Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su „započele talas napada“ na jugu Pojasa Gaze.
U njihovom saopštenju se navodi da su napadi usmjereni protiv „terorističkih meta“ Hamasa „nakon očiglednog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji se dogodio danas“.
Hamas je izjavio da nije u kontaktu ni sa kakvim borcima koji bi se još mogli nalaziti u blizini Rafe, gdje je, prema tvrdnjama IDF-a, došlo do sukoba.
<h2>Netanjahu sazvao hitan sastanak</h2>
Premijer Benjamin Netanjahu danas će sazvati svoje najviše saradnike na hitan sastanak povodom izraelskog odgovora na napad Hamasa na vojnike IDF-a ranije danas, kao i zbog neuspjeha te grupe da vrati većinu preostalih tijela ubijenih talaca, saopštio je kabinet jednog od prisutnih ministara za Times of Israel.
Sastanak je zakazan za 18 sati.
<h2>Najmanje 11 stradalih u izraelskim vazdušnim napadima</h2>
Agencija za civilnu zaštitu u Gazi objavila je danas da je najmanje 11 ljudi poginulo u nizu izraelskih vazdušnih napada širom teritorije, dok obje strane međusobno optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Mahmud Basal, portparol agencije koja djeluje pod nadležnošću Hamasa, rekao je da je šest osoba poginulo kada je izraelski napad pogodio grupu civila na sjeveru Gaze.
Izraelska vojska rekla je za AFP da provjerava izvještaje o žrtvama. Ranije je jedan vojni zvaničnik izjavio da bi Izrael mogao izvesti dodatne napade nakon što su njegove snage gađale militante u Rafi i Beit Lahiji, poslije tri odvojena napada na izraelske snage.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izraelska vojska započela talas udara u Gazi

Primirje u Gazi stupilo je na snagu nakon dogovora Izraela i Hamasa o prvoj fazi plana američkog predsjednika Donalda Trampa, koje bi moglo otvoriti put okončanju krvavog dvogodišnjeg rata na Bliskom istoku, a izraelska vojska započela je sa povlačenjem iz Pojasa Gaze.
Samo dan nakon druge godišnjice napada Hamasovih militanata koji je pokrenuo razorni izraelski napad na Gazu, &nbsp;razgovori u Egiptu rezultovali su dogovorom o početnoj fazi Trampovog okvira od 20 tačaka za uspostavljanje mira u palestinskoj enklavi.
Izrael je danas odobrio prvu fazu Trampovog plana o primirju u Gazi i razmjeni talaca sa obije strane.
Nakon toga, Palestinci su počeli da se vraćaju na sjever Gaze.
Izraelska vojska takođe je započela povlačenje- na dogovorenu liniju u Gazi i sada kontroliše pola enklave.
Uskoro će početi dostava humanitarne pomoći u Gazu.
Hamasu je dato do ponedjeljka u 12 sati po lokalnom vremenu da pusti sve izraelske taoce, 20 onih za koje se vjeruje da su živi i 28 tijela preminulih.
Izrael mora da pusti 250 palestinskih zatvorenika koji služe doživotnu zatvrosku kaznu, a 1700 Palestinaca iz Gaze koji su zatvroeni, takođe će biti pušteni.

