Državni sekretar SAD Entoni Blinken ocijenio je tokom posjete Izraelu da ubistvo vođe Hamasa pruža "značajnu priliku" da se okonča rat u Gazi. 
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu razgovarao je sa Blinkenom u Jerusalimu "o vrsti vlade u Gazi poslije rata", navedeno je u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Iskreno verujem da smrt (Jahje) Sinvara stvara značajnu priliku da se vrate nazad taoci, okonča rat i obezbijedi sigurnost Izraela - rekao je Blinken tokom sastanka sa izraelskim predsednikom Isakom Hercogom, koji je uslijedio posle njegovog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Netanjahu je takođe rekao Blinkenu da bi smrt lidera Hamasa Jahje Sinvara, kojeg su 16. oktobra ubili izraelski vojnici u Pojasu Gaze, mogla imati pozitivan efekat na povratak talaca zatočenih na toj palestinskoj teritoriji.
Izraelski lider i državni sekretar SAD su razgovarali i o „potrebi“ da njihove dvije zemlje „udruže snage protiv iranske prijetnje“, dodaje se u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Tokom sastanka postavljeno je pitanje iranske prijetnje i potrebe da dvije zemlje ujedine snage da joj se suprotstave - navedeno je u saopštenju.
Netanjahu je zahvalio Blinkenu za podršku SAD u borbi protvi osovine zla i iranskog terorizma, prenijela je agencija Frans pres.
Blinken je pozvao Netanjahua da preduzme dodatne korake da osigura da humanitarna pomoć stigne u ratom razorenu Gazu.
Tokom sastanka u Jerusalimu Blinken je naglasio potrebu da Izrael preduzme dodatne korake i održi dotok humanitarne pomoći Gazi i osigura da pomoć stigne do civila širom te teritorije, rekao je portparol Stejt deprtmenta Metju Miler novinarima.
Danas započeta Blinkenova posjeta regionu je 11. od izbijanja rata Izraela i Hamasa u Gazi 7. oktobra prošle godine.
On je doputovao u vrijeme kada se SAD nadaju obnovi nastojanja za postizanje prekida vatre poslije ubistva vođe Hamasa.
Netanjahu je sastanak sa Blinkenom koji je trajao više od dva sata označio „prijateljskim i produktivnim“.
Blinken je doputovao u Izrael nekoliko sati pošto je libanski Hezbolah ispalio baražnu vatru na centralni dio te zemlje, zbog čega su aktivirane sirene za protivraketnu uzbunu u naseljenim područjima, ali nije bilo očite štete, ni povreda.
Netanjahu je obavijestio Blinkena o operacijama izraelske vojske u Libanu i potrebi da se uspostavi bezbjednosna i politička promjena na sjeveru kako bi Izrael vratio svoje stanovnike bezbjedno u njihove domove kraj granice.
Blinken je rekao da je šokiran zbog „iranskog pokušaja da preko Hezbolaha ubije premijera Izraela“ napadom drona na Netanjahuovu kuću tokom vikenda, prenijeli su izraelski mediji.
Poslije Izraela Blinken će posjetiti nekoliko arapskih zemalja, vjerovatno uključujući Jordan, Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, navodi Asošijejted pres.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Blinken: Smrt vođe Hamas pruža značajnu priliku za okončanje rata u Gazi

