Državni sekretar SAD Entoni Blinken ocijenio je tokom posjete Izraelu da ubistvo vođe Hamasa pruža "značajnu priliku" da se okonča rat u Gazi. 
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu razgovarao je sa Blinkenom u Jerusalimu "o vrsti vlade u Gazi poslije rata", navedeno je u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Iskreno verujem da smrt (Jahje) Sinvara stvara značajnu priliku da se vrate nazad taoci, okonča rat i obezbijedi sigurnost Izraela - rekao je Blinken tokom sastanka sa izraelskim predsednikom Isakom Hercogom, koji je uslijedio posle njegovog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Netanjahu je takođe rekao Blinkenu da bi smrt lidera Hamasa Jahje Sinvara, kojeg su 16. oktobra ubili izraelski vojnici u Pojasu Gaze, mogla imati pozitivan efekat na povratak talaca zatočenih na toj palestinskoj teritoriji.
Izraelski lider i državni sekretar SAD su razgovarali i o „potrebi“ da njihove dvije zemlje „udruže snage protiv iranske prijetnje“, dodaje se u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Tokom sastanka postavljeno je pitanje iranske prijetnje i potrebe da dvije zemlje ujedine snage da joj se suprotstave - navedeno je u saopštenju.
Netanjahu je zahvalio Blinkenu za podršku SAD u borbi protvi osovine zla i iranskog terorizma, prenijela je agencija Frans pres.
Blinken je pozvao Netanjahua da preduzme dodatne korake da osigura da humanitarna pomoć stigne u ratom razorenu Gazu.
Tokom sastanka u Jerusalimu Blinken je naglasio potrebu da Izrael preduzme dodatne korake i održi dotok humanitarne pomoći Gazi i osigura da pomoć stigne do civila širom te teritorije, rekao je portparol Stejt deprtmenta Metju Miler novinarima.
Danas započeta Blinkenova posjeta regionu je 11. od izbijanja rata Izraela i Hamasa u Gazi 7. oktobra prošle godine.
On je doputovao u vrijeme kada se SAD nadaju obnovi nastojanja za postizanje prekida vatre poslije ubistva vođe Hamasa.
Netanjahu je sastanak sa Blinkenom koji je trajao više od dva sata označio „prijateljskim i produktivnim“.
Blinken je doputovao u Izrael nekoliko sati pošto je libanski Hezbolah ispalio baražnu vatru na centralni dio te zemlje, zbog čega su aktivirane sirene za protivraketnu uzbunu u naseljenim područjima, ali nije bilo očite štete, ni povreda.
Netanjahu je obavijestio Blinkena o operacijama izraelske vojske u Libanu i potrebi da se uspostavi bezbjednosna i politička promjena na sjeveru kako bi Izrael vratio svoje stanovnike bezbjedno u njihove domove kraj granice.
Blinken je rekao da je šokiran zbog „iranskog pokušaja da preko Hezbolaha ubije premijera Izraela“ napadom drona na Netanjahuovu kuću tokom vikenda, prenijeli su izraelski mediji.
Poslije Izraela Blinken će posjetiti nekoliko arapskih zemalja, vjerovatno uključujući Jordan, Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, navodi Asošijejted pres.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Blinken: Smrt vođe Hamas pruža značajnu priliku za okončanje rata u Gazi