Izraelci započeli povlačenje iz Gaze

Izraelska vojska (IDF) saopštila je da će ubrzati pripreme za prvu fazu plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i vraćanje preostalih talaca, nakon što je Hamas saopštio da je prihvatio djelove predloženog sporazuma i da je spreman da o ostalim pregovara.
Prema saopštenju IDF, izraelska vlast joj je dala instrukcije da se pripremi za primenu Trampovog plana, javlja AP, dok Tajms of Izrael navodi da IDF prelazi na isključivo odbrambene operacije u Pojasu Gaze i da neće preduzimati dalje napade.
Ta objava uslijedila je nedugo nakon što je Tramp poručio Izraelu da obustavi bombardovanje Gaze pošto je Hamas prihvatio djelove njegovog plana.
Tramp je pozdravio Hamasovu objavu, navodeći da vjeruje da su "spremni za trajni mir".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu održao je u međuvremenu tokom protekle noći hitan sastanak sa najbližim saradnicima, kojem nisu prisustvovali krajnje desni ministri Bezalel Smotrič i Itamar Ben Gvir, koji se protive okončanju rata, naveli su izraelski mediji, dodajući da učestvovali ministar odbrane Izrael Kac i ministar za strateške poslove Ron Dermer.
Netanjahu, prema navodima Kanala 12, nije okarakterisao Hamasov odgovor na Trampov prijedlog kao pozitivan, navodeći da je "uglavnom negativan", ali je ocijenio da ta militantna palestinska grupa prihvata Trampove napore jer ne vidi drugu opciju.
Kanal 12 prenosi ocjene u Izraelu da će Hamas vjerovatno iznijeti prigovore na predloženi plan i tražiti garancije u vezi sa preostalim elementima sporazuma, posebno u vezi s posleratnom Gazom. To se očekuje tokom najavljenih pregovora o početnoj fazi oslobađanja talaca i povlačenja izraelskih vojnih snaga, što će, kako je ocijenjeno, verovatno "dodatno iskomplikovati proces".
Istovremeno, IDF je upozorila Palestince da se ne vraćaju u grad Gazu ili prilaze izraelskim trupama u drugim djelovima Pojasa Gaze za vrijeme pauziranja vojnih aktivnosti.
- IDF trupe i dalje okružuju grad Gazu i povratak tamo je vrlo opasan - kazao je portparol IDF Avišai Adraee, posebno pominjući da je opasna zona sjever Pojasa Gaze.

Izraelska vojska: Ubrzavaju se pripreme za prvi fazu Trampovog plana za okočanje rata u Gazi

Izraelska vojska pozvala je danas stanovnike grada Gaze da se evakuišu u humanitarnu zonu na jugu Pojasa Gaze, u očekivanju predstojećeg kopnenog napada na najveći grad te palestinske teritorije. 
 
Izraelske snage već sedmicama izvode ofanzivu na predgrađa sjevernog grada, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio vojsci da ga zauzme, prenosi agencija Rojters. 
 
Netanjahu tvrdi da je Gaza uporište Hamasa i da je njeno zauzimanje ključno za poraz palestinskih islamističkih militanata, čiji je napad na Izrael u oktobru 2023. godine pokrenuo rat. 
 
Ofanziva prijeti da raseli stotine hiljada Palestinaca koji se tamo sklanjaju već skoro dvije godine rata. Prije sukoba, u gradu je živjelo oko milion ljudi, skoro polovina ukupne populacije Gaze, podsjeća Rojters. 
 
Portparol izraelske vojske Avišaj Adrai napisao je na mreži X da stanovnici treba da napuste grad i presele se u određeno priobalno područje Kan Junisa na jugu Gaze, uvjeravajući one koji bježe da će tamo moći da dobiju hranu, medicinsku pomoć i sklonište. 
 
Vojska je u četvrtak saopštila da kontroliše skoro polovinu grada. Tvrdi da drži oko 75 odsto čitave Gaze. 
 
Mnogi od onih koji su sada u Gazi već su ranije bili raseljeni, ali su se kasnije vratili. Neki stanovnici kažu da odbijaju da ponovo budu protjerani. 
 
Vojska već sedmicama izvodi teške udare na grad, napredujući kroz vanjska predgrađa, a ove sedmice snage su stigle na nekoliko kilometara od centra.

Izraelska vojska poziva na evakuaciju grada Gaze

Izraelska vojska saopštila je danas da će ciljati lidere palestinskog pokreta Hamas i u inostranstvu, nakon što je objavila smrt portparola vojnog krila ovog pokreta u Pojasu Gaze.
- U Pojasu Gaze, juče smo pogodili jednog od visokih lidera Hamasa Abua Obeidu. To nije gotovo, većina lidera Hamasa je u inostranstvu, a mi ćemo i njih pogoditi- rekao je načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir, navodi se u saopštenju vojske 31. avgusta.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je ranije danas da je portparol oružanog krila Hamasa, palestinskog pokreta koji SAD i Evropska unija smatraju terorističkim, "eliminisan" u Pojasu Gaze, u izraelskom vojnom napadu.
- Teroristički portparol Hamasa Abu Obeida eliminisan je u Gazi i pridružio se ostalima eliminisanim sa osovine zla Irana, Libana i Jemena i sad je u dubinama pakla- napisao je Kac na društvenoj mreži X.
Hamas, protiv kojeg Izrael ratuje u Pojasu Gaze, za sada nije reagovao.

