Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika, tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj - poručio je Jakov Lopušina iz Strukovne komore arhitekata gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se, kaže on, pokušava stanovništvo zadržati.
- Pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - naveo je on.
Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predložila je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da zaustavi izradu izmjena i dopuna PUP- a Podgorica, navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Strukovna komora arhitekata je udruženje koje se bavi zaštitom svojih članova, kaže Lopušina, i zaštitom interesa u dijelu, kako kaže, inženjerskih djelatnosti.
- Mi smo na ovom Nacrtu PUP-a, baš prije nego je došla informacija oko usvajanja tog nacrta, imali veliki pritisak članstva da napravimo reakciju vezano za ovaj nacrt PUP-a, i mi imamo u svom tom programu jednu &nbsp;formu arhitektonskog &nbsp;foruma &nbsp;i organizovali smo sastanak na kome je bilo nekih pedesetak kolega &nbsp;arhitekata, i mi smo na tom forumu došli do određenih zaključaka i poslali prije Nove Godine, tačno 23.12.poslali smo &nbsp;neke naše primjedbe na &nbsp;prijedlog ovoga Nacrta plana, u kojima smo obrazložili te svoje primjedbe - naveo je on.
Važno je, kaže, naglasiti da su dva aspekta neslaganja.
- Prvo je sami proces izrade Plana, što znači da je kompletan taj postupak procedure i izrade Plana nije u skladu sa zakonom, i tu smo dali određene primjedbe. Takođe smo imali primjedbe i na planska rješenja, a odnosila su se na neusaglašenost sa važećom zakonskom regulativom, neusklađenost sa Ustavom Crne Gore koji propagira ravnomjeran regionalni razvoj, neusklađenost sa važećim zakonima iz oblasti planiranja i izgradnje objekata, kao i sa planskim dokumentima višega reda, a to je Prostorni plan Crne Gore. Jedna od primjedbi je vezana i za tajming izrade novog prostornog plana, jer važeći PUP traje do 2025.godine i sad je pravo vrijeme za njegovu izradu i izmjenu, koja je počela još 2022. koliko sam upoznat, međutim sad se rade izmjene &nbsp;baš zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, i ti zakoni su trenutno predmet pred Skupštinom, trebalo bi da se vrlo brzo usvoje, i mi smatramo da bi trebalo čekati da se ti zakoni usvoje, pa na osnovu njih raditi izmjenu PUP-a - rekao je Lopušina.
Prostorni plan Podgorice mora, podvlači on, biti usklađen sa Prostornim planom Crne Gore, a s obzirom na to da je Prostorni plan Crne Gore u završnoj fazi izrade: i ti planovi moraju biti kompatibilni.
- Ide se ubrzano sa izradom ovog PUP-a, tako da ne znam koliko će pratiti izradu Prostornog plana Crne Gore. Projekat Velje brdo se pojavio u ovoj varijanti Prostorno urbanističkog plana kao potpuno nova ideja, sad oko toga se u javnosti lome koplja, da li je to dobro, da li nije, a mi imamo određene statističke podatke da trenutno, u ovoj poziciji, za Podgoricu tolika nije stanogradnja apsolutno nije neophodna - rekao je on.
Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika.&nbsp;
- Tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj. Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se pokušava stanovništvo zadržati, pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - istakao je Lopušina.
Prije nego što se uđe u izgradnju tako velikog naselja kao što je planirano Velje brdo, smatra Lopušina, neophodno je je vrijeme za analize, &nbsp;i to su stvari koje se, kaže on, planiraju.
- Sve ovo treba zasnivati na dobroj analizi, dobrim studijama, kojih imamo, treba usaglasiti sve, pogotovu Prostorni plan Crne Gore, koji, opet ponavljam, je u izradi, u završnoj fazi, i on definiše dosta stvari koje mogu da doprinesu boljem planiranju - zaključio je Lopušina.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lopušina: Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorica nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore

Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predlaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, da zaustavi izradu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnje objekata.
U dokumentu, koji potpisuju generalna sekretarka Inženjerske komore Crne Gore Zdenka Perović, predsjednik Strukovne komore arhitekata mr Novica Mitrović i predsjednik Skupštine Strukovne komore arhitekata Jakov Lopušina, istaknuto je da „planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku“.
<h2>Humanost i izolacija</h2>
Savremene politike razvoja arhitekture i urbanizma u evropskim zemljama, kako navode, prepoznaju značaj izgrađenog okruženja kao ključnog faktora za kvalitet života građana.
- Planiranje prostora koji nema elemente održivosti i humanosti dovodi do izolacije čovjeka od prirodnog okruženja i negativno utiče na zdravlje, produktivnost i sreću korisnika prostora. Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada Izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice zaustavi - poručili su iz Strukovne komore arhitekata.
Predlažu i da se nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, počne izrada novog prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, koji će biti urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.
<h2>Primjedbe na planska rješenja</h2>
U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, a koji je razmatran na Izvršnom odboru Strukovne komore arhitekata i javne debate za svoje članove 20. decembra prošle godine.
U okviru primjedbi na planska rješenja navode da je predloženi akt u nacrtu planskog dokumenta u suprotnosti sa članom 2 stav 1 tačka 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata koji definiše ciljeve planiranja i izgradnje: „Ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj Crne Gore usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora“.
- Istovremeno, planski dokument je u suprotnosti sa smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore donešenog za period do 2020. godine (na osnovu koga se radi izmjena ovog planskog dokumenta): „Mjere ekonomske politike na nivou Crne Gore moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog Plana. Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brzi razvoj sjevernog regiona i sela“ – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodatno, kako navode, nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori.
Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i da stambenu izgradnju, koja je suprotna strateškim opredjeljenjima, po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja).
<blockquote>Nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori</blockquote>
- U skladu sa tim, ovakav planski dokument je i u suprotnosti sa članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji naglašava: „Planski dokumenti moraju biti međusobno uskladeni“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Migracije</h2>
Nacrt PUP-a, kako dodaju, nije usklađen sa ciljevima i smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore i Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, „ali bi istovremeno ovako ambiciozno postavljen prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata i opštine Tuzi i Zetu, još više podstakao već izražene migracije iz sjeverog dijela Crne Gore u pravcu centralne regije“.
- Migracije su registrovane i nedavnim popisom stanovništva, ali i analizom u nekoliko strateških dokumenta koje se tiču uravnoteženog razvoja Crne Gore. Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine su pokazali da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodaju da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.
<h2>Savremeno planiranje&nbsp;</h2>
Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja, koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.&nbsp;
- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena.&nbsp;
Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje Brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja:
- Planom praktično nije razmatrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza da li su ostvarive. Nisu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.
<blockquote>Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa&nbsp;</blockquote>
<h2>Saobraćajna infrastruktura</h2>
U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“.
- Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da s problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice“ – navode u dokumentu.
Nacrt planskog dokumenta, kako su rekli, sadrži veliki broj djelova koji nisu usklađeni u tekstualnom i grafičkom dijelu.
- Za veliki broj lokacija (zbog konciznosti primjedbi nećemo ih navoditi) očigledna su različita planska rješenja u tekstualnom i u grafičkom dijelu, te je stoga isti nespreman za fazu nacrta plana – dodaju iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Šume i zemljište</h2>
Ovaj nacrt dokumenta, kako ističu, nije u skladu sa članom 45. stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća isključivo u tri slučaja:
<blockquote>Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama</blockquote>
- radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje;
- u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i
- postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom.
- Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen navedeni planerski pristup bez pravnog osnova – ocijenili su u dokumentu.
Planski dokument, kako su precizirali, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu posebno ističu lokacije u trećoj zoni parka prirode rijeka Zeta koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta.
- Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama – naglasili su u dokumentu.
<blockquote>Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu</blockquote>
Nekontrolisanom gradnjom koja traje već decenijama, kako su upozorili, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu.&nbsp;
- Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sedine i prirode kako bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitektata.
Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.
- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orjentacije prema javnom interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.
<h2>Postupak izrade</h2>
U dijelu primjedbi na proceduru i postupak izrade navode da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja seta novih zakona, novog Prostornog plana Crne Gore, te razgraničenja između Glavnog grada i opština Zete i Tuzi, nema nikakvo stručno utemeljenje ni obrazloženje.&nbsp;
<blockquote>Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu</blockquote>
- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, Prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.
Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije koronavirusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.
- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Mišljenje Savjeta za reviziju</h2>
Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.&nbsp;
<blockquote>Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje</blockquote>
- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu – naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine.
<blockquote>Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama&nbsp;</blockquote>
- Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokument koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova – smatraju u Strukovnoj komori arhitekata.
Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.
- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – ocijenili su u dokumentu.

1250x600

1084x550

Strukovna komora arhitekata predlaže da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.