Izrael je usmrtio vođu Hamasa Jahju Sinvara i najavljuje kraj te paravojske. Ali, stručnjaci prije vjeruju da će Hamas dobiti novu generaciju lidera koji će nastaviti po starom. Kada je kraj krvoproliću?
Prema riječima izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ubistvo političkog vođe Hamasa Jahje Sinvara u srijedu (16. oktobar) znači da „Hamas više neće vladati Gazom.“
Po njegovom mišljenju, Sinvarova smrt označava početak perioda poslije Hamasa.
Međutim, posmatrači vide drugačiju budućnost za paravojsku Hamas koju podržava Iran, a koju su SAD, EU i brojne zemlje vode kao terorističku organizaciju.
- Ubistvo Sinvara svakako je udarac za Hamas s obzirom na važnu ulogu koju je igrao unutar organizacije - kaže Nil Kvilijam, saradnik u Programu za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u Četam hausu sa sjedištem u Londonu.
Ipak, Kvilijam naglašava da politika eliminacije vođa u prošlosti nije oslabila Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela. Tako je i Sinvar preuzeo vlast nakon atentata na prethodnog političkog vođu Hamasa, Ismaila Haniju, u Teheranu ovog jula.
- Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovo razvijajući vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizovani sukobom s Izraelom - kaže Kvilijam za Dojče vele.
Ovo mišljenje dijeli i Peter Lintl, istraživač iz njemačke Fondacije za nauku i politiku.&nbsp;
- Hamas je svakako oslabljen, ali Sinvarova smrt nije konačan udarac za paravojsku - rekao je on za Dojče vele.
<h2>„Propuštena prilika“</h2>
U međuvremenu, njemački, francuski i američki zvaničnici izrazili su nadu da bi Sinvarova smrt mogla pružiti priliku za postizanje primirja u Gazi.
Uklanjanje vođe Hamasa sa scene „predstavlja priliku da se pronađe put naprijed koji će dovesti taoce kući, okončati rat i dovesti nas do dana poslije,“ izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džejk Salivan.
Ali u petak, samo dan nakon što je potvrdio Sinvarovu smrt, Hamas je najavio da će zadržati taoce do kraja rata u Gazi.
U proteklih trinaest mjeseci rata u Gazi, koji je započeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, u Gazi je ubijeno preko 42.000 ljudi, navode tamošnje zdravstvene vlasti pod kontrolom Hamasa. Od otprilike 250 talaca koje su Hamasovi borci odveli u Gazu, vjeruje se da ih je još oko stotinak živih u zatočeništvu.
Ipak, Mohamed al Kavas iz Emiratskog političkog centra vidi Sinvarovu smrt kao potencijalni početak „novog poglavlja“ rata u Gazi.
- Kada odgovornost za pregovore o primirju bude prenesena na vođe Hamasa u inostranstvu, ti pregovori će biti podložni spoljnim kalkulacijama jer su sve ti vođe pod uticajem glavnih gradova u kojima se nalaze, i možda upravo kroz te glavne gradove Hamas može napraviti ustupke i pokrenuti novu politiku - kaže Al Kavas za Dojče vele.
Političko vođstvo Hamasa nalazi se u Kataru, ali je Sinvar, tvrdolinijaš iz Gaze, bio ključna osoba za pregovore o primirju koje su predvodili SAD, Katar i Egipat s Izraelom nakon atentata na Haniju.
<h2>Izrael (za sada) ne traži mir</h2>
Međutim, neizvjesnost ne postoji samo na strani Hamasa. Njemački stručnjak Lintl smatra da, uprkos Sinvarovoj smrti, ima malo razloga za nadu da bi Izrael sada mogao biti spreman da okonča rat.
Uprkos tome što je u četvrtak pozdravio Sinvarovu smrt kao kraj Hamasa, izraelski premijer Netanjahu je jasno naglasio da rat neće biti okončan dok se ne eliminišu preostale vođe Hamasa – poput brata ubijenog lidera Mohameda Sinvara – i dok se svi taoci koje Hamas još drži u Gazi ne vrate.
Za Džejmsa M. Dorsija, stručnjaka za region i višeg saradnika u Školi za međunarodne studije u Singapuru, ovaj pristup predstavlja propuštenu priliku.
- Umjesto da iskoristi izraelski taktički uspjeh da proglasi pobjedu u Gazi, krene ka primirju i u Libanu, koje bi moglo pospješiti pregovore o razmjeni zarobljenika koja bi osigurala oslobađanje preostalih talaca pod kontrolom Hamasa, premijer Netanjahu je insistirao da će rat trajati sve dok izraelska vojska ne oslobodi taoce - napisao je u svojoj posljednjoj objavi na političkom blogu „Turbulentni svijet“.
Kada je u četvrtak objavljena Sinvarova smrt, libanski Hezbolah je najavio „novu i eskalirajuću fazu“ i to „svakog dana sve više“ u ratu s Izraelom. Predstavnici te paravojske tvrde da su prvi put upotrijebili i precizno navođene projektile za napad na Izrael.

Smrt vođe Hamasa: Početak kraja ili sve po starom?

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj izjavio je danas da bi ubistvo vođe Hamasa Jahje Sinvara moglo povećati šanse za postizanje primirja na Bliskom istoku.
On je novinarima na sastanku ministara odbrane G7 u Napulju rekao da je nakon Sinvarovog ubistva „otvorena nova perspektiva“, što bi trebalo iskoristiti za dogovor o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju preostalih talaca, prenosi BBC.
Borelj je dodao da se mora revidirati misija mirovnih snaga UN u Libanu te da bi mogle da budu ojačane, nakon što su mirovnjaci bili na meti Izraela.

