve aranžmane za rješavanje nezaposlenosti - kazao je Perčobić.</p>
<p>Ukazao je da je na sjeveru države najveća stopa nezaposlenosti od 35 odsto, u centralnoj regiji oko pet-šest odsto, a na jugu je ta stopa oko tri odsto.</p>
<p>- Veoma je značajno da ovakvim incijativama animiramo ljude sa sjevera da se sezonski zapošljavaju i na taj način polako stabilizujemo tržište rada u Croj Gori. Pored promocije sezonskih poslova, veoma je važno da mladima ukažemo na potrebe i deficit na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje će uvijek biti tu da podrži sve inicijative mladih kako bi našli adekvatno zaposlenje - rekao je Perčobić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sajam sezonskog zapošljavanja 12. i 13. marta u Podgorici i Kotoru

<p>Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, <b>Jakov Vukčević.</b></p>
<p>Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.</p>
<p>- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.</p>
<p>Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.</p>
<p>- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. </p>
<p>Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.</p>
<p>- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.</p>
<p>Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.</p>
<p>- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.</p>
<p>Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.</p>
<p>- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.</p>
<p>Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).</p>
<p>- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.</p>
<p>Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. </p>
<p>- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.</p>
<p>U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.</p>
<p>- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.</p>
<p>Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. </p>
<p>- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.</p>

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

<p>Savez „Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije“ (KCCDS) oglasio se povodom nedavne komemoracije održane u Kamniškoj Bistrici u Sloveniji, na kojoj je, prema navodima medija, prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kao i dvojica ministara i poslanici crnogorskog parlamenta.</p>
<p>U saopštenju, koje potpisuju predsjednik KCCDS <b>Nenad Martinović</b> i članovi Upravnog odbora doc. dr. <b>Peđa Ašanin Gole</b>, <b>Skender Bajrović</b> i <b>Nora Pavićević</b>, izraženo je iznenađenje i zabrinutost zbog načina na koji je pomen organizovan.</p>
<p>- Iskreno i duboko nas zabrinjava što se ovakav događaj uopšte održao na teritoriji Slovenije, i to pod crnogorskim imenom i simbolima, uz prisustvo predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i čak dvojice ministara i nekih poslanika Skupštine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>KCCDS ističe da nijedno od njihovih udruženja, uključujući šest organizacija osnivača iz Ljubljane, Kranja, Maribora i Kamnika, nije bilo kontaktirano, pozvano, niti konsultovano povodom pomena.</p>
<p>- Ističemo, da je ovaj događaj organizovan bez ikakvog kontakta sa crnogorskim društvima u Sloveniji – niko od nas nije bio obaviješten, pozvan, niti konsultovan u vezi sa tim da li takav događaj uopšte treba da se održi. Da nas je iko pitao, vrlo jasno bi se znalo da ovakva inicijativa nema podršku naše zajednice. Zato i ne znamo koje je to nevladino udruženje, iz Slovenije nije, organizovalo taj skup - navode iz Saveza.</p>
<p>Oni demantuju i navode iz pojedinih medija da su predstavnici crnogorske dijaspore prisustvovali skupu</p>
<p>- U više navrata je u javnosti pomenuto da su na toj komemoraciji bili prisutni i predstavnici crnogorske iseljeničke zajednice, što je potpuna neistina. Nijedan član naših društava nije bio pozvan, niti je prisustvovao događaju, niti je bilo ko od nas želio da bude njegov dio – navodi se u saopštenju.</p>
<p>U reagovanju se takođe postavlja pitanje legitimiteta govora predsjednika crnogorske Skupštine u ime naroda i iseljeništva Crne Gore, bez prethodne komunikacije sa predstavnicima dijaspore u Sloveniji.</p>
<p>- Postavlja se pitanje u kojoj funkciji je bio predsjednik Andrija Mandić i ko ga je ovlastio i po kojem kriterijumu, na ovaj pomen... Dodatno zabrinjava činjenica da je na toj komemoraciji, u ime naroda i iseljeništva Crne Gore, govorio predsjednik Skupštine Crne Gore, bez prethodnog dijaloga s nama, koji zaista predstavljamo iseljeništvo Crne Gore u Sloveniji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Autori reagovanja podsjećaju na istorijske okolnosti događaja iz maja 1945. godine, problematizujući prirodu i simboliku pomena održanog u Sloveniji.</p>
<p>- I događaju i umrlima u Kamničkoj Bistrici, postavljamo svim prisutnima, ne samo retoričko pitanje - sa kojom njemačkom SS divizijom, na čijem čelu je bio zloglasni komandant fon Ler, su došli svi ti u Sloveniju, i povrh svega do zuba naoružani... Zašto i kako, govore istoričari, i neka još istražuju istoričari, a predsjednik Skupštine Crne Gore, sigurno nije taj, koji može ocjenjivati istorijske i nesumnjive činjenice – kaže se u saopštenju.</p>
<p>Upravni odbor postavlja i niz pitanja o organizaciji i finansiranju boravka crnogorske delegacije u Sloveniji, te izražava nezadovoljstvo činjenicom da se niko od zvaničnika nije sastao sa predstavnicima crnogorskih udruženja.</p>
<p>- Postavlja se i pitanje kako to, da u tri dana boravka, nije imao vremena da se susretne sa predstavnicima iseljenika, jer, bez obzira kakav je, ovaj predsjednik je i naš predsjednik... Dužan je pojašnjenje, prije svega crnogorskoj javnosti – zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Osnivači Saveza "Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije" su Zveza črnogorskih društev Slovenije,Ljubljana; Društvo rojakov iz Plava in Gusinja Izvor, Kranj; Društvo Črnogorcev in prijateljev Črne gore »Montenegro« Ljubljana; Črnogorsko kulturno društvo »Komovi« Maribor; Kulturno športno društvo Montenegro – Bihor i Kulturno in športno društvo »Sandžak« Kamnik.</p>

