Izvještaj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, suštinske reforme i dalje izostaju. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje – želimo li da vidimo uljepšanu ili realnu sliku sebe?
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da „Izvještaj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljepšanu ili realnu.“
Ona je dodala da „formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše u našoj praksi.“
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24. 
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, „iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti još nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od prošlog izvještaja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.“
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da „civilno društvo funkcioniše u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje. 
 Crna Gora ima realnu šansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato što je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani ‘poklon’, što je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da „fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno korišćenje EU fondova.“
Na kraju je upozorila da „simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu ‘otkočiti’ ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje.&nbsp;
On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano.
- Ne samo da ovaj izvještaj daje dovoljno materijala za nadu o zatvaranju 18 poglavlja naredne godine, već je i potvrda da sve ono što su ambicije Crne Gore na EU putu više nije ambicija već realni slijed događaja, koji ukoliko se nastavi reformska dinamika - istakao je Zenović.
Govoreći o poglavljima 23 i 24, kaže da su to su ključna pitanja, fundamenti, te da sa njima počinje i završava se pregovarački proces.
- U oblasti vladavine prava napravili smo iskorak, i CG je danas u tim oblastima spremnija nego što je bila - istakao je Zenović, i naglasio da je Crna Gora pokazala izuzetan nivo sopremnosti u ovim poglavljima.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Zenović: Zatvaranje 18 poglavlja naredne godine realno očekivanje

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.
- Istovremeno, na osnovu sadržine izvještaja i svega što smo imali priliku da vidimo u našoj zemlji tokom protekle godine, potpuno je jasno da Unija želi da vidi Crnu Goru kao 28. državu-članicu puno više nego određeni politički subjekti i brojni pojedinci koji danas čine njenu državnu vlast - kazao je Vuković.
Vuković je dodao i da, sa izuzetkom nekoliko ministarstava koja rade dobar posao na planu evropske integracije, ne postoji dovoljan stepen posvećenosti i koordinacije na nivou Vlade kada je riječ o našoj EU agendi.
- Osim toga, izvještaj daje za pravo brojnim ocjenama DPS-a i parlamentarne opozicije, počev od neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, netransparentnog rada Vlade i njenog neodgovornog odnosa prema Parlamentu, preko političkog uticaja vladajuće većine na bezbjednosni sektor, Javni servis, Regulatornu agenciju za energetiku i Agenciju za audovizuelne medijske usluge, sve do verbalnih napada visokih državnih funkcionera na medije i civilni sektor. I pored najbolje želje naših evropskih partnera, plašim se da, ukoliko se nastavi sa takvim praksama, nećemo iskoristiti istorijsku priliku koju još uvijek imamo, i postati prva naredna država EU - zaključio je Vuković.

Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.
- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.
CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;
- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.
Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.
- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.
Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;
- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