Izrael je usmrtio vođu Hamasa Jahju Sinvara i najavljuje kraj te paravojske. Ali, stručnjaci prije vjeruju da će Hamas dobiti novu generaciju lidera koji će nastaviti po starom. Kada je kraj krvoproliću?
Prema riječima izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ubistvo političkog vođe Hamasa Jahje Sinvara u srijedu (16. oktobar) znači da „Hamas više neće vladati Gazom.“
Po njegovom mišljenju, Sinvarova smrt označava početak perioda poslije Hamasa.
Međutim, posmatrači vide drugačiju budućnost za paravojsku Hamas koju podržava Iran, a koju su SAD, EU i brojne zemlje vode kao terorističku organizaciju.
- Ubistvo Sinvara svakako je udarac za Hamas s obzirom na važnu ulogu koju je igrao unutar organizacije - kaže Nil Kvilijam, saradnik u Programu za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u Četam hausu sa sjedištem u Londonu.
Ipak, Kvilijam naglašava da politika eliminacije vođa u prošlosti nije oslabila Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela. Tako je i Sinvar preuzeo vlast nakon atentata na prethodnog političkog vođu Hamasa, Ismaila Haniju, u Teheranu ovog jula.
- Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovo razvijajući vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizovani sukobom s Izraelom - kaže Kvilijam za Dojče vele.
Ovo mišljenje dijeli i Peter Lintl, istraživač iz njemačke Fondacije za nauku i politiku.&nbsp;
- Hamas je svakako oslabljen, ali Sinvarova smrt nije konačan udarac za paravojsku - rekao je on za Dojče vele.
<h2>„Propuštena prilika“</h2>
U međuvremenu, njemački, francuski i američki zvaničnici izrazili su nadu da bi Sinvarova smrt mogla pružiti priliku za postizanje primirja u Gazi.
Uklanjanje vođe Hamasa sa scene „predstavlja priliku da se pronađe put naprijed koji će dovesti taoce kući, okončati rat i dovesti nas do dana poslije,“ izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džejk Salivan.
Ali u petak, samo dan nakon što je potvrdio Sinvarovu smrt, Hamas je najavio da će zadržati taoce do kraja rata u Gazi.
U proteklih trinaest mjeseci rata u Gazi, koji je započeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, u Gazi je ubijeno preko 42.000 ljudi, navode tamošnje zdravstvene vlasti pod kontrolom Hamasa. Od otprilike 250 talaca koje su Hamasovi borci odveli u Gazu, vjeruje se da ih je još oko stotinak živih u zatočeništvu.
Ipak, Mohamed al Kavas iz Emiratskog političkog centra vidi Sinvarovu smrt kao potencijalni početak „novog poglavlja“ rata u Gazi.
- Kada odgovornost za pregovore o primirju bude prenesena na vođe Hamasa u inostranstvu, ti pregovori će biti podložni spoljnim kalkulacijama jer su sve ti vođe pod uticajem glavnih gradova u kojima se nalaze, i možda upravo kroz te glavne gradove Hamas može napraviti ustupke i pokrenuti novu politiku - kaže Al Kavas za Dojče vele.
Političko vođstvo Hamasa nalazi se u Kataru, ali je Sinvar, tvrdolinijaš iz Gaze, bio ključna osoba za pregovore o primirju koje su predvodili SAD, Katar i Egipat s Izraelom nakon atentata na Haniju.
<h2>Izrael (za sada) ne traži mir</h2>
Međutim, neizvjesnost ne postoji samo na strani Hamasa. Njemački stručnjak Lintl smatra da, uprkos Sinvarovoj smrti, ima malo razloga za nadu da bi Izrael sada mogao biti spreman da okonča rat.
Uprkos tome što je u četvrtak pozdravio Sinvarovu smrt kao kraj Hamasa, izraelski premijer Netanjahu je jasno naglasio da rat neće biti okončan dok se ne eliminišu preostale vođe Hamasa – poput brata ubijenog lidera Mohameda Sinvara – i dok se svi taoci koje Hamas još drži u Gazi ne vrate.
Za Džejmsa M. Dorsija, stručnjaka za region i višeg saradnika u Školi za međunarodne studije u Singapuru, ovaj pristup predstavlja propuštenu priliku.
- Umjesto da iskoristi izraelski taktički uspjeh da proglasi pobjedu u Gazi, krene ka primirju i u Libanu, koje bi moglo pospješiti pregovore o razmjeni zarobljenika koja bi osigurala oslobađanje preostalih talaca pod kontrolom Hamasa, premijer Netanjahu je insistirao da će rat trajati sve dok izraelska vojska ne oslobodi taoce - napisao je u svojoj posljednjoj objavi na političkom blogu „Turbulentni svijet“.
Kada je u četvrtak objavljena Sinvarova smrt, libanski Hezbolah je najavio „novu i eskalirajuću fazu“ i to „svakog dana sve više“ u ratu s Izraelom. Predstavnici te paravojske tvrde da su prvi put upotrijebili i precizno navođene projektile za napad na Izrael.

Smrt vođe Hamasa: Početak kraja ili sve po starom?