Crnogorska udruženja iz Slovenije: Komemoracija u Kamniškoj Bistrici nije imala našu podršku

<p>Podgorička policija uhapsila je M.P. (18) iz Podgorice, kod kojeg je pronađeno više od pola kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Policija je, kako se navodi, prethodno kontrolisala M.P., N.B. (21) i D.A. (21), a kod M.P. je pronađeno 19 PVC kesica sa oko 66 grama marihuane.</p>
<p>Dodaje se da je nakon toga obavljen pretres stana koji koristi M.P. gdje je pronađena kartonska kutija sa dvije vage za precizno mjerenje, dvije pvc kesice sa sadržajem marihuane mase oko 480 grama, 53 prazne pvc kesice sa animiranim aplikacijama, novac u iznosu od 135 eura, kao i druge predmete.</p>
<p>- Po okončanju kriminalističke obrade, došlo se do sumnje da je M.P. licima N.B. i D.A. dao na uživanje opojnu drogu marihuanu, nakon čega je lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga – zaključuje se u saopštenju.</p>

Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma marihuane i novac

<p>Evropska unija planira da izvuče milijarde dodatnih eura iz zamrznute ruske imovine preusmjeravanjem tih sredstava u rizičnije investicije – kroz plan koji bi povećao pomoć Ukrajini, a istovremeno izbjegao optužbe da EU „krade“ novac Moskvi.</p>
<p>Evropska komisija razmatra mogućnost da skoro 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine, koja se nalazi u Belgiji, prebaci u novi, rizičniji investicioni fond koji bi generisao veće kamate, rekla su četiri zvaničnika upoznata s planom za Politiko.</p>
<p>Cilj je da se stvori više profita kako bi se održala ratom razorena ukrajinska ekonomija, pogotovo usljed prijetnji bivšeg američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da će obustaviti američko finansiranje. Imovina je zamrznuta 2022. godine kao odgovor na punu invaziju Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Međutim, ovaj potez ipak ne bi podrazumijevao potpunu konfiskaciju ruske imovine – čemu se protive pojedine članice EU poput Njemačke i Italije, zbog pravnih i finansijskih razloga.</p>
<p>Korišćenjem samo kamata, a ostavljanjem osnovnog kapitala netaknutim, EU se nada da će izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.</p>
<p>Zemlje članice grupe G7 su prošle godine dogovorile da Ukrajini ustupe 45 milijardi eura prihoda od investiranja zamrznute ruske državne imovine.</p>
<p>Međutim, dio EU u tom paketu – 18 milijardi eura – biće u potpunosti isplaćen do kraja ove godine, što otvara pitanje kako će se finansijske potrebe Ukrajine pokrivati od 2026. godine.</p>
<p>Ministri finansija svih 27 članica EU pokrenuće ove razgovore danas tokom neformalnog radnog sastanka u Luksemburgu.</p>
<p>- Važno je da čujemo Komisiju o dostupnim opcijama, posebno kada je riječ o mogućoj upotrebi zamrznute ruske imovine i daljim koracima u vezi sa režimom sankcija - navodi se u pozivnom pismu koje je ministrima uputilo rotirajuće poljsko predsjedništvo Savjeta EU, a u koje je Politiko imao uvid.</p>
