Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.
Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru, Marjan Šarec predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.
- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.
U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;
Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.
- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;
Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.
- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.
Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.
Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;
Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.
Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.
Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;
- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.
On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.
- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.
Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore - ocijenio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2024. godinu.
Prethodno je u Briselu predstavljen peti paket proširenja Evropske komisije.
Spajić je, na konferenciji za medije u Evropskoj kući u Podgorici, kazao da je ovo momenat za istoriju za Crnu Goru, te da bi nakon sedam godina stagnacije do kraja godine četiri poglavlja trebalo da budu zatvorena.
- Nikome neću dozvoliti da ugrozi put ka Evropskoj uniji - poručio je Spajić.
Ovakav uspjeh i uvjerenje da je članstvo nadomak ruke bilo je moguće, kako je istakao, jer je svaki društveni akter dao svoj maksimum.
- A građanke i građanki Crne Gore dali nepodijeljenu podršku i obnovljenu nadu u evropski put Crne Gore. Plan 44. Vlade je plan svih - da period do 2028. bude iskaz pun društvenog potencijala i pokažemo EU da prima državu koja baštini apsolutno iste vrijednosti i nadopunjava duh demokratije i evropeizma - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prošla godina bila dobra i da je Međuvladina konferencija u junu bila pozitivna.
- Pozitivna energija dolazi iz Brisela i svih država članica što se osjeća u Crnoj Gori. Crna Gora je pozicionirana kao lider u procesu proširenja. Ovogodišnji izvještaj je pozitivniji, on je prepoznao posvećenost Crne Gore kada su u pitanju evropske integracije - naglasio je Satler.
On je dodao da je pozitivan i naporan rad rezultirao dobijanjem IBAR-a.
- IBAR je rezultat uloženog truda Vlade, ali ne bi bio postignut bez konstruktivne uloge opozicije. Sada treba preći na završna mjerila za koja je potreban kontinuiran rad - istakao je Satler.
On je rekao da država treba da nastavi sa obezbjeđivanjem zaštite novinara.
- Crna Gora je razvila ambicioznu mapu puta, te je cilj da zatvori poglavlja do 2026. ambiciozan ali ostvariv. Neki od zadataka za narednu godinu su, potreba da se fokus stavi na izbornu reformu - istakao je Satler.
Postoji, prema njegovim riječima, nekoliko poglavlja gdje država treba da pojača napore.
- Što manje polariteta koje vidimo u političkoj debati, možemo prije napredovati ka EU - kazao je Satler.
On je rekao da EK ostaje fokusirana na proširenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborelj-ne-mozete-odrzavati-veze-sa-rusijom-i-ocekivati-da-ce-vasa-zemlja-biti-clanica-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Napredak i kritike</h2>
Satler je komentarišući to što u Šavniku i poslije dvije godine nije završen izborni proces, te potire li to ocjene iz izvještaja da je zabilježen napredak u izbornom procesu, kazao da ima kontradikcije u ovom slučaju.
- Ne slažem se s tom konstatacijom, mislim da ima i pozitivnih i negativnih stvari, ali kad kažemo da je ostvaren napredak to ne znači da je sve savršeno. Kritični smo prema reformi izbornog zakonodavstva, jer je to tema koja se razvlači 10 godina bez vidljivih rezultata i implementacije brojnih preporuka - istakao je, pored ostalog, Satler.
Komentarišući medije rekao je da je pozitivno što je donijet novi Zakon o medijima i novi Zakon o javnom servisu, ali u kontekstu pravosuđa mora više da se isprati fokus presuda.
Spajić je komentarišući to što je u izvještaju konstatovano da ključne reforme u programu Evropa sad 2, koje se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade i prepolovljenje penzijske doprinose predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, kazao da su pored ove zabrinutosti konstatovane i pozitivne stvari.
- Postoje djelovi gdje se ograđuju od potencijalnih budućih rizika, ali moramo da se vratimo na Evropu sad 1 koja je identična Evropi sad 2, i salvu pohvala koje smo dobili. Istorija se ponavlja i mislim da će se i u ovom slučaju to desiti - smatra Spajić.
<h2>Abnormalne greške</h2>
Na pitanje da li će doći do rasta zaposlenima u pravosuđu odgovorio je da "ima toliko grešaka" da mu je nevjerovatno da se baš ta branša žali na zarade. Dodaje da je javnost ogorčena na rad pojedinih sudija, te da je i njega nekad sramota.
- Ima mnogo sudskih grešaka koje su abnormalne - ocijenio je Spajić.
Istakao je da govori o sudijama koje ne rade dobro svoj posao.
- Moramo nekad da budemo realni - rekao je Spajić i dodao da će u okviru programa Evropa sad 2 biti povećane plate do nekih stotinu eura.
Na pitanje o uspostavljanju platorme "Barometar26", te smatra li da su određene partije spremne da do 2028. stave po strani zahtjeve za izmjene Ustava u dijelu uvođenja srpskog jezika kao službenog i uvođenja dvojnog državljanstva i što ako na to ne pristanu, premijer je naveo da je ova inicijativa upućena svima.
- Bitno nam je da parlament funkcioniše na najefikasniji način. Ulazak 2028. debelo zavisi od zemalja članica EU, ali dio koji možemo da kontrolišemo i gdje imamo podršku EK je da do 1. januara 2027. zatvorimo sva poglavlja. Ubijeđen sam da će svi politički akteri pronaći zrelosti i da je većina njihovih birača za ulazak u EU, i to je podatak koji mi daje optimizam da će svi prihvatiti tu platformu - istakao je Spajić.
Na pitanje može li se u dogledno vrijeme završiti sve što EU traži s obzirom na zastoje u reformi pravosuđa premijer je odgovorio da je to oblast koju ne kontroliše izvršna vlast, ali da će pokušati da ih podstaknu da se evropeizuju i dostignu standarde koji se očekuju od njih.
<h2>Politička stabilnost</h2>
Satler je komentarušići političke krize u Crnoj Gori, te može li to usporiti put u EU, kazao da je potrebno staviti fokus na reforme i političku stabilnost da bi se zatvorila poglavlja.
- Što manje polarizujućih pitanja unosite u političku debatu biće to bolje za vas i biće u skladu sa željom 80 odsto stanovništva, a to je ulazak u EU - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori.
Premijer je na pitanje o otvorenim biletaralnim pitanjima sa susjedima rekao da ona ne treba da predstavljaju prepreku.
- Mi smo nova generacija političara koja nije opterećena devedesetim godinama i kažemo što nije valjalo i što želimo da ispravimo i sa svim našim susjedima i svima kojima želimo da sarađujemo. EU je nastala na njegovanju susjedskih odnosa i to je nešto na čemu će Crna Gora sigurno insistirati i nećemo žaliti napore da pronađemo što više rješenja za kosture koji su naslijeđeni u ormaru - rekao je Spajić.

