Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika, tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj - poručio je Jakov Lopušina iz Strukovne komore arhitekata gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se, kaže on, pokušava stanovništvo zadržati.
- Pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - naveo je on.
Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predložila je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da zaustavi izradu izmjena i dopuna PUP- a Podgorica, navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Strukovna komora arhitekata je udruženje koje se bavi zaštitom svojih članova, kaže Lopušina, i zaštitom interesa u dijelu, kako kaže, inženjerskih djelatnosti.
- Mi smo na ovom Nacrtu PUP-a, baš prije nego je došla informacija oko usvajanja tog nacrta, imali veliki pritisak članstva da napravimo reakciju vezano za ovaj nacrt PUP-a, i mi imamo u svom tom programu jednu &nbsp;formu arhitektonskog &nbsp;foruma &nbsp;i organizovali smo sastanak na kome je bilo nekih pedesetak kolega &nbsp;arhitekata, i mi smo na tom forumu došli do određenih zaključaka i poslali prije Nove Godine, tačno 23.12.poslali smo &nbsp;neke naše primjedbe na &nbsp;prijedlog ovoga Nacrta plana, u kojima smo obrazložili te svoje primjedbe - naveo je on.
Važno je, kaže, naglasiti da su dva aspekta neslaganja.
- Prvo je sami proces izrade Plana, što znači da je kompletan taj postupak procedure i izrade Plana nije u skladu sa zakonom, i tu smo dali određene primjedbe. Takođe smo imali primjedbe i na planska rješenja, a odnosila su se na neusaglašenost sa važećom zakonskom regulativom, neusklađenost sa Ustavom Crne Gore koji propagira ravnomjeran regionalni razvoj, neusklađenost sa važećim zakonima iz oblasti planiranja i izgradnje objekata, kao i sa planskim dokumentima višega reda, a to je Prostorni plan Crne Gore. Jedna od primjedbi je vezana i za tajming izrade novog prostornog plana, jer važeći PUP traje do 2025.godine i sad je pravo vrijeme za njegovu izradu i izmjenu, koja je počela još 2022. koliko sam upoznat, međutim sad se rade izmjene &nbsp;baš zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, i ti zakoni su trenutno predmet pred Skupštinom, trebalo bi da se vrlo brzo usvoje, i mi smatramo da bi trebalo čekati da se ti zakoni usvoje, pa na osnovu njih raditi izmjenu PUP-a - rekao je Lopušina.
Prostorni plan Podgorice mora, podvlači on, biti usklađen sa Prostornim planom Crne Gore, a s obzirom na to da je Prostorni plan Crne Gore u završnoj fazi izrade: i ti planovi moraju biti kompatibilni.
- Ide se ubrzano sa izradom ovog PUP-a, tako da ne znam koliko će pratiti izradu Prostornog plana Crne Gore. Projekat Velje brdo se pojavio u ovoj varijanti Prostorno urbanističkog plana kao potpuno nova ideja, sad oko toga se u javnosti lome koplja, da li je to dobro, da li nije, a mi imamo određene statističke podatke da trenutno, u ovoj poziciji, za Podgoricu tolika nije stanogradnja apsolutno nije neophodna - rekao je on.
Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika.&nbsp;
- Tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj. Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se pokušava stanovništvo zadržati, pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - istakao je Lopušina.
Prije nego što se uđe u izgradnju tako velikog naselja kao što je planirano Velje brdo, smatra Lopušina, neophodno je je vrijeme za analize, &nbsp;i to su stvari koje se, kaže on, planiraju.
- Sve ovo treba zasnivati na dobroj analizi, dobrim studijama, kojih imamo, treba usaglasiti sve, pogotovu Prostorni plan Crne Gore, koji, opet ponavljam, je u izradi, u završnoj fazi, i on definiše dosta stvari koje mogu da doprinesu boljem planiranju - zaključio je Lopušina.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lopušina: Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorica nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore

Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predlaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, da zaustavi izradu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnje objekata.
U dokumentu, koji potpisuju generalna sekretarka Inženjerske komore Crne Gore Zdenka Perović, predsjednik Strukovne komore arhitekata mr Novica Mitrović i predsjednik Skupštine Strukovne komore arhitekata Jakov Lopušina, istaknuto je da „planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku“.
<h2>Humanost i izolacija</h2>
Savremene politike razvoja arhitekture i urbanizma u evropskim zemljama, kako navode, prepoznaju značaj izgrađenog okruženja kao ključnog faktora za kvalitet života građana.
- Planiranje prostora koji nema elemente održivosti i humanosti dovodi do izolacije čovjeka od prirodnog okruženja i negativno utiče na zdravlje, produktivnost i sreću korisnika prostora. Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada Izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice zaustavi - poručili su iz Strukovne komore arhitekata.
Predlažu i da se nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, počne izrada novog prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, koji će biti urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.
<h2>Primjedbe na planska rješenja</h2>
U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, a koji je razmatran na Izvršnom odboru Strukovne komore arhitekata i javne debate za svoje članove 20. decembra prošle godine.
U okviru primjedbi na planska rješenja navode da je predloženi akt u nacrtu planskog dokumenta u suprotnosti sa članom 2 stav 1 tačka 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata koji definiše ciljeve planiranja i izgradnje: „Ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj Crne Gore usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora“.
- Istovremeno, planski dokument je u suprotnosti sa smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore donešenog za period do 2020. godine (na osnovu koga se radi izmjena ovog planskog dokumenta): „Mjere ekonomske politike na nivou Crne Gore moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog Plana. Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brzi razvoj sjevernog regiona i sela“ – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodatno, kako navode, nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori.
Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i da stambenu izgradnju, koja je suprotna strateškim opredjeljenjima, po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja).
<blockquote>Nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori</blockquote>
- U skladu sa tim, ovakav planski dokument je i u suprotnosti sa članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji naglašava: „Planski dokumenti moraju biti međusobno uskladeni“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Migracije</h2>
Nacrt PUP-a, kako dodaju, nije usklađen sa ciljevima i smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore i Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, „ali bi istovremeno ovako ambiciozno postavljen prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata i opštine Tuzi i Zetu, još više podstakao već izražene migracije iz sjeverog dijela Crne Gore u pravcu centralne regije“.
- Migracije su registrovane i nedavnim popisom stanovništva, ali i analizom u nekoliko strateških dokumenta koje se tiču uravnoteženog razvoja Crne Gore. Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine su pokazali da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodaju da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.
<h2>Savremeno planiranje&nbsp;</h2>
Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja, koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.&nbsp;
- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena.&nbsp;
Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje Brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja:
- Planom praktično nije razmatrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza da li su ostvarive. Nisu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.
<blockquote>Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa&nbsp;</blockquote>
<h2>Saobraćajna infrastruktura</h2>
U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“.
- Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da s problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice“ – navode u dokumentu.
Nacrt planskog dokumenta, kako su rekli, sadrži veliki broj djelova koji nisu usklađeni u tekstualnom i grafičkom dijelu.
- Za veliki broj lokacija (zbog konciznosti primjedbi nećemo ih navoditi) očigledna su različita planska rješenja u tekstualnom i u grafičkom dijelu, te je stoga isti nespreman za fazu nacrta plana – dodaju iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Šume i zemljište</h2>
Ovaj nacrt dokumenta, kako ističu, nije u skladu sa članom 45. stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća isključivo u tri slučaja:
<blockquote>Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama</blockquote>
- radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje;
- u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i
- postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom.
- Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen navedeni planerski pristup bez pravnog osnova – ocijenili su u dokumentu.
Planski dokument, kako su precizirali, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu posebno ističu lokacije u trećoj zoni parka prirode rijeka Zeta koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta.
- Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama – naglasili su u dokumentu.
<blockquote>Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu</blockquote>
Nekontrolisanom gradnjom koja traje već decenijama, kako su upozorili, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu.&nbsp;
- Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sedine i prirode kako bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitektata.
Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.
- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orjentacije prema javnom interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.
<h2>Postupak izrade</h2>
U dijelu primjedbi na proceduru i postupak izrade navode da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja seta novih zakona, novog Prostornog plana Crne Gore, te razgraničenja između Glavnog grada i opština Zete i Tuzi, nema nikakvo stručno utemeljenje ni obrazloženje.&nbsp;
<blockquote>Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu</blockquote>
- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, Prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.
Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije koronavirusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.
- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Mišljenje Savjeta za reviziju</h2>
Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.&nbsp;
<blockquote>Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje</blockquote>
- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu – naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine.
<blockquote>Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama&nbsp;</blockquote>
- Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokument koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova – smatraju u Strukovnoj komori arhitekata.
Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.
- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – ocijenili su u dokumentu.