<p>Poljska<b> </b>je takođe predložila da se novi evropski mehanizam za zajedničko finansiranje odbrane – <b>SAFE</b> – može koristiti za nabavku oružja za Ukrajinu.</p>
<p>Današnji sastanak postaviće osnovu za mjesece napetih pregovora, jer evropske prijestonice, koje već imaju prenapregnute budžete, pokušavaju da balansiraju između podrške Ukrajini i ispunjavanja domaćih prioriteta.</p>
<h2>Zaobilazno rješenje EU</h2>
<p>Kao potencijalni manevar, zvaničnici EU razmatraju da se ruska imovina iz belgijske finansijske institucije <b>Euroclear </b>prebaci u posebno pravno lice – <i>„special purpose vehicle“</i> – koje bi bilo pod okriljem EU.</p>
<p>Prednost tog modela je u tome što bi se imovina brzo mogla uložiti u rizičnije instrumente koji mogu ostvariti znatno veću dobit za Ukrajinu. Zvaničnici nisu precizirali o kojim vrstama investicija je riječ.</p>
<p>Prema pravilima, <i>Euruclear</i> je dužan da investira ta sredstva – od kojih je veliki dio već pretvoren u gotovinu – kod Centralne banke Belgije, koja nudi najnižu, ali bezbjednu kamatnu stopu.</p>
<p>U 2024. godini, takvi „neočekivani dobici“ od investicija iznosili su četiri milijarde eura, i kasnije su usmjereni na servisiranje G7 zajma Ukrajini.</p>
<p>Zagovornici novog fonda tvrde da EU mora pronaći način da izvuče više prihoda iz ruske državne imovine kako bi dugoročno pomogla Ukrajini u trenutku kada se mirovni pregovori sa Moskvom nalaze u ćorsokaku.</p>
<p>Još jedna prednost je što bi to moglo poslužiti kao zaštita od mogućeg veta Mađarske, koja bi tako mogla deblokirati imovinu i praktično je vratiti Rusiji.</p>
<h2>Pravne prepreke i političke tenzije</h2>
<p>U proteklim nedjeljama, Evropska komisija je vodila neformalne razgovore sa grupom zemalja – među kojima su Francuska, Njemačka, Italija i Estonija – kako bi se ispitali pravni putevi da se imovina zadrži zamrznutom čak i ako Mađarska blokira obnovu sankcija, rekla su dva zvaničnika Politiku. Međutim, radna grupa nije uspjela da pronađe pravni mehanizam za to.</p>
<h2>Teška budžetska matematika</h2>
<p>Zvaničnici EU istražuju načine kako da se novi fond osnuje prostom većinom – zaobilazeći potrebu za jednoglasjem i time izbjegavajući mađarskog premijera<b> Viktora Orbana</b>.</p>
<p>Kritičari ovog modela upozoravaju da bi poreski obveznici EU na kraju, moguće, morali da nadoknade gubitke ako investicije ne donesu očekivane prihode.</p>
<p>EU traži kreativna rješenja jer je njen centralni budžetski fond od 1,2 triliona eura, iz kojeg se finansira sav javni rashod, već uveliko istegnut, a novi višegodišnji budžet neće stupiti na snagu prije 2028. godine.</p>
<p>- Neće biti lako naći novac u okviru važećeg <b>&nbsp;</b>višegodišnjeg finansijskog okvira - rekao je jedan diplomata EU.</p>
<p>Veliki dio paketa pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura, dogovorenog 2023. godine i predviđenog da traje do kraja 2027, već je potrošen.</p>
<p>Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema dodatnom povećavanju centralnog budžeta EU jer to zahtijeva jednoglasje – a Mađarska će se vjerovatno tome usprotiviti.</p>