Jasmina Beharovic

500x500

1250x600

1084x550

Spajić: Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore; Satler: Što manje polarizujućih pitanja

Uprkos ocjeni napretka, izvještaj Evropske komisije donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona. Pravi rad tek predstoji - kazali su iz Instituta alternativa. Izvještaj Evropske komisije, kako su naveli iz ove nevladine organizacije, donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine. - Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama. Podsjećamo da Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “ocjenu napretka” i „presjek stanja/spremnosti”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci - naveli su u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17" data-rendition-name="original" width="1079" height="1080" loading="lazy" alt="Grafikon o napretku"></figure>  Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je, kako ističu, izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. - Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija. Najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio se upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata. Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata. Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih - rekli su iz Instituta alternativa. Nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji je proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan. - Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - zaključili su iz Instituta alternativa.

Institut alternativa: Oprezni optimizam, jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

Crna Gora se doborovljno pridružila našim ciljevima i u potpunosti uskladila bezbjednosnu i vanjsku politiku sa Evropskom unijom - kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na konferenciji za medije u Briselu, gdje se predstavlja peti paket proširenja EU. Pored naše države to su, kako je naveo, učinili i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, dok su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2" data-rendition-name="original" width="1402" height="785" loading="lazy" alt="Žozep Borelj"> <figcaption>Žozep Borelj(Photo: Evropska komisija)</figcaption> </figure>  - Naša unija ne bi trebalo biti samo veća, već veća i snažnija. Veći možete postati, ali to ne znači nužno da ste snažniji. Želimo nove države, ali da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati veze sa Rusijom i pretvarati se da se ništa nije desilo i očekivati da će vaša zemlja biti članica Evropske unije u takvoj situaciji - rekao je Borelj.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji naveo je da je ovo i posljednji paket za proširenje u radu ovog sastava Evropske komisije, te da su naporno radili na tome da se oživi proces proširenje. - Važno je bilo vratiti vjerodostojnost, jer su se slale poruke da proširenja neće biti. Zato smo novom metodologijom htjeli vratiti vjerodostojnost i učiniti postupak proširenje predvidljivim, odnosno ako ima rezultata s jedne strane da će ih biti i s druge - naveo je Varhelji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993" data-rendition-name="original" width="1405" height="733" loading="lazy" alt="Oliver Varhelji"> <figcaption>Oliver Varhelji(Photo: Evropska komisija)</figcaption> </figure>  U odnosu na rezultate, kako dodaje, moguće je da će biti proširenja EU do kraja mandata novog sastava Evropske komisije. - Što se roka tiče, dali smo sve alate zemljama kandidatima, treba postići rezultate. Radi se o procesu koji se temelji na postignućima i vrlo je teško definisati rok za proširenje. Rok se može odrediti kada se zaključe sva poglavlja za proširenje - rekao je Varhelji. Na pitanje o Crnoj Gori, odnosno kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog pregovora odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt. - Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend koji se vidi u Podgorici nastaviti i da će se onda moći to preporučiti čim prije - kazao je Varhelji.