1250x600

1084x550

Strukovna komora arhitekata predlaže da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi

U emisiji Srećan dan ugostićemo Igora Todorovića, jednog od najznačajnijih regionalnih modnih dizajnera, koji će novu klekciju predstaviti publici u Podgorici.&nbsp;
Igor kaže da moda ponovo mora postati lični izraz, a ne prolazni trend. Gledaocima Televizije E otkriva što danas znači autentičnost u modi i kako je vratiti u fokus.&nbsp;
O problemu alkoholizma, zašto se poriče i kako ga prepoznati, razgovaraćemo sa psihološkinjom Monikom Sekulović.&nbsp;
Za dobru energiju zadužen je Taško Ademović uz muziku koja budi raspoloženje.
&nbsp;Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E – jutro koje inspiriše.

''Srećan dan'' na TV E: O modi sa Igorom Todorovićem

U kordonu policije bilo je korektnih momaka koji su profesionalno radili posao i kojima su građani davali sirće i mlijeko kao pomoć u ispiranju očiju od velike količine suzavca koji su ispalili na njih njihovi nadređeni, što se vidi na snimcima kako ulijeću kao bijesni psi i prskaju sve redom , čak i ljude od 80 godina, pa bi zbog njihovih navoda da je povrijeđeno 6 policajaca nužno bi bilo da se vide te fotografije i dokumentacija o tim povredama - rekao je &nbsp;gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Njegovi inicijali se nalaze na spisku procesuiranih, kaže Đuričković, zbog protesta kod vila Gorica uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, mada još uvijek nije zvanično obaviješten od policije.
- Očekujem da budem na toj listi, da dobijem zvaničnu potvrdu povodom toga. Ako je to tako to dovoljno govori o sposobnosti policije, imajući u vidu da jesam odbornik i bavim se manje - više javnim poslom, javni sam funkcioner i zabavno je to što policija ne može da identifikuje lica čije smo inicijale vidjeli na spisku, a manje - više je riječ o ljudima koji su poznati javnosti, dostupni i vrlo lako je doći do njih. Ovo što je policija danas izjavila je još jedna bezočna manipulacija, oni se &nbsp;bave nekim protokolarnim radnjama, &nbsp;jesu ili nijesu nešto podnijeli. U redu, time će se baviti advokati kad dođe vrijeme za to u sklopu suđenja, ali ono što je simptomatično je njihov odnos prema ovom slučaju u kom se vrh policije bavi manipulacijama i &nbsp;lažima. To je jednostavno tako, jer se vidi targetiranje ljudi koji su procesuirani od strane policije, načina na koji su oni dostavljali informacijama potpuna je laž da su ti ljudi dobili pozive, a oni su dobili pozive tek kad su u medijima pročitali svoje ime i prezime, i za to treba neko da odgovara- rekao je Đuričković.
Smatra da Uprava policije sa čelnikom moraju prestati da, kako kaže, bezočno lažu i da budu instrument političkog obračuna sa ljudima koji su iskazivali revolt toga i treba, ako ne ništa drugo, poručuje on, da podnesu ostavku za to.&nbsp;
