Nedavno smijenjeni izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović imenovan je za savjetnika predsjednika odbora direktora Milutina Đukanovića za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, potvrđeno je Danu iz te državne kompanije.
Đukanović je bio jedan od članova odbora direktora koji su polovinom oktobra glasali za smjenu Bulatovića. Nakon smjene je kazao da je Bulatović dobro radio, ali da je većina mislila da su potrebne promjene i da je iz tog razloga glasao za njegovo razrješenje. Smjenu Bulatovića inicirao je PES, kojem po partijskoj raspodjeli pripada mjesto izvršnog direktora EPCG. U toj partiji, prema našim saznanjima, nisu bili zadovoljni kako su zapošljavani njihovi kadrovi, zbog čega su i tražili smjenu Bulatovića.
EPCG smo pitali pod kojim uslovima je Bulatović prešao na poziciju savjetnika.
– Sa Ivanom Bulatovićem je, u skladu sa odredbama statuta kompanije, zaključen ugovor o pravima, obavezama i odgovornostima za navedeno radno mjesto, a uslovi su propisani aktom o sistematizaciji radnih mjesta, odlukama Odbora direktora EPCG, kao i ranije zaključenim ugovora o radu. U skladu sa odredbama statuta kompanije za radno mjesto na koje je raspoređen Ivan Bulatović, nije definisano trajanje obavljanja navedene funkcije – odgovorili su Danu iz EPCG.
Prema Bulatovićevom ugovoru o radu iz januara 2024. godine, u slučaju razrješenja ima pravo da bude raspoređen, u mjestu svog prebivališta, na drugo odgovarajuće mjesto u EPCG, u skladu sa vrstom i nivoom stručne kvalifikacije koju posjeduje. Prema ugovoru zaključenom početkom 2024. godine, Bulatovićeva zarada u narednih 12 mjeseci od razrješenja iznosiće 100 odsto njegove zarade, dok će nakon isteka tog perioda, a do 30. januara 2028. godine, iznositi dvije trećine sadašnje zarade. Prema imovinskom kartonu, Bulatović je u 2024. godini primao zaradu od 4.027 eura. Toliku zaradu, po ugovoru, treba da ima i u narednih 12 mjeseci, dok će nakon isteka tog roka njegova zarada iznositi oko 2.700 eura.
U međuvremenu, odbor direktora je za novog izvršnog direktora izabrao Zdravka Dragaša. Dan je pisao da će Dragaš biti novi direktor i prije nego što je raspisan konkurs, na koji su se javila tri kandidata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bulatović od izvšnog direktora EPCG do savjetnika Đukanovića

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na današnjoj redovnoj sjednici, imenovao je Zdravka Dragaša za izvršnog direktora kompanije.
- Dragaš je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posvećena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu - navodi se u saopštenju.
Dragaš je rođen 1972. godine u Podgorici. Diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje više od 20 godina iskustva u energetskom sektoru.
Dragaš je profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvršni direktor u više privrednih društava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova.
U obrazloženju odluke, Odbor direktora je istakao da Dragaš, svojim stručnim znanjem, dugogodišnjim iskustvom u realnom sektoru i menadžerskim kompetencijama, u potpunosti ispunjava visoke standarde potrebne za vođenje jedne od najvažnijih državnih kompanija.
- Preuzimanjem dužnosti, novi izvršni direktor će, zajedno sa svojim timom, posvećeno raditi na ostvarivanju strateških ciljeva EPCG, koji obuhvataju stabilnost elektroenergetskog sistema, razvoj novih energetskih projekata i kontinuirano unapređenje efikasnosti poslovanja - zaključuje se u saopštenju.