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj izjavio je danas da bi ubistvo vođe Hamasa Jahje Sinvara moglo povećati šanse za postizanje primirja na Bliskom istoku.
On je novinarima na sastanku ministara odbrane G7 u Napulju rekao da je nakon Sinvarovog ubistva „otvorena nova perspektiva“, što bi trebalo iskoristiti za dogovor o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju preostalih talaca, prenosi BBC.
Borelj je dodao da se mora revidirati misija mirovnih snaga UN u Libanu te da bi mogle da budu ojačane, nakon što su mirovnjaci bili na meti Izraela.

Borelj: Ubistvo Sinvara nova perspektiva za primirje u Gazi

Hamas je u petak potvrdio da su izraelske snage ubile lidera te esktremističke grupe Jahju Sinvara u Gazi i ponovio da taoci oteti iz Izraela prije godinu dana neće biti oslobođeni dok se ne postigne primirje u enklavi i izraelski vojnici povuku.
Sinvar je umro "boreći se protiv okupacione vojske do posljednjeg trenutka", rekao je Halil al-Haja, Sinvarov zamjenik koji živi u Kataru i zastupao je Hamas tokom nekoliko rundi pregovora o prekidu vatre.
Hamas neće vratiti taoce "prije kraja agresije i povlačenja iz Gaze", rekao je al-Haja. Ta ekstremistička grupa je u saopštenju pozdravila Sinvara kao heroja zato što se "nije povukao, zato što je držao oružje i suprotstavio se okupacionoj vojsci".
Izraelska vojska objavila je snimak Sinvara, navodno prije smrti, na kojem se vidi kako jedan muškarac sjedi na stolici u oštećenoj zgradi, teško ranjen i prekriven prašinom. Zatim podiže ruku i štapom gađa izraelski dron.
Na fotografijama koje je poslije objavila izraelske vojska vidi se tijelo muškarca, polu zakopano u ruševinama sa povredom glave.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1847070373478912000%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1847070373478912000%7Ctwgr%5Ea000791bb5e339bdf224c6854e71b4e658f8c0a5%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u govoru u četvrtak veče da rat još nije završen, ali su mnogi - od vlada izraelskih saveznika do iscrpljenih stanovnika Gaze - izrazili nadu da će Sinvarova smrt otvoriti put za primirje. Izraelske snage u petak su nastavile da napadaju ciljeve u Gazi.
Američki predsjednik Džo Bajden takođe je u petak ponovio poziv Izraelu da se založi za mir poslije ubistva Sinvara.
- Juče sam rekao izraelskom premijeru da bi ovaj trenutak trebalo da bude prilika da se traži put do mira, do bolje budućnosti za Gazu bez Hamasa - rekao je Bajden tokom posjete Berlinu.
U zajedničkom saopštenju, Bajden i lideri Njemačke, Francuske i Britanije naglasili su "hitnu potrebu da se taoci vrat kući svoji porodicama, da se okonča rat u Gazi i osigura da humanitarna pomoć stigne do civila".
Bajden je poslije sastanka sa evropskim liderima međutim rekao da bi možda bilo lakše pregovarati o kraju sukoba između Izraela i Hezbolaha u Libanu, nego između Izraela i Hamasa.
- Biće teže u Gazi - rekao je Bajden.
Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je prethodno na sastanku NATO-a u Briselu da Sinvarova smrt pruža "izuzetnu priliku da se postigne dugoročno primirje" i sugerisao da bi SAD mogle da imaju ulogu u stabilizaciji Gaze u budućnosti.
Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama izdala je saopštenje u kojem je odata počast Sinvaru i naglašeno da je umro na ratištu, a ne dok se krio, kao bivši neprijatelj Teherana, irački lider Sadam Husein koji je obješen 2006. godine.
Hamasov napad na Izrael 7. oktobra rezultirao je smrću 1.206 ljudi, uglavnom civila, prema prema zvaničnim izraelskim podacima koji uključuju taoce ubijene u zatočeništvu. Militanti su tokom napada takođe zarobili 251 osobu i uzeli ih za taoce. Od njih je 97 ostalo u Gazi, uključujući 34 za koje izraelski zvaničnici kažu da su mrtvi.
Ubistvo Sinvara nije značilo kraj izraelskih vazdušnih napada na Gazu, sa nekoliko napada tokom noći i u petak rano ujutru na tu teritoriju, navodi novinar AFP-a u izvještaju sa terena.
Prema agenciji za civilnu odbranu Gaze, spasioci su iz ruševina kuće na sjeveru teritorije izvukli tijela troje palestinske djece nakon što je pogođena u zoru.