EU kuje plan da izvuče veći profit iz zamrznute ruske imovine

<p>Crna Gora se suočava sa ozbiljnim padom životnog standarda i rastućom inflacijom, dok građani svakodnevno osjećaju posljedice odsustva ekonomske politike i državne kontrole, upozoreno je iz Stranke evropskog progresa (SEP).</p>
<p>Iz SEP-a navode da je inflacija u maju dostigla 4,5 odsto – najvišu stopu u posljednjih godinu dana – dok realne zarade, kako tvrde, već četvrti mjesec zaredom bilježe pad.</p>
<p>Dodaju da mlijeko, deterdžent, toalet papir, paradajz i jogurt – osnovne potrepštine postaju luksuz i ocjenjuju da je svaki odlazak u prodavnicu hladan podsjetnik na to koliko su sistemska rješenja zamijenjena praznim frazama o ‘podsticajima’ i ‘planovima’ koji nikad ne zažive.</p>
<p>Pozivajući se na podatke Monstata, SEP ukazuje na značajan rast cijena ključnih proizvoda i usluga: meso je skuplje za 4,6 odsto, voće za čak 19,1 odsto, ulje i masti za 14,9, voda za 24,1, lijekovi za 15, kirije za 20, a usluge u ugostiteljstvu za gotovo 12 odsto.</p>
<p>Iz ove stranke upozoravaju da dok su zarade nominalno neznatno rasle, u realnosti vrijede sve manje, potrošačka korpa sve tanja, a građanin sve siromašniji.</p>
<p>U toj stranci ističu da povećanje cijena nije posljedica uvoznih pritisaka, već domaćeg haosa i nedostatka političke volje da se zaštite najugroženiji.</p>
<p>- Opravdanja o ‘globalnim trendovima’ više niko ne uzima za ozbiljno. Ovo je domaći poraz i politička nemoć – ocjenjuju iz SEP-a, dodajući da je „paradajz postao luksuz, a mlijeko skupa namirnica u zemlji koja ima resurse da hrani region“.</p>
<p>SEP predviđa da će inflatorni pritisci dodatno jačati u narednim mjesecima, usljed rasta cijena goriva i usluga tokom ljetnje sezone. Posebno upozoravaju da bi nova poskupljenja hljeba i peciva, za koje se već bilježi rast od 7 do 10 odsto, mogla dodatno pogoršati ionako tešku situaciju.</p>
<p>- Građani ne traže obećanja, već hitne mjere koje će zaustaviti rast cijena i obezbijediti makar osnovnu sigurnost. Ako ova vlast nema snage, znanja ni volje da to uradi – neka to javno prizna i povuče se - poručuju iz SEP-a.</p>
<p>Zaključuju da Crna Gora ne prolazi kroz tranziciju, već ekonomski i socijalni sunovrat, dok institucije „nijemo posmatraju svakodnevnu dramu hiljada porodica, studenata, penzionera i radnika“.</p>

SEP: Inflacija melje građane, Vlada bez rješenja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>