Borelj: Ubistvo Sinvara nova perspektiva za primirje u Gazi

Hamas je u petak potvrdio da su izraelske snage ubile lidera te esktremističke grupe Jahju Sinvara u Gazi i ponovio da taoci oteti iz Izraela prije godinu dana neće biti oslobođeni dok se ne postigne primirje u enklavi i izraelski vojnici povuku.
Sinvar je umro "boreći se protiv okupacione vojske do posljednjeg trenutka", rekao je Halil al-Haja, Sinvarov zamjenik koji živi u Kataru i zastupao je Hamas tokom nekoliko rundi pregovora o prekidu vatre.
Hamas neće vratiti taoce "prije kraja agresije i povlačenja iz Gaze", rekao je al-Haja. Ta ekstremistička grupa je u saopštenju pozdravila Sinvara kao heroja zato što se "nije povukao, zato što je držao oružje i suprotstavio se okupacionoj vojsci".
Izraelska vojska objavila je snimak Sinvara, navodno prije smrti, na kojem se vidi kako jedan muškarac sjedi na stolici u oštećenoj zgradi, teško ranjen i prekriven prašinom. Zatim podiže ruku i štapom gađa izraelski dron.
Na fotografijama koje je poslije objavila izraelske vojska vidi se tijelo muškarca, polu zakopano u ruševinama sa povredom glave.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1847070373478912000%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1847070373478912000%7Ctwgr%5Ea000791bb5e339bdf224c6854e71b4e658f8c0a5%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u govoru u četvrtak veče da rat još nije završen, ali su mnogi - od vlada izraelskih saveznika do iscrpljenih stanovnika Gaze - izrazili nadu da će Sinvarova smrt otvoriti put za primirje. Izraelske snage u petak su nastavile da napadaju ciljeve u Gazi.
Američki predsjednik Džo Bajden takođe je u petak ponovio poziv Izraelu da se založi za mir poslije ubistva Sinvara.
- Juče sam rekao izraelskom premijeru da bi ovaj trenutak trebalo da bude prilika da se traži put do mira, do bolje budućnosti za Gazu bez Hamasa - rekao je Bajden tokom posjete Berlinu.
U zajedničkom saopštenju, Bajden i lideri Njemačke, Francuske i Britanije naglasili su "hitnu potrebu da se taoci vrat kući svoji porodicama, da se okonča rat u Gazi i osigura da humanitarna pomoć stigne do civila".
Bajden je poslije sastanka sa evropskim liderima međutim rekao da bi možda bilo lakše pregovarati o kraju sukoba između Izraela i Hezbolaha u Libanu, nego između Izraela i Hamasa.
- Biće teže u Gazi - rekao je Bajden.
Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je prethodno na sastanku NATO-a u Briselu da Sinvarova smrt pruža "izuzetnu priliku da se postigne dugoročno primirje" i sugerisao da bi SAD mogle da imaju ulogu u stabilizaciji Gaze u budućnosti.
Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama izdala je saopštenje u kojem je odata počast Sinvaru i naglašeno da je umro na ratištu, a ne dok se krio, kao bivši neprijatelj Teherana, irački lider Sadam Husein koji je obješen 2006. godine.
Hamasov napad na Izrael 7. oktobra rezultirao je smrću 1.206 ljudi, uglavnom civila, prema prema zvaničnim izraelskim podacima koji uključuju taoce ubijene u zatočeništvu. Militanti su tokom napada takođe zarobili 251 osobu i uzeli ih za taoce. Od njih je 97 ostalo u Gazi, uključujući 34 za koje izraelski zvaničnici kažu da su mrtvi.
Ubistvo Sinvara nije značilo kraj izraelskih vazdušnih napada na Gazu, sa nekoliko napada tokom noći i u petak rano ujutru na tu teritoriju, navodi novinar AFP-a u izvještaju sa terena.
Prema agenciji za civilnu odbranu Gaze, spasioci su iz ruševina kuće na sjeveru teritorije izvukli tijela troje palestinske djece nakon što je pogođena u zoru.
Izraelska vojska saopštila je da vrši pritisak u sklopu svoje operacije u Džabaliji, jednom od žarišta borbi posljednjih nedjelja i gdje je u napadima u četvrtak poginulo najmanje 14 ljudi, prema podacima iz dvije bolnice.
Procjena koju podržavaju UN pokazala je da se oko 345.000 stanovnika Gaze ove zime suočava sa "katastrofalnim" nivoom gladi.