Izraelska vojska saopštila je da vrši pritisak u sklopu svoje operacije u Džabaliji, jednom od žarišta borbi posljednjih nedjelja i gdje je u napadima u četvrtak poginulo najmanje 14 ljudi, prema podacima iz dvije bolnice.
Procjena koju podržavaju UN pokazala je da se oko 345.000 stanovnika Gaze ove zime suočava sa "katastrofalnim" nivoom gladi.
Kako se broj civilnih žrtava u Gazi povećavao, tako se Izrael suočavao sa kritikama zbog svog načina vođenja rata, uključujući i kritike Sjedinjenih Država.
U izraelskoj kampanji za razbijanje Hamasa i vraćanje talaca koje su uhvatili militanti ubijeno je 42.438 ljudi u Gazi, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, a što su podaci koje UN smatraju pouzdanim.
Komandant izraelske vojske Herci Halevi obećao je da će nastaviti borbu "sve dok ne uhvatimo sve teroriste umiješane u masakr 7. oktobra i ne vratimo sve taoce kući".
<h2>"Prilika"</h2>
Neki Izraelci pozdravili su vijest o Sinvarovoj smrti kao znak boljih stvari koje dolaze.
- Slavim smrt Sinvara, koji nam nije donio ništa osim zla, koji je uzeo ljude za taoce - rekla je jedna Izraelka koja se predstavila samo imenom Hemda.
Na skupu u Tel Avivu na kojem se traži oslobađanje talaca, 60-godišnja Sisil, koja je takođe dala samo svoje ime, rekla je da je njegovo ubistvo predstavljalo "priliku jednom u životu" za "dogovor o taocima za okončanje rata".
Kako se navodi u saopštenju Netanjahuove kancelarije, Bajden ga je pozvao da mu čestita na Sinvarovom ubistvu, pri čemu su dvojica lidera obećali da će iskoristiti "priliku da promovišu oslobađanje talaca".
Grupa za kampanju Forum talaca i nestalih porodica pozvala je izraelsku vladu i međunarodne posrednike da iskoriste "ovo veliko dostignuće kako bi osigurali povratak talaca".
Endrju Miler, donedavni visoki zvaničnik Stejt departmenta koji se bavio izraelsko-palestinskim sukobom, rekao je da je još uvijek malo vjerovatno da će Izrael pristati na dogovoreno rješenje za okončanje rata i oslobađanje talaca.
- Nisam posebno optimista da će premijer Netanjahu i njegova koalicija to učiniti. Druga izraelska vlada bi možda mogla, ali oni jednostavno nisu... pokazali istinski interes za taj put - rekao je Miler koji je sada aktivan u ljevičarskom Centru za američki napredak.
Ali on je rekao da bi Sinvarovo ubistvo moglo da promijeni "govor u javnosti" i da liši Netanjahua navedenog razloga da ne postigne dogovor sa Hamasom.
<h2>"Glavno dostignuće"</h2>
S obzirom na to da je Hamas već oslabljen poslije više od godinu dana rata u Gazi, Sinvarova smrt zadaje ogroman udarac organizaciji, ali nije jasno da li će to izazvati promjenu u njenoj strategiji.
Takođe je nejasno da li će njegov nasljednik biti imenovan u Kataru, gdje se dugo nalazilo Hamasovo političko rukovodstvo, ili u Gazi, koja je žarište borbi.
Izraelska vojska je saopštila da je Sinvar poginuo u vatrenom obračunu u Rafi u južnoj Gazi, u blizini egipatske granice, dok ga je pratila bespilotna letilica.
Objavljen je snimak dronom onoga za šta se kaže da su bili Sinvarovi posljednji trenuci, a video prikazuje ranjenog militanta kako baca predmet na dron koji ga snima.
Izrael takođe vodi rat u Libanu, gdje je Hamasov saveznik Hezbolah otvorio front pokretanjem prekograničnih napada koji su primorali desetine hiljada Izraelaca da napuste svoje domove.
Hezbolah je kasno u četvrtak rekao da pokreće novu fazu u svom ratu protiv Izraela i da je prvi put upotrijebio precizno navođene rakete protiv trupa.
Istog dana, Izrael je izveo udare na južni libanski grad Tir, gdje vladaju militantna grupa i njeni saveznici.
Izraelska vojska saopštila je da je pet vojnika poginulo u borbama u južnom Libanu, čime je broj izraelskih vojnika čija je smrt objavljena podignut na 19 otkako je Izrael pokrenuo upad u Liban prošlog mjeseca.
U Libanu je u ratu od kraja septembra poginulo najmanje 1.418 ljudi, prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, prema podacima AFP-a, iako je stvarni broj vjerovatno veći.
U rat su takođe uključile i druge oružane grupe orijentisane prema Iranu, uključujući one u Jemenu, Iraku i Siriji.
Iran je 1. oktobra izveo raketni napad na Izrael, za koji je Izrael obećao da će uzvratiti.
Teheranska misija pri Ujedinjenim nacijama saopštila je u četvrtak da će Sinvarovo ubistvo dovesti do jačanja "otpora" u regionu.