Zdravko Dragaš izvršni direktor EPCG-a

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvršnog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. &nbsp;To su Zdravko Dragaš, Zoran Šljukić i Mladen Bojanić.
Šljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Dragaš je elektroinženjer i član Inženjerske komore Crne Gore. Bojanić je bivši poslanik i ministar.
Konkurs za izbor novog izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon što je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodišnjeg mandata.&nbsp;
Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni da dostave i Program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period.&nbsp;
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo što veće jedinstvo u Odboru što je bitno za funkcionisanje ovog sistema.
Đukanović je u emisiji “Link” na RTCG naglasio da nije odluka o smjeni Bulatovića donijeta na brzinu, već da se razgovaralo duži vremenski period.
- EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija- kazao je Đukanović.

U trci za direktora EPCG Dragaš, Šljukić i Bojanić

Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ivan Asanović, reizabran je danas na tu funkciju.
Odluku o reizboru Asanovića jednoglasno je donio Odbor direktora na redovnom zasijedanju u skladu sa internim aktima i nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.
Iz CGES-a su kazali da je, na osnovu evaluacije dosadašnjeg rada, predstavljenog programa i vizije razvoja kompanije, Asanović izabran za izvršnog direktora, na period od četiri godine.
- U prethodnom mandatu Asanović je ostvario zapažene rezultate u oblasti modernizacije poslovanja, unaprjeđenja efikasnosti i jačanja partnerskih odnosa, čime je dao snažan doprinos stabilnosti i napretku kompanije - saopšteno je iz te kompanije.
Odbor direktora je izrazio uvjerenje da će, pod rukovodstvom Asanovića, CGES i u narednom periodu nastaviti da se razvija kao stabilna, inovativna i društveno odgovorna kompanija, posvećena daljem jačanju poslovnih rezultata i odnosa sa zaposlenima, partnerima i zajednicom.
Asanović je rekao da mu predstavlja veliku čast, ali i odgovornost to što mu je ponovo ukazano povjerenje da doprinese razvoju CGES-a.
- Rezultati koje smo postigli zajedničkim radom pokazuju da se dosljednost, posvećenost i profesionalizam uvijek prepoznaju - kazao je Asanović.
On je zahvalio Odboru direktora na podršci i povjerenju koje su pružili njemu i menadžmentu tokom prethodnog mandata.
- Nastavićemo da gradimo CGES kao otvorenu, inovativnu i odgovornu kompaniju, usmjerenu kazaposlenima, partnerima i zajednici kojoj pripadamo - zaključio je Asanović.
Asanović je rođen 1982. godine u Podgorici. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je stekao zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike.
Profesionalnu karijeru započeo je 2005. godine na međunarodnim projektima, a od 2006. je radio u Elektroprivredi Crne Gore – FC „Prenos“, gdje je obavljao ključne funkcije u održavanju trafostanica i realizaciji značajnih investicionih projekata, uključujući međunarodnu podmorsku interkonekciju Crna Gora–Italija.
Od 2011. do 2019. bio je šef Službe za sekundarne i informacione sisteme, učestvujući u unapređenju SCADA sistema i implementaciji EMS-a, a od 2021. godine je preuzeo funkciju izvršnog direktora CGES-a.
Asanović je aktivno uključen u međunarodne radne grupe ENTSO-E, član je Inženjerske komore Crne Gore i autora je brojnih stručnih radova iz oblasti elektroenergetike.