Sjedica Skupštine Crne Gore, tokom koje je premijer odgovarao na pitanja poslanika pokazuje kakav je položaj Milojka Spajića, kada predsjednik parlamenta odluči da on treba da bude šef parade, pa, mimo poslovnika, uzima riječ, dok premijer čeka, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
- Pa razgovor između njega i gospodina Danijela Živkovića iz Demokratske partije socijaliista traje skoro sat vremena, na taj način demonstrira silu “ja mogu da kršim poslovnik, baš me briga, ti ćeš premijeru da čekaš dok ja ne završim - ocijenio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru je, kaže on, očekivan, i to je dobra prilika za crnogorsko društvo i državu.
- Mislim da je Evropska komisija ovim otvorila maksimum koji može da otvori, a da ja onda sad na nama da te sve različite stvari koje treba da ispunimo, kako bismo potencijalno došli do tog nekog cilja koji jeste ambiciozan I u ovom trenutku izgleda nedostižan, a to je učlanjenje 2028.godine. Pored svih manjkavosti, proces IBAR jeste velika stvar, i pored svih nekakvih neinkluzivnih i netransparentnih momenata, i raznih problema u tom prvom djelovanju Vlade do rekonstrukcije, možemo reći da to zaista jeste jedan ozbiljan uspjeh koji treba pozdraviti, ali su se počele dešavati neke stvari koje su taj proces, čini mi se, vukle unazad. Zato mi kažemo da je IBAR umjesto da bude pozitivna prekretnica, da da još veću energiju, da još veću snagu tim evropskim snagama u Crnoj Gori, došlo je do toga da su se počele događati greška po greška - rekao je Koprivica.
Vidjeli smo da je objavljeno kako će u Izvještaju stajati da će Evropska unija početi pripremu pristupnog ugovora, podsjeća Koprivica, onda je to najavio premijer i portal RTCG- a.
- Ispostavilo se, po onome što je komesar Oliver Varhelji rekao, da se to neće desiti sad. Ovdje mogu biti dvije stvari. Jedna je, u šta ja manje vjerujem, da su namjerno htjeli da premijer Spajić, ili neko drugi obmane javnost, mislim da im to ne bi išlo u prilog u ovom trenutku. Druga stvar je, koja možda jeste moguća i o kojoj treba razmisliti, istažiti, jeste, da je možda neka država, koja nije zadovoljna odnosom sa Crnom Gorom, u posljednjem trenutku, neposredno prije izlaska izvještaja, potegnula to pitanje i tražila da se to izbaci. Ovo ne govorim kao informaciju koju znam, nego kao nešto što mogu da pretpostavim, zašto takve stvari mogu da budu dan ili dva prije objavljivanja Izvještaja maknute iz njega - naglasio je Koprivica.
CDT je objavio Izvještaj o radu Vlade, u prethodnoj godini, a Koprivica kaže, d mu je drago što je izvještaj te organizacije objavljen prije evropskog.
- Dva su perioda, jedan je prije rekonstrukcije Vlade, ili možda bolje reći, prije Rezolucije o Jasenovcu… Uz sve vrline i mane možemo prihvatiti taj dio, mislim da ga je prihvatila i kritička crnogorska javnost. Ti kritički tonovi nijesu bili tako jaki kao što su danas, zbog toga što smo svi razumjeli da je ovo zaista istorijska prilika, i da treba da na neki način damo neki kredit Vladi. A ovaj drugi period, od Rezolucije o Jasenovcu, i onda redom, karakteriše da su se probudili kritički tonovi, da su organizacije, opozicija, pojedinci i tako dalje, počeli mnogo aktivnije da djeluju, jer su razumjeli da je sad ta korekcija Vlade neophodna. Više se ne može dati nikakav kredit, jer ti potezi postaju opasni. Nakon Rezolucije o Jasenovcu imali smo rekonstrukciju Vlade netransparentno, onu koja je srušila ekspoze premijera, čija je ključna riječ meritokratija. Nakon toga imamo dvojno državljanstvo, jezik, strani agenti, jasno pogoršani odnosi sa Hrvatskom, pogoršani odnosi sa Bosnom i čitav niz događaja za koje su jasne svakom dobronamjernom da ne karakteriše jednu evropsku Vladu i da nijesu prihvatljivi za nekoga ko se osjeća građankom ili građaninom Crne Gore - istakao je Koprivica.
Premijer Spajić, kako kaže, dobro vidi koliko su pogoršani odnosi sa Hrvatskom, a stvar je njegove političke hrabrosti da li će to i da kaže.
- Svi naši međunarodni kontakti, a oni nijesu mali koje smo za ovih 25 godina rada stekli, su nam rekli da je to vrlo ozbiljna stvar, da to nije nešto preko čega se može lako preći, i da će od Hrvatske i njenog stava, ja ne prejudiciram kakav će biti stav, zavisiti, između ostalog, ovo zatvaranje poglavlja. Tako da, ne vjerujem da to premijer Spajić potcjenjuje, on je i sam rekao negdje, čini mi se, da je Rezolucija o Jasenovcu štetna, ali je očigledno priklješten od svojih koalicionih partnera i pokušava da tu nađe neki svoj prostor - rekao je Koprivica.
Priča počinje i simbolički se može završiti time da imamo najveću Vladu u Evropi, podsjeća on, jer u Vladi postoje resori za koje niko ne zna na šta se odnose i to je, kako kaže, prvi pokazatelj da meritokratija ne postoji u sistemu.
- Rerekordan broj, od 53 hiljade zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, taj broj ne sadrži državna preduzeća gdje su ti partijski vojnici ubjedljivo najmasovniji. Kad krenemo da uradimo ono što nam Evropska unija kaže, a to znači da napravimo optimizaciju javne uprave, koju moramo uraditi pošteno, pripremljeno, korektno, ne smijemo dozvoliti da ljudi ostanu bez posla, ostanu bez egzistencije, to se mora uraditi sa posebnom senzibilnošću, zapravo to će koštati nove milione, desetine i stotine miliona. Mislim da će ovaj problem biti, možda, i najteže riješiti - poručio je Koprivica.
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, kako vjeruje, bavi se i suštinom, ali on bi volio, kaže, da se više bavi demokratskim funkcionisanjem države.
- Trebalo bi da se bavi izbornom reformom, netransparentnošću parlamenta, netransparentnošću zakonodavnog postupka, da budem precizan, netransparentnošću Vlade, ovoga što se sad dešava nepostojanje kontrolne uloge parlamenta, sad smo vidjeli da ponovo Odbor za antikorupciju nema kvorum, promijenjen je Poslovnik da se smanji broj kontrolnih saslušanja koje može opozicija da inicira i tako dalje. Volio bih da se više bave ovim stvarima, ali vjerovatno je sad fokus za ove stvari koje će omogućiti odblokiranje procesa - naglasio je Koprivica.
Informacije o radu Vlade teško dolaze do javnosti, kaže on i dodaje da premijer nema osjećaja za demokratske procedure i vrijednosti. To je, kako kaže, dio slike koja se vidi svaki dan, a to nije demokratsko i evropsko društvo.