1250x600

1084x550

Izrael i Hamas nijesu blizu primirju ni posle smrti Sinvara

Izraelska vojska je večeras saopštila da je ubila ekstremistu koji je bio tjelohranitelj pokojnog lidera Hamasa Jahje Sinvara.
Sinvara su u srijedu ubili izraelski vojnici u gradu Rafi na jugu Pojasa Gaze.
U večerašnjem saopštenju vojska je identifikovala ubijenog ekstremistu kao Mahmuda Hamdana i navela da je ubijen na udaljenosti od 200 metara od mjesta Sinvarovog ubistva.
Uz to je saopšteno da je Hamdan čuvao šestoro talaca ubijenih krajem avgusta kada su se izraelski vojnici približili mjestu gdje su oni bili zatočeni u mreži tunela u Gazi.
Dokaz za tu tvrdnju nije pružen.
Jedan od talaca imao je i izraelsko i američko državljanstvo.

Izraelski vojnici ubili Sinvarovog tjelohranitelja

Portparol Bijele kuće Džon Kirbi izjavio je da je ubijeni lider Hamasa Jahja Sinvar bio glavna prepreka za uspostavljanje prekida vatre u Pojasu Gaze i da je njegovo ubistvo "prelomna tačka" koja bi mogla ubrzati razgovore o okončanju rata.
- Mi vjerujemo, nastavljamo da vjerujemo da je nalaženje kraja rata ključno i mi takođe vjerujemo da je smrt Sinvara može da obezbijedi prelomnu tačku da se tamo stigne - rekao je Kirbi, prenosi Rojters.
Kirbi je rekao da se ne vode pregovori o prekidu vatre kojima su posredovali SAD, Katar i Egipat i da nema roka za novi početak.
- Želio bih da mogu da vam kažem danas da se timovi ponovo sastaju u Dohi i da počinjemo iznova - rekao je Kirbi, dodajući da se dotle nije stiglo.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je kritikovan da blokira sporazum o prekidu vatre insistaranjem na izraelskoj kontroli „Koridora Filadefija“ koji između Gaze i Egipta i „Koridora Necarim“ u centralnoj Gazi.
Hamas je zahtijevao potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.
Sinvar je bio glavni organizator napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine koji je izazvao ratu Gazi. Njega su u srijedu ubili izraelski vojnici u Rafi, najjužnijem gradu na toj palestinskoj teritoriji.
Ubistvo Sinvara je veliki uspjeh za Izrael i ključni momenat jednogodišnjem ratu, navode izraelski mediji.