- Već sada je jasno da je on instrument i nedopustivo je da se prvi čovjek policije bavi lažima. Ja mislim da učesnici protesta nijesu ništa zgriješili. Toga dana su u vili Gorica bili ljudi koji su u ovom međuvremenu dokazali da su nedostojni nagrade koju su dobili, da je zakon prekršen prilikom dodjele nagrada. Imate jednog dobitnika nagrade koji nije ništa drugo bez lupež telefona, imate i onoga drugoga koji nema nijednu kvalifikaciju da javno nastupa, a kamoli da dobije Trinaestojulsku nagradu i kad pogledate taj sastav ljudi sa druge strane kordona vrlo vam je jasno ko je na pravoj strani istorije- istakao je Đuričković.
Potrudiće se, poručuje on, da javnost upoznaju sa biografijama procesuiranih ljudi, jer su to ljudi koji bi trebalo da budu zvanice, smatra on, na dodjeli te &nbsp;nagrade, a neki da je čak i dobiju.
- Na ceremoniji &nbsp;prilikom dodjele nagrade imali ste priliku da vidite da je tu sastav poprilično problematičan, da su to opskurni likovi i likovi koji ne baštine vrijednosti imena te nagrade koju nose, to su ljudi koji su negatori ove države i ljudi koji krše zakon i koji nijesu dostojni da uđu u taj objekat, a kamoli da dobiju neke nagrade i ono što je simptomatično da ni nakon 5 mjeseci, iako imate građane koji su procesuirani i koje policija lažima i manipulacijama proganja, sa druge strane vi imate lopove, kriminalce i ostale koji imaju apanaže od strane države i uživaju sve moguće privilegije- naglasio je Đuričković.
Smatra da ima elemenata organizovane kriminalne grupe, jer ta čitava ,,ergela” ljudi na čelu sa predsjednikom Skupštine, ministarkom kulture, članovima žirija koji su sticajem okolnosti, kako tvrdi, članovi nekih političkih partija jasno je da je to bila organizovana akcija.
- O toj akciji, o tom činu šta su oni napravili toga dana i koliko je njima u stvari želja bila i cilj da ponize Crnu Goru, da ponize upravo tu nagradu koja je simbol nekih tekovina u Crnoj Gori govori podatak da &nbsp;se od tog događaja i te dodjele ogradio čitav pristojni, civilizovani svijet. Od njih se ogradio i jedan od kandidata za dodjelu nagrade Miloš Karadaglić, od njih se ogradio maltene i čitav diplomatski kor koji ih je tog dana ignorisao prilikom dodjele nagrade, a uobičajeno je da bude prisutan. Koliko je to bilo ispod nivoa, koliko je to bilo nedopustivo dovoljno govori podatak da čak ni dio njihovih koalicionih partnera, koji za njih dižu ruke i omogućavaju im da rade sve ovo što rade zarad ličnog interesa i fotelja, čak ni oni nijesu imali želudac da se pojave na takvom skupu &nbsp;i da aplaudiraju takvoj dodjeli nagrada, čak jedan značajan dio njih- podsjetio je Đuričković.
Dodaje da je toga dana među &nbsp;policajcima koja je obezbjeđivala događaj, što u uniformi, što u civilu bilo osoba koje su izazvali nerede, kako kaže, očajnom reakcijom.
- Po svim principima je opravdan revolt građana na koji je policija reagovala na način tako što se ponašali kao grupa huligana sa druge strane koja je tu došla da se obračuna sa nekom grupom građana- zaključio je Đuričković.

Đuričković: Uprava policije i njen čelnik bezočno manipulišu

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.