Izraelska vojska saopštila da će ciljati lidere Hamasa i u inostranstvu

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska saopštila je kasno večeras da je presretnuta raketa koja je ispaljena iz Jemena, nakon što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost u više djelova zemlje.
Huti, koji su povezani s Iranom i kontrolišu najnaseljenije oblasti Jemena, gađaju Izrael i napadaju brodske rute. Više puta su poručili da su njihovi napadi čin solidarnosti s Palestincima u Gazi, gdje je, prema navodima tamošnjih vlasti, izraelska vojna ofanziva od kraja 2023. odnijela živote više od 58.000 ljudi.
Većina desetina projektila i dronova koje su lansirali bila je presretnuta ili nije stigla do cilja. Izrael je odgovorio nizom vazdušnih udara.
&nbsp;

Izraelska vojska: Presretnuta raketa ispaljena iz Jemena

Izraelska vojska objavila je da su njeni vojnici pokrenuli posebne i ciljane operacije u južnom Libanu kako bi uništili Hezbolahovu infrastrukturu koja se nalazi samo nekoliko kilometara od granice s Izraelom. 
 
- Nakon obavještajnih informacija i identifikacije oružja i terorističke infrastrukture Hezbolaha u nekoliko područja južnog Libana, vojnici su pokrenuli posebne i ciljane operacije s ciljem uništavanja infrastrukture - navodi se u saopštenju izraelske vojske. 
 
Cilj operacija je i da se spriječi ponovno uspostavljanje Hezbolaha u regionu. 
 
Na upit agencije Frans pres da potvrdi da se radi o prvoj kopnenoj operaciji izraelske vojske u Libanu od sklapanja primirja u novembru prošle godine, vojska nije odgovorila, prenosi Hina.

Izraelska vojska pokrenula specijalne i ciljane operacije u južnom Libanu

Izraelska vojska pokrenula je kopnenu operaciju da bi, kako su saopštili, proširili tampon zonu između sjeverne i južne Gaze. 
 
Portparol izraelske vojske Avičaj Adrae na Telegramu je rekao da su u posljednja 24 sata izraelske snage pokrenule preciznu, ciljanu kopnenu operaciju u centralnom i južnom Pojasu Gaze, prenosi Anadolija. 
 
On je istakao da je ta operacija pokrenuta kako bi proširili tampon zonu između sjevernog i južnog Pojasa Gaze. 
 
- Tokom operacije, snage su proširile svoju obnovljenu kontrolu nad centralnom osovinom Netzarim - rekao je Adrae. 
 
Najmanje 436 Palestinaca je ubijeno, a više od 670 ranjeno u novim izraelskim vazdušnim napadima na Gazu od utorka, čime je prekršen sporazum o prekidu vatre koji je stupio na snagu u januaru. 
 
Gotovo 50 hiljada Palestinaca je ubijeno, uglavnom žena i djece, a više od 112 hiljada je ranjeno u izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi od oktobra 2023. godine.

Izraelska vojska pokrenula kopnenu operaciju

Izraelska vojska saopštila je u srijedu da je ubila pripadnika radikalne palestinske organizacije Islamski džihad u Pojasu Gaze, čime je to prva takva prijavljena smrt od početka primirja sa Hamasom na palestinskoj teritoriji.
Vojska je u saopštenju navela da su izraelski vojnici na jugu Pojasa Gaze "identifikovali nekoliko naoružanih osumnjičenih koji su predstavljali prijetnju" i "izveli operaciju da osujete prijetnju i eliminišu" pripadnika Islamskog džihada, kojeg kao i njegovog saveznika Hamasa, SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze pod kontrolom Hamas potvrdilo je da je jedna osoba poginula i da su još četiri ranjene.
Izraelska vojska je takođe saopštila da su u nekoliko oblasti Pojasa Gaze njeni vojnici "ispalili