Koprivica: Nema pristupnog ugovora u Izvještaju EK, iako je juče najavljen

Pozitivan ton Izvještaja o napretku Crne Gore predstavlja još jedan važan korak koji naša država pravi na putu ka punopravnom članstvu u EU i potvrđuje da je Vlada Crne Gore posvećena sprovođenju evropske agende, poručio je lider Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Ibrahimović je rekao da se mora ostati fokusiran na najvažniji spoljnopolitički cilj - članstvo Crne Gore u EU. 
- Pred nama je ambiciozna, ali ostvariva agenda reformi koje moramo sprovesti na putu do punopravnog članstva u EU do 2028. Važna nam je puna fokusiranost svih proevropskih snaga u Crnoj Gori ka tom cilju. Političke elite u Crnoj Gori nemaju pravo da propuste još jednu veliku šansu da Crnu Goru uvedu u EU.Koračamo snažno prema punom članstvu u EU - poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Važna puna fokusiranost svih proevropskih snaga ka cilju - članstvu u EU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.

Tamara Klikovac

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Glavni grad sa više nego duplo većim budžetom od Budve ne može da isplati ni 500 € zimnice zaposlenima, Budva može, Podgorica neće, ukazao je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić.
- Neko tu ili ne zna da upravlja ili ne želi. &nbsp;Da li je gradonačelnik odlučio da “disciplinuje” zaposlene Glavnog grada ili se odluke kroje prema političkom ukusu većine protiv neistomišljenika? U oba slučaja, račun plaćaju građani i radnici. Vrijeme je za odgovore, a ne izgovore. Politika ili Ljudi?- upitao je Terzić n mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1999167992538505573%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Da li gradonačelnik neisplaćivanjem zimnice ''disciplinuje'' zaposlene Glavnog grada

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: izvjestaj-evropske-komije