Bijela kuća: Ubistvo vođe Hamasa prelomna tačka za mogući prekid vatre u Gazi

Visoki zvaničnik Hamasa 18. oktobra je potvrdio smrt vođe grupe, Jahjve Sinwara, kojeg su prema objavi Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) ubili izraelski vojnici u akciji na jugu Gaze.
Sinvar je, prema navodima izraelskih vlasti, bio organizator napada na Izrael 7. oktobra prošle godine, ubistva i otmice Izraelaca, što je izazvalo rat u Gazi i desetine hiljada palestinskih žrtava u izraelskim napadima.
U video izjavi od 18. oktobra zvaničnik Hamasa Kalil al-Haja rekao je da je šezdesetdvogodišnji Sinvar poginuo u borbi.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je da će ta grupa, koju SAD i Evropska unija smatraju terorističkom, nastaviti svojim putem "ka ostvarenju ambicija palestinskog naroda". Sinvarova smrt, rekao je, samo će ojačati grupu.
On dodaje da izraelski taoci neće biti vraćeni sve dok se ne završi agresija na Gazu i ne dođe do potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.
Al-Haja je najviši čovjek u Hamasu nakon vođe Sinvara, koji je ubijen tokom rutinske potrage za pripadnicima Hamasa u Rafi u četvrtak.
Smrt Sinvara, nekoliko mjeseci nakon što je imenovan za glavnog vođu Hamasa, naglašava poteškoće sa kojima se suočava ova palestinska grupa u zaštiti visoko definisanih ciljeva od Izraela, ali to vjerovatno neće značajno da utiče na tok rata u Pojasu Gaze.
Sinvar je kratko na čelu Hamasa. Zamijenio je Ismaila Hanijea, koji je ubijen u navodnom izraelskom napadu u predgrađu Teherana 31. jula.
Ranije je bio šef Hamasovog naoružanog krila i osobe koja se smatra idejnim tvorcem napada te grupe 7. oktobra prošle godine u Izraelu, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca. Oko 240 drugih su uzeti kao taoci.
Vjerovalo se da se krio u Gazi. Iako Izrael nije preuzeo odgovornost za neke od smrti visokih dužnosnika Hamasa, priznao je da je ubio druge, uključujući Saleha al-Arourianda Mohameda Deifa, vojnog komandanta pokreta.

Hamas potvrdio ubistvo Jahje Sinvara, odbija osloboditi izraelske taoce

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ubistvo lidera Hamasa Jahje Sinvara označava "početak kraja" rata u Gazi, ali da "zadatak još nije završen". 
- Jahja Sinvar je mrtav... Ovo ne znači kraj rata u Gazi, već početak kraja - rekao je Netanjahu u video poruci na engleskom koja je emitovana sinoć.
On je rekao da je ubistvo lidera Hamasa „važan korak“ u brobi protiv tog pokreta.
- Zadatak koji je pred nama još nije završen - dodao je Netanjahu.
Načelnik generalštaba izraelske vojske, general Herci Halevi, potvrdio je da rat „neće stati“ dok ne budu zarobljeni svih počinioci napada u Izraelu 7. oktobra 2023. i povratka „svih talaca“ iz Gaze.
Izraelski mediji javili su juče da je lider palestinskog Hamasa Jahja Sinvar ubijen u napadu iz vazduha.
Sinvar (61) se navodno veći deo vremena skrivao u mreži tunela ispod Gaze, zajedno sa telohraniteljima i „ljudskim štitom“ koji su činili taoci, navodi BBC.
Libanska militantna grupa Hezbolah saopštila je danas da kreće u novu, eskalirajuću fazu borbe protiv Izraela nakon ubistva Jahje Sinvara, čija će smrt, kako je poručio Iran, „pojačati duh otpora“, javlja Rojters.
Netanjahu je izjavio i da se „rat može završiti sjutra“ ako „Hamas položi oružje“ i vrati taoce.
Porodice talaca ocijenile su da je ubistvo Sinvara značajno postignuće, ali su ukazale da ništa nije završeno dok su njihovi bližnji i dalje u Gazi.
Izraelska vojska saopštila je u međuvremenu da je u vazdušnom napadu na jug Libana ubila još jednog komandanta Hezbolaha Mohameda Huseina Ramala, koji je odgovoran za planiranje i izvođenje terorističkih aktivnosti protiv Izraela, prenosi Tajms of Izrael.
Izraelske snage locirale su i uništile i nekoliko raketnih bacača pripremljenih za lansiranje ka sjeveru Izraela.
Prema palestinskim medicinskim izvorima, više civila, pretežno djece, stradalo je u nastavku izraelskih vazdušnih napada u četvrtak uveče i rano jutros, a mnogi su povrijeđeni na različitim lokacijama u Pojasu Gaze.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su izvučena tijela djece nakon raketnog udara na kuću sjeverozapadno od Gaze, dok su u odvojenom incidentu dvije osobe ubijene u oblasti jugoistočno od tog grada.