Ivan Asanović ostaje na čelu CGES-a

Diplomirani pravnik Ilija Pješčić izabran je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Luke Bar, saopštio je Odbor direktora te kompanije.
U Odboru direktora kažu da je Pješčić ovu funkciju u prethodne četiri godine uspješno obavljao, rukovodeći kompanijom u vrlo zahtjevnim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
– Kao i ostalim privrednim društvima u Crnoj Gori, tako i kompaniji “Luka Bar” ad u narednom periodu predstoje aktivnosti na usklađivanju organizacije, Statuta, organa i drugih akata, sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji na snagu stupa 1. januara 2026. godine. Sve zakonske odredbe biće sprovedene u skladu sa zakonskim rokovima – navedeno je u saopštenju za javnost.
Imenovanjem Pješčića za vršioca dužnosti izvršnog direktora, kažu u Odboru direktora Luke Bar, nastavlja se kontinuitet uspješnog i pozitivnog poslovanja, redovnog izmirivanja svih obaveza prema državi i zapošljenima, kontinuitet započetih investicionih ciklusa i realizacije ugovorenih poslovnih aranžmana.
– Odbor direktora i izvršni menadžment će, kao i do sada, rukovođenje najvećom barskom kompanijom sprovoditi sa najvećom dozom odgovornosti i posvećenosti, što će vjerujemo i dokazati vrlo uspješan završetak još jedne poslovne godine – zaključeno je u saopštenju.

Ilija Pješčić v.d. izvršnog direktora “Luke Bar”

Nova izvršna direktorica Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je Marija Konjević.
Savjet EKIP-a je, na sjednici održanoj 23. novembra, većinom glasova donio odluku da za izvršnu direktoricu bude imenovana Konjević, sadašnja viša specijalistkinja za informacione tehnologije - programerka u Agenciji.
Iz EKIP-a je saopšteno da mandat novoimenovane direktorice Agencije počinje 23. januara.
Savjet je javni konkurs za izvršnog direktora raspisao 25. septembra, preko Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prijave na javni konkurs dostavilo je ukupno šest kandidata.
- Nakon sprovedenog postupka i obavljenog intervjua sa kandidatima koji su ispunili sve opšte i posebne uslove, članovi Savjeta su izbor vršili po slobodnoj ocjeni, polazeći od diskrecionog prava, osnova i granica ovlašćenja koje su im date Zakonom o elektronskim komunikacijama i opštim aktom Agencije, a u skladu sa ciljem u kojem im je ovo ovlašćenje dato, uzimajući u obzir i objektivne kriterijume vrednovanja koji su bili navedeni u konkursu - navodi se u saopštenju.

Konjević izvršna direktorica EKIP-a

Novi protest pod nazivom „Bar uz Darisa“ biće održan 27. oktobra sa početkom u 12 sati, na platou ispred Robne kuće, u organizaciji porodice i prijatelja Darisa Mujića, gimnazijalca teško ranjenog u incidentu ispred Gimnazije „Niko Rolović“.
- Porodica poziva sve građane da podrže našu borbu i zahtjeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir, hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, kako bismo poslali jasnu poruku da se nasilje neće tolerisati. Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice - poručuju organizatori i zaključuju da „zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu“.
U Baru je subotu u prisustvu oko 1500 građana održan protestgrađana pod sloganom „Grad uz Darisa“. Građani Bara su na protestu izrazili ogorčenje odlukom suda u Podgorici da se maloljetnik A.K. iz Bara , osumnjičeni za ubistvo u pokušaju za ovo krivično djelo brani da slobode.
On se sumnjiči da je 7.oktobra u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ nožem ranio učenika D.M. čije zdravstveno stanje, prema riječima ljekara, je danima bilo kritično, a i danas je na odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra Crne Gore.
Apelacioni sud – vijeće za maloljetnike u ponedjeljak je donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici – vijeća za maloljetnike od 17. oktobra. Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je predlog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da se maloljetnom A.K. odredi pritvor.

„Bar uz Darisa“: Novi protest 27. oktobra

Odbor direktora kompanije "ToMontenegro" predložio je Vladi da za izvršnog direktora izabere došadasnjeg vršioca dužnosti direktora Vuka Stojanovića, saznaje Portal RTCG.
Stojanović bi mogao da bude imenovan do kraja sedmice.
On je na mjesto vršioca dužnosti imenovan nakon što je Vlada Crne Gore u julu smijenila bivšeg izvršnog direktora Marka Anžura.
Do tada je Stojanović bio član Odbora direktora.

Predložili Stojanovića za direktora To Montenegro

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: izvrsni-direktor