Varhelji o pristupanju CG Evropskoj uniji: Kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu nacrt pristupnog pregovora

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

Evropska komisija predložiće Savjetu EU osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, navodi se u nacrtu izvještaja o napretku Crne Gore koji će Komisija predstaviti sjutra.
Prema diplomatskim izvorima RTCG iz Brisela, koji su upućeni u sadržaj ovog nacrta, navodi se i da bi Crna Gora već na jesen naredne godine mogla računati na prijedlog novog finansijskog paketa, pod uslovom da zadrži sveobuhvatni napredak u pripremama za proširenje.
Evropska komisija spremna je, kako se navodi u nacrtu izvjestaja o napretku za Crnu Goru, da podrži cilj zemlje, počev od zatvaranja više pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
Takođe, diplomatski izvori RTCG iz Brisela, ističu i da će Komisija ostati posvećena i ambicioznoj agendi Crne Gore tokom 2025. ukoliko svi uslovi budu ispunjeni.
U nacrtu izvještaja se konstatuje i da je nastavak širokog političkog konsenzusa u ključnim reformama neophodan za dalje napredovanje Crne Gore na putu ka EU.
Izvještaj o napretku najvažniji je dokument kojim se procjenjuju rezultati zemlje kandidata na putu ka EU.
Paket proširenja za sve zemlje kanidate biće objavljen sjutra, nakon što dobije zeleno svjetlo Kolegijuma komesara.

EK predlaže sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

Guba (lepra) potvrđena je u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala. Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili za RTL da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.
Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.
"Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom", izjavio je Kaić.
Ivan Puljiz sa Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu podsjetio je da je posljednji slučaj lepre u Hrvatskoj bio 1993. godine, a da je, prema službenim podacima, tokom 20. vijeka bilo dvadesetak slučajeva.
"Bolest se ponovo pojavljuje zbog migracija iz zemalja gdje je lepra još endemska, poput dijelova Brazila, Indije, Indonezije i Konga", naveo je Puljiz.
Budući da je pacijent u Hrvatskoj već dvije godine, Puljiz smatra da je, najvjerojatnije, stigao već zaražen.
"Vrijeme od zaražavanja do pojave simptoma je od pola godine do 10 godina, a nekad i više. Znači, ne postoji mogućnost detekcije takve bolesti kod ljudi koji dolaze iz zemalja iz područja gdje je ona endemska", rekao je Puljiz.
U Hrvatskoj se čeka na regulaciju koju je inicirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo i koja bi stranim radnicima uslovljavala rad donošenjem dokaza o vakciniaciji.
Kaić je izjavio da je riječ o osnovnim vakcinama važnima za kolektivni imunitet, kako bi se spriječilo širenje bolesti, navodeći da je postupak donošenja te odluke u toku.
Puljiz je rekao da je da se ova bolest najčešće prenosi kapljičnim putem, odnosno kontaktima sa ukućanima koji su mjesecima zajedno, nekad i godinama, a prvi znakovi bolesti su promjene na koži.
"Najčešće to su hipopigmentacije ili svjetlija boja kože u odnosu na ostalu kožu. Promjena poslije može biti više - gubitak osjećaja", naveo je Puljiz, te dodao da u težim kliničkim oblicima može doći i do opadanja kose, trepavica i obrva.
Napomenuo je da bolest nije smrtonosna, ali ako se ne liječi može da dovede do atrofije mišića, invalidnosti i oštećenja kože.