Kako se broj civilnih žrtava u Gazi povećavao, tako se Izrael suočavao sa kritikama zbog svog načina vođenja rata, uključujući i kritike Sjedinjenih Država.
U izraelskoj kampanji za razbijanje Hamasa i vraćanje talaca koje su uhvatili militanti ubijeno je 42.438 ljudi u Gazi, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, a što su podaci koje UN smatraju pouzdanim.
Komandant izraelske vojske Herci Halevi obećao je da će nastaviti borbu "sve dok ne uhvatimo sve teroriste umiješane u masakr 7. oktobra i ne vratimo sve taoce kući".
<h2>"Prilika"</h2>
Neki Izraelci pozdravili su vijest o Sinvarovoj smrti kao znak boljih stvari koje dolaze.
- Slavim smrt Sinvara, koji nam nije donio ništa osim zla, koji je uzeo ljude za taoce - rekla je jedna Izraelka koja se predstavila samo imenom Hemda.
Na skupu u Tel Avivu na kojem se traži oslobađanje talaca, 60-godišnja Sisil, koja je takođe dala samo svoje ime, rekla je da je njegovo ubistvo predstavljalo "priliku jednom u životu" za "dogovor o taocima za okončanje rata".
Kako se navodi u saopštenju Netanjahuove kancelarije, Bajden ga je pozvao da mu čestita na Sinvarovom ubistvu, pri čemu su dvojica lidera obećali da će iskoristiti "priliku da promovišu oslobađanje talaca".
Grupa za kampanju Forum talaca i nestalih porodica pozvala je izraelsku vladu i međunarodne posrednike da iskoriste "ovo veliko dostignuće kako bi osigurali povratak talaca".
Endrju Miler, donedavni visoki zvaničnik Stejt departmenta koji se bavio izraelsko-palestinskim sukobom, rekao je da je još uvijek malo vjerovatno da će Izrael pristati na dogovoreno rješenje za okončanje rata i oslobađanje talaca.
- Nisam posebno optimista da će premijer Netanjahu i njegova koalicija to učiniti. Druga izraelska vlada bi možda mogla, ali oni jednostavno nisu... pokazali istinski interes za taj put - rekao je Miler koji je sada aktivan u ljevičarskom Centru za američki napredak.
Ali on je rekao da bi Sinvarovo ubistvo moglo da promijeni "govor u javnosti" i da liši Netanjahua navedenog razloga da ne postigne dogovor sa Hamasom.
<h2>"Glavno dostignuće"</h2>
S obzirom na to da je Hamas već oslabljen poslije više od godinu dana rata u Gazi, Sinvarova smrt zadaje ogroman udarac organizaciji, ali nije jasno da li će to izazvati promjenu u njenoj strategiji.
Takođe je nejasno da li će njegov nasljednik biti imenovan u Kataru, gdje se dugo nalazilo Hamasovo političko rukovodstvo, ili u Gazi, koja je žarište borbi.
Izraelska vojska je saopštila da je Sinvar poginuo u vatrenom obračunu u Rafi u južnoj Gazi, u blizini egipatske granice, dok ga je pratila bespilotna letilica.
Objavljen je snimak dronom onoga za šta se kaže da su bili Sinvarovi posljednji trenuci, a video prikazuje ranjenog militanta kako baca predmet na dron koji ga snima.
Izrael takođe vodi rat u Libanu, gdje je Hamasov saveznik Hezbolah otvorio front pokretanjem prekograničnih napada koji su primorali desetine hiljada Izraelaca da napuste svoje domove.
Hezbolah je kasno u četvrtak rekao da pokreće novu fazu u svom ratu protiv Izraela i da je prvi put upotrijebio precizno navođene rakete protiv trupa.
Istog dana, Izrael je izveo udare na južni libanski grad Tir, gdje vladaju militantna grupa i njeni saveznici.
Izraelska vojska saopštila je da je pet vojnika poginulo u borbama u južnom Libanu, čime je broj izraelskih vojnika čija je smrt objavljena podignut na 19 otkako je Izrael pokrenuo upad u Liban prošlog mjeseca.
U Libanu je u ratu od kraja septembra poginulo najmanje 1.418 ljudi, prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, prema podacima AFP-a, iako je stvarni broj vjerovatno veći.
U rat su takođe uključile i druge oružane grupe orijentisane prema Iranu, uključujući one u Jemenu, Iraku i Siriji.
Iran je 1. oktobra izveo raketni napad na Izrael, za koji je Izrael obećao da će uzvratiti.
Teheranska misija pri Ujedinjenim nacijama saopštila je u četvrtak da će Sinvarovo ubistvo dovesti do jačanja "otpora" u regionu.