Netanjahu o ubistvu vođe Hamasa: Početak kraja rata u Gazi, ali zadatak još nije završen

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da smrt vođe Hamasa Jahje Sinvara, koji se smatra ključnim u organizaciji teroističkog napada 7. oktobra prošle godine na Izrael, "znatno" slabi Hamas.
- Sinvar je bio lider jedne terorističke organizacije, terorističke organizacije Hamas. Bez ikakve sumnje, njegova smrt će znatno oslabiti Hamas - rekla je Fon der Lajen na kraju evropskog samita u Briselu.
- Velika Britanija neće plakati zbog smrti vođe Hamasa Jahje Sinvara, koji je mozak iza najsmrtonosnijeg dana u jevrejskoj istoriji poslije Holokausta - izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, reagujući na objavu o smrti vođe Hamasa.
Starmer je dodao da su njegove misli sa porodicama žrtava napada 7. oktobra.
U saopštenju je lider britanskih laburista ponovo pozvao na oslobađanje svih talaca, momentalni prekid vatre i povećanje humanitarne pomoći Gazi da bi, kako je rekao, „svi mogli da se usmere ka trajnom miru na Bliskom istoku“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da smrt vođe Hamasa predstavlja „priliku“ koju treba iskoristiti da se okončaju vojne operacije.
- Treba iskoristiti ovu priliku da se omogući oslobađanje svih talaca i da se konačno završi rat - rekao je Makron na konferenciji za novinare u Briselu.
On je rekao da radi sa izraelskim, arapskim i američkim partnerima na postizanju primirja u Gazi i na konačnom otvaranju vjerodostojne političke perspektive za Izraelce i za Palestince.
Izraelska vojska objavila je danas da je ubijen vođa Hamasa Jahja Sinvar, koji je važio za izrazitog ekstremistu.

Evropski lideri o smrti Sinvara: To će znatno oslabiti Hamas, prilika za oslobađanje talaca