Guba potvrđena u Hrvatskoj: Bolest se pojavila nakon više od 30 godina

Naoružani napadač otvorio je vatru na Univerzitetu Brown u subotu poslijepodne, pri čemu su stradala najmanje dva studenta. Vlasti tragaju za osumnjičenim.
Muškarac za kojeg se vjeruje da je osumnjičeni, opisan je kao osoba u tamnoj odjeći i starosti oko 30 godina, viđen je na snimku kako hoda niz Hope Street, u blizini mjesta gdje se napad dogodio. Svjedoci su naveli da je možda nosio sivu kamuflažnu masku, saopštila je policija.
Stanovnicima je poručeno da ostanu u zatvorenom:
Naredba da se ostane u skloništu je na snazi za stanovnike u i oko kampusa Univerziteta Brown. Policija će ulaziti u neke stambene objekte kako bi ljude ispratila na sigurne lokacije, saopštio je Univerzitet u upozorenju objavljenom sinoć nešto poslije 23 sata.
U gradu će biti pojačano prisustvo policije, rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli. Takođe je poručio da preporučuje da stanovnici otkazuju svoje planove za vikend dok potraga za osumnjičenim traje.
Učionice na kampusu pretražene:
Policijski službenici pretražili su neke objekte u okolini Univerziteta Brown i evakuisali studente iz učionica u kojima su se zabarikadirali radi vlastite sigurnosti.
Dvije osobe koje su stradale u napadu i osam povrijeđenih bili su studenti. Devet pacijenata primljeno je u Rhode Island Hospital s povredama od vatrenog oružja.
Sigurnost objekata biće preispitana:
Vlasti će naknadno obaviti analizu kako bi utvrdile jesu li zgrade Univerziteta Brown bile dovoljno sigurne, nakon što je gradonačelnik rekao da su vanjska vrata zgrade u kojoj se dogodila pucnjava u tom trenutku bila otključana.
FBI je pokrenuo posebnu platformu za dojave kako bi građani mogli dostaviti fotografije i video-snimke koje eventualno imaju o osumnjičenom za pucnjavu na Univerzitetu Brown, koji je i dalje u bijegu.
Policija Providencea takođe je otvorila poseban telefonski broj putem kojeg građani mogu dostavljati informacije.
– Podijelili smo fotografiju osobe za koju vjerujemo da je napadač, ali znamo da ne postoji jasan snimak njegovog lica – rekao je gradonačelnik Providencea Bret Smajli na konferenciji za novinare održanoj u subotu.

Pucnjava u SAD: Ubijena dva studenta, devet osoba povrijeđeno

Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao prošlogodišnji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila. U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos premašio 8,7 miliona eura. Tokom prošle godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.
<h2>Dodatni troškovi</h2>
Ipak, u svim izvještajima zaštitnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvršnim presudama, što predstavlja značajnu štetu po budžet.
“Neizvršavanje pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, što predstavlja znatnu štetu za državni budžet”, navodi se u izvještaju.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, što i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Ćirović naglašava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Značajan broj postupaka protiv države odnosi se i na utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju. Zaštitnik je po osnovu prava na sudske troškove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.
U izvještaju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodišnju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemljištu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.
<h2>Najskuplje parnice</h2>
Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na šta će država osim troškova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizišao iz djelovanja Vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.
Država je u tom sporu tražila da se oglasi ništavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispoštovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, što je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju. Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.
Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužilaštvu na provjeru.
Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Zaštitnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.

Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona EUR

Zatvorski policajci rano jutros izvršili su opšti pretres Istražnog zatvora u Spužu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
- Dana 14. decembra 2025 godine, u jutarnjim časovima službenici Uprave za izvršenja krivičnih sankcija izvršili su opšti pretres Istražnog zatvora Podgorica. Službena radnja je izvršena uredno, a o oduzetim nedozvoljenim stvarima, predmetima ili materijama podaci će javnosti biti dostupni po sačinjenim izvještajima. Ti izvještaji sačinjavaju se od strane službenika tokom ovih aktivnosti. Inače, u poslednja dva mjeseca službenicima Uprave policije prijavili smo da je u 20 slučajava primijećen dron iznad prostora kompleksa UIKS (što je više nego u protekle dvije godine), kojom prilikom je i spriječen ubačaj oko 20 mobilnih telefona, kao i određeni broj punjača za iste na ovaj način - piše u saopštenju.
Takođe, tokom ove godine zaplijenjene su i dvije bespilotne ljetjelice-dronovi, tokom ostavljanja stvari u kompleksu UIKS-a. Zaplijenjeni su od strane službenika obezbjeđenja.
- Jutrošnjom aktivnošću službenici nastavljaju sa preduzimanjem radnji i mjera iz svoje nadležnosti, a koje su usmjerene ka preveniranju negativnih bezbjednosnih pojava, i očuvanju stanja bezbjednosti stabilnim - dodaje se u saopštenju.&nbsp;

UIKS: Pretres u Istražnom zatvoru u Spužu, dronom pokušali da unesu mobilne telefone

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: izvjestaj-o-napretku