1250x600

1084x550

Izrael i Hamas nijesu blizu primirju ni posle smrti Sinvara

Izraelska vojska je večeras saopštila da je ubila ekstremistu koji je bio tjelohranitelj pokojnog lidera Hamasa Jahje Sinvara.
Sinvara su u srijedu ubili izraelski vojnici u gradu Rafi na jugu Pojasa Gaze.
U večerašnjem saopštenju vojska je identifikovala ubijenog ekstremistu kao Mahmuda Hamdana i navela da je ubijen na udaljenosti od 200 metara od mjesta Sinvarovog ubistva.
Uz to je saopšteno da je Hamdan čuvao šestoro talaca ubijenih krajem avgusta kada su se izraelski vojnici približili mjestu gdje su oni bili zatočeni u mreži tunela u Gazi.
Dokaz za tu tvrdnju nije pružen.
Jedan od talaca imao je i izraelsko i američko državljanstvo.

Izraelski vojnici ubili Sinvarovog tjelohranitelja

Portparol Bijele kuće Džon Kirbi izjavio je da je ubijeni lider Hamasa Jahja Sinvar bio glavna prepreka za uspostavljanje prekida vatre u Pojasu Gaze i da je njegovo ubistvo "prelomna tačka" koja bi mogla ubrzati razgovore o okončanju rata.
- Mi vjerujemo, nastavljamo da vjerujemo da je nalaženje kraja rata ključno i mi takođe vjerujemo da je smrt Sinvara može da obezbijedi prelomnu tačku da se tamo stigne - rekao je Kirbi, prenosi Rojters.
Kirbi je rekao da se ne vode pregovori o prekidu vatre kojima su posredovali SAD, Katar i Egipat i da nema roka za novi početak.
- Želio bih da mogu da vam kažem danas da se timovi ponovo sastaju u Dohi i da počinjemo iznova - rekao je Kirbi, dodajući da se dotle nije stiglo.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je kritikovan da blokira sporazum o prekidu vatre insistaranjem na izraelskoj kontroli „Koridora Filadefija“ koji između Gaze i Egipta i „Koridora Necarim“ u centralnoj Gazi.
Hamas je zahtijevao potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.
Sinvar je bio glavni organizator napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine koji je izazvao ratu Gazi. Njega su u srijedu ubili izraelski vojnici u Rafi, najjužnijem gradu na toj palestinskoj teritoriji.
Ubistvo Sinvara je veliki uspjeh za Izrael i ključni momenat jednogodišnjem ratu, navode izraelski mediji.

Bijela kuća: Ubistvo vođe Hamasa prelomna tačka za mogući prekid vatre u Gazi

Visoki zvaničnik Hamasa 18. oktobra je potvrdio smrt vođe grupe, Jahjve Sinwara, kojeg su prema objavi Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) ubili izraelski vojnici u akciji na jugu Gaze.
Sinvar je, prema navodima izraelskih vlasti, bio organizator napada na Izrael 7. oktobra prošle godine, ubistva i otmice Izraelaca, što je izazvalo rat u Gazi i desetine hiljada palestinskih žrtava u izraelskim napadima.
U video izjavi od 18. oktobra zvaničnik Hamasa Kalil al-Haja rekao je da je šezdesetdvogodišnji Sinvar poginuo u borbi.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je da će ta grupa, koju SAD i Evropska unija smatraju terorističkom, nastaviti svojim putem "ka ostvarenju ambicija palestinskog naroda". Sinvarova smrt, rekao je, samo će ojačati grupu.
On dodaje da izraelski taoci neće biti vraćeni sve dok se ne završi agresija na Gazu i ne dođe do potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.
Al-Haja je najviši čovjek u Hamasu nakon vođe Sinvara, koji je ubijen tokom rutinske potrage za pripadnicima Hamasa u Rafi u četvrtak.
Smrt Sinvara, nekoliko mjeseci nakon što je imenovan za glavnog vođu Hamasa, naglašava poteškoće sa kojima se suočava ova palestinska grupa u zaštiti visoko definisanih ciljeva od Izraela, ali to vjerovatno neće značajno da utiče na tok rata u Pojasu Gaze.
Sinvar je kratko na čelu Hamasa. Zamijenio je Ismaila Hanijea, koji je ubijen u navodnom izraelskom napadu u predgrađu Teherana 31. jula.
Ranije je bio šef Hamasovog naoružanog krila i osobe koja se smatra idejnim tvorcem napada te grupe 7. oktobra prošle godine u Izraelu, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca. Oko 240 drugih su uzeti kao taoci.
Vjerovalo se da se krio u Gazi. Iako Izrael nije preuzeo odgovornost za neke od smrti visokih dužnosnika Hamasa, priznao je da je ubio druge, uključujući Saleha al-Arourianda Mohameda Deifa, vojnog komandanta pokreta.