Opozicioni pokret Preokret zatražio je da se Statutom Podgorice zabrani mogućnost da se gradski vodovod privatizuje ili da pod koncesiju jer se, kako ističu, u Crnoj Gori "sve više postupa lakonski" prema prirodnim resursima.
- Ne bi bilo iznenađujuće da neki potencijalni ili stvarni investitor u nekom ugovoru, ili kroz neki vid obezbjeđenja ili koncesije, dođe do upravljanja ili vlasništva nad vodovodom - kaže za Radio Slobodna Evropa odbornik Preokreta Mirza Krnić.
O tome će se raspravljati 15. maja na sjednici podgoričkog parlamenta.
Podgorički Vodovod se inače suočava sa višemilionskim gubicima, a gradonačelnik Saša Mujović početkom godine nije isključio mogućnost stečaja u tom gradskom preduzeću.
Inicijativa dolazi u vrijeme osporavanja sporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum otvara put za, između ostalog, investiranje na prostoru zaštićenih područja kao što su ulcinjska plaža i njeno zaleđe.
Vlast na gradskom i državnom nivou čine partije premijera Milojka Spajića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
<h2>"Sa vodom kao resursom nema igre"</h2>
Mirza Krnić ističe da je, prema njihovim saznanjima, bilo razgovora stranih investitora sa vlastima na državnom nivou na temu preuzimanja podgoričkog Vodovoda.
U tom scenariju je, dodaje, pominjano i objedinjavanje vodovoda u centralnoj regiji, koja obuhvata šest gradova i u kojoj živi gotovo polovina crnogorskog stanovništva.
Za novinara i ekologa Vuka Vujisića, potencijalna privatizacija vodovoda u Crnoj Gori bila bi crvena linija "čiji bi pokušaj oborio bilo koju Vladu".
- Sa vodom kao resursom nema igre. Odluka o privatizaciji bi se smatrala najvećom izdajom javnog interesa i države - rekao je on.
Iz Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i gradske uprave nisu odgovorili na upit RSE razmatra li se privatizacija Vodovoda.
Iz Vodovoda su za RSE kratko kazali da nisu upoznati "sa namjerama i planovima koji podrazumijevaju mogućnost koncesije, javno-privatnog partnerstva ili privatizacije".
Međutim, nisu odgovorili da li je bilo interesovanja investitora.
<h2>Šta piše u inicijativi?</h2>
Preokret traži da se u Statut Glavnog grada uvrsti odredba kojom se za oblast vodosnabdijevanja zabranjuje mogućnost koncesioniranja, javno-privatnih partnerstava ili privatizacije - bilo potpune ili parcijalne.
Ističu da su u prošlosti podgoričke vlasti punile budžete između ostalog i prodajom imovine u njenom ili vlasništvu njenih preduzeća.
- U situaciji smo da djelujemo proaktivno kada je zaštita ovog resursa u pitanju, kako bi se onemogućila bilo čija namjera da u nedostatku novca ili koruptivne prilike, u bližoj ili daljoj budućnosti, posegne za njenom privatizacijom - kaže Krnić za RSE.
Upozorava da bi glavni cilj privatnih vlasnika bila maksimizacija profita i da bi to moglo ugroziti pristup vodi najugroženijim kategorijama stanovništva.
Voda je, naime, Rezolucijom Ujedinjenih nacija prepoznata kao osnovno ljudsko pravo, javno dobro a ne roba.
Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima propisano je i da voda za piće mora biti svima dostupna a usluge vodosnabdijevanja priuštive.
<h2>180 vodovoda ponovo u vlasništvu lokalnih vlasti</h2>
U inicijativi Preokreta se ističe i da su iskustva više evropskih prijestonica - poput Pariza, Berlina, Budimpešte i Sofije - pokazala rezultate privatizacije.
- Višestruki i konstantni rast cijena vodosnabdijevanja koji nije bio praćen ulaganjima ili podizanjem kvaliteta usluga, uz netransparentno upravljanje i znatne ekološke hazarde - navedeno je u inicijativi.
Upravo zbog toga su mnogi od gradova vratili vodovode u javno vlasništvo.
Samo u periodu od 2000. do 2014. vodovodne sisteme u svoje vlasništvo vratilo je 180 gradova širom svijeta, rezultati su studije Transnacionalnog instituta.
Direktor organizacije Aqua Publica Europea Milo Fiaskonaro ističe da javno vlasništvo - gradsko ili državno - podrazumijeva da se prihodi reinvestiraju u sistem vodosnabdijevanja.
- U slučaju privatnog upravljanja, dio ovih prihoda se isplaćuje akcionarima, što znači veće tarife za potrošače ili niže investicije - kazao je on.
Cilj privatnih kompanija je, prema njegovim riječima, da planiraju investicije koje će se "isplatiti" tokom trajanja ugovora, a ne na duži period.
Aqua Publica Europea je organizacija koja okuplja vodovodne kompanije u javnom vlasništvu.
<h2>Vodovod u višemilionskom minusu</h2>
Podgorički Vodovod posljednje tri godine, prema finansijskim iskazima, posluje sa minusom.
U 2025. godinu ušao je sa dugom od preko 7,7 miliona eura, od čega se gotovo polovina odnosi na neuplaćene poreze za više od 550 zaposlenih.
Problem je, prema riječima gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, i što je otprilike četvrtina zaposlenih tog gradskog preduzeća svakog mjeseca na bolovanju.
Osim toga, gubici na mreži su čak 54,4 odsto.
- Pedeset odsto vode otekne negdje, ne znate gdje - kazao je gradonačelnik Mujović gostujući na TV Adria.
I pored ovih problema, podgorički Vodovod najavljuje da će godinu završiti u milionskom plusu.
Željenom rezultatu bi trebalo da 'doprinese' i poskupljenje vode od januara za 40 odsto.
Crna Gora, prema posljednjem popisu, ima malo više od 620.000 stanovnika, od čega 180.000 u glavnom gradu.

Preokret: Statutom Podgorice zabraniti mogućnost privatizacije vodovoda

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.
To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu".
A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".
Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.
I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".
A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".
A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

Zemljotres jačine 3,7 stepeni Rihterove skale sa epicentrom četiri kilometra jugozapadno od Čarođa registrovan je danas u 13:46 sati, saopšteno je iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Jačina zemljotresa u hipocentru odgovara epicentralnom intenzitetu od pet stepeni Merkalijeve skale.
Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 13 kilometara.
- Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području - kazali su iz Sektora za seizmologiju.

Zemljotres jačine 3,7 stepeni Rihtera u blizini Čarođa

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: jahja-sinvar