Hamas potvrdio ubistvo Jahje Sinvara, odbija osloboditi izraelske taoce

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ubistvo lidera Hamasa Jahje Sinvara označava "početak kraja" rata u Gazi, ali da "zadatak još nije završen". 
- Jahja Sinvar je mrtav... Ovo ne znači kraj rata u Gazi, već početak kraja - rekao je Netanjahu u video poruci na engleskom koja je emitovana sinoć.
On je rekao da je ubistvo lidera Hamasa „važan korak“ u brobi protiv tog pokreta.
- Zadatak koji je pred nama još nije završen - dodao je Netanjahu.
Načelnik generalštaba izraelske vojske, general Herci Halevi, potvrdio je da rat „neće stati“ dok ne budu zarobljeni svih počinioci napada u Izraelu 7. oktobra 2023. i povratka „svih talaca“ iz Gaze.
Izraelski mediji javili su juče da je lider palestinskog Hamasa Jahja Sinvar ubijen u napadu iz vazduha.
Sinvar (61) se navodno veći deo vremena skrivao u mreži tunela ispod Gaze, zajedno sa telohraniteljima i „ljudskim štitom“ koji su činili taoci, navodi BBC.
Libanska militantna grupa Hezbolah saopštila je danas da kreće u novu, eskalirajuću fazu borbe protiv Izraela nakon ubistva Jahje Sinvara, čija će smrt, kako je poručio Iran, „pojačati duh otpora“, javlja Rojters.
Netanjahu je izjavio i da se „rat može završiti sjutra“ ako „Hamas položi oružje“ i vrati taoce.
Porodice talaca ocijenile su da je ubistvo Sinvara značajno postignuće, ali su ukazale da ništa nije završeno dok su njihovi bližnji i dalje u Gazi.
Izraelska vojska saopštila je u međuvremenu da je u vazdušnom napadu na jug Libana ubila još jednog komandanta Hezbolaha Mohameda Huseina Ramala, koji je odgovoran za planiranje i izvođenje terorističkih aktivnosti protiv Izraela, prenosi Tajms of Izrael.
Izraelske snage locirale su i uništile i nekoliko raketnih bacača pripremljenih za lansiranje ka sjeveru Izraela.
Prema palestinskim medicinskim izvorima, više civila, pretežno djece, stradalo je u nastavku izraelskih vazdušnih napada u četvrtak uveče i rano jutros, a mnogi su povrijeđeni na različitim lokacijama u Pojasu Gaze.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su izvučena tijela djece nakon raketnog udara na kuću sjeverozapadno od Gaze, dok su u odvojenom incidentu dvije osobe ubijene u oblasti jugoistočno od tog grada.

Netanjahu o ubistvu vođe Hamasa: Početak kraja rata u Gazi, ali zadatak još nije završen

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da smrt vođe Hamasa Jahje Sinvara, koji se smatra ključnim u organizaciji teroističkog napada 7. oktobra prošle godine na Izrael, "znatno" slabi Hamas.
- Sinvar je bio lider jedne terorističke organizacije, terorističke organizacije Hamas. Bez ikakve sumnje, njegova smrt će znatno oslabiti Hamas - rekla je Fon der Lajen na kraju evropskog samita u Briselu.
- Velika Britanija neće plakati zbog smrti vođe Hamasa Jahje Sinvara, koji je mozak iza najsmrtonosnijeg dana u jevrejskoj istoriji poslije Holokausta - izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, reagujući na objavu o smrti vođe Hamasa.
Starmer je dodao da su njegove misli sa porodicama žrtava napada 7. oktobra.
U saopštenju je lider britanskih laburista ponovo pozvao na oslobađanje svih talaca, momentalni prekid vatre i povećanje humanitarne pomoći Gazi da bi, kako je rekao, „svi mogli da se usmere ka trajnom miru na Bliskom istoku“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da smrt vođe Hamasa predstavlja „priliku“ koju treba iskoristiti da se okončaju vojne operacije.
- Treba iskoristiti ovu priliku da se omogući oslobađanje svih talaca i da se konačno završi rat - rekao je Makron na konferenciji za novinare u Briselu.
On je rekao da radi sa izraelskim, arapskim i američkim partnerima na postizanju primirja u Gazi i na konačnom otvaranju vjerodostojne političke perspektive za Izraelce i za Palestince.
Izraelska vojska objavila je danas da je ubijen vođa Hamasa Jahja Sinvar, koji je važio za izrazitog ekstremistu.

Evropski lideri o smrti Sinvara: To će znatno oslabiti Hamas, prilika za oslobađanje talaca

Službenici podgoričke policije obavijestili su dežurnog osnovnog tužioca i Više državno tužilaštvo o detaljima prijave predsjednika države Jakova Milatovića, koji je naveo da mu je večeras porukama prijetio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Policija čeka odluku tužioca da li u radnjama Đeljošaja ima elemenata za pokretanje krivičnog ili prekršajnog postupka, piše Portal Vijesti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je kako je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je saopšteno da je šef države vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.
Milatovićev kabinet večeras je pozvao premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj se oglasio saopštenjem da Milatović pokušava da optužbama skrene temu sa onoga što je imao namjeru da objavi, a to je da je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti, kako je napisao, "zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem", bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije "13. jul - Plantaže", "kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdeljosaj-gruba-neistina-da-sam-prijetio-slucajnom-predsjedniku-zakon-nije-potpisao-zbog-kumovskih-veza-sa-vuksanovicem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vijestima je iz kabineta predsjednika države rečeno da Vuksanović nije kum Milatoviću. On je angažovan kao saradnik u kabinetu predsjednika Crne Gore.
Iz saopštenja Đeljošaja nije bilo jasno kakvu bi korist Milatović mogao imati, pošto Vuksanović više nije u bordu "Plantaža".
Milatović je, kako je danas saopšteno, Zakon o porezu na nepokretnosti vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Nakon tvrdnji Đeljošaja, predsjednik države je na mreži X objavio prepisku sa potpredsjednikom Vlade, koji se na neprimjeren način obraćao šefu države.
U porukama je, između ostalog, Đeljošaj napisao: "nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", a potom nastavio: "Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ"...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija čeka odluku tužioca da li u porukama Đeljošaja ima krivičnog djela ili prekršaja

Prema anketi objavljenoj danas na izraelskom Kanalu 12, 67 odsto Izraelaca smatra da politika izraelske vlade i njene odluke ne odražavaju njihovu volju građana.
Samo 29 procenata Izraelaca kaže da politika i odluke vlade odražavaju ono što oni žele, prenosi Tajms of Izrael.
Čak i među glasačima koalicije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, 44 odsto ispitanih je reklo da politika vlade ne odražava njihovu volju, dok je 51 procenat kazao da je odražava.
Kanal 12 u Izraelu — takođe poznat kao Kešet12 — izuzetno je relevantan i ima veliki uticaj na izraelske medije i društvo.

Dvije trećine Izraelaca smatra da politika vlade ne predstavlja njihovu volju

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da je naredio da se dvije nuklearne podmornice „pozicioniraju u odgovarajućim regionima“ kao odgovor na „veoma provokativne“ komentare bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Tramp je rekao da je djelovao „za svaki slučaj", piše BBC.
- Za slučaj ako su ove glupe i zapaljive izjave više od toga. Riječi su veoma važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva - rekao je on.
Nije naveo gdje su dvije podmornice raspoređene, u skladu sa američkim vojnim protokolom.
Dmitrij Medvedev je nedavno zaprijetio SAD kao odgovor na Trampove ultimatume Moskvi da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa strogim sankcijama.
Rusija i SAD posjeduju najviše nuklearnog oružja na svijetu.
Tramp nije rekao da li je mislio na podmornice na nuklearni pogon ili na podmornice naoružane nuklearnim oružjem u svojoj objavi na Truth Social.
U objavi, američki predsjednik je napisao: "Na osnovu veoma provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, naredio sam da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u odgovarajućim regionima“.
Tramp i Medvedev su nedavno pokrenuli niz ličnih napada jedan na drugog na društvenim mrežama.
Medvedev je optužio Trampa da igra „igru ultimatuma sa Rusijom“.
U objavi na X, rekao je da je „svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu“.
Takođe je ranije u julu opisao Trampov ultimatum kao „teatralan“, rekavši da „Rusiji nije stalo“.
Pišući u četvrtak na Telegramu, Medvedev je upozorio na pretnju „mrtve ruke“ - što su neki vojni analitičari protumačili kao referencu na kodni naziv ruskog sistema za kontrolu nuklearnih udara u znak odmazde.
Tramp je odgovorio na komentare Medvedeva. U četvrtak je Medvedeva opisao kao „neuspjelog bivšeg predsjednika Rusije, koji misli da je još predsjednik“.
Tramp je takođe upozorio Medvedeva da „pazi na svoje riječi“, dodajući da „zalazi na veoma opasnu teritoriju!“

Tramp premjestio dvije nuklearne podmornice zbog komentara Medvedeva

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Gazda Mandić im steže obruč, većina na ivici pucanja

Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja je u mandatu sve tri proruske i prosrpske vlade nakon izbora 2020. godine postala servis ruskih i srpskih službi, opet je na žestokom udaru njihovih agentura čiji je primarni cilj da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zbog čega je u tajnoj proceduri urađen Prijedlog Zakona o ANB koji se kosi sa evropskim standardima i brutalno atakuje na ljudska prava, međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore, a čiji je cilj onemogućavanje zatvaranja Poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava. Vlada Milojka Spajića krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici usvojila je ovaj dokument i u skraćenoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Međutim, uslijedile su žestoke reakcije eksperata i civilnog društva, a oglasili su se i iz Evropske komisije sa ozbiljnim upozorenjem Spajićevoj vladi da ne ugrožava evropski put Crne Gore. Burno je reagovala i opozicija, što Spajiću ne bi bio nikakav problem, ali pritisnut, primarno reakcijom Evrospke komisije, preksinoć je sazvao elektronsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Prijedlog Zakona o ANB i opet dostavljeni Skupštini. Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je juče akt većinom glasova, ne obazirući se na protivljenje opozicije, ali i novi poziv civilnog sektora da se dokument povuče iz skupštinske procedure dok se o njemu ne izjasni Evropska komisija. Zakon se već danas može naći na plenumu i biti usvojen, što i jeste cilj proruske i prosrpske parlamentarne većine. Njihova namjera je da se definitivno obračunaju sa operativcima i službenicima koji su odbili da služe ruskim i srpskim interesima i pošalju ih kući. Takvih je oko 100, koje, predloženim zakonom, direktor može penzionisati, a onda angažovati podobne. Aktuelni direktor ANB Ivica Janović, kako kažu naši sagovornici iz tajne službe, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike. - Poslaće kući, listom iskusne operativce, koji su odmah poslije avgustovskih promjena 2020. godine marginalizovani. A provjere za nove službenike radiće aktuelni menadžmet sastavljen primarno od „preletača“, koji su pristali da služe i (Dejanu) Vukšiću i (Borisu) Miliću, a sada Janoviću. Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?! Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi - objašnjavaju naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>POD PATRONATOM RUSKIH I SRPSKIH SLUŽBI: Agencija za nacionalnu bezbjednost</figcaption> </figure>  Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije“. Sistematizacija je, kako kažu naši sagovornici, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini. Kategorični su da je ovo završni udarac ruskih i srpskih službi na ANB. - Suština je angažovanje ljudi koji će služiti interesima Rusije i Srbije. Janović i aktuelna Vlada tako su pokazali pravo lice - kao i lider proruske i prosrpske većine u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, deklarativno se zalažu za evropski put naše zemlje, a suštinski sve rade da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - upozoravaju izvori Portala ETV iz ANB.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>ŠIROKA OVLAŠĆENJA: Ivica Janović</figcaption> </figure>  Iz Evropske komisije prije dva dana, 29. jula, na upit Vijesti, poručili su da Vlada treba da im pojasni izmjene Zakona o ANB i omogući im temeljnu analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je Vijestima da pažljivo prate razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB, te da su zabilježili zabrinutost organizacija civilnog društva i da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena. Mersije je istakao i da se posebno očekuje da Crna Gora - kao država kandidatkinja za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“. Spajić se oglušio o poruke Mersijea i preksinoć je Vlada amandmanski dopunila prijedlog zakona, uglavnom sa kozmetičkim izmjenama, i opet ga dostavila Skupštini. U proteklih skoro pet godina Agencija je svega četiri mjeseca (2022) bila van kontrole ruskih i srpskih službi, u mandatu Sava Kentere, koji je bio iznuđeni izbor tadašnjeg mandatara potom i premijera Dritana Abazovića, kojim su ga uslovili zapadni partneri, kao i smjenom dotadašnjeg direktora Dejana Vukšića. Vukšić je danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.

Tag: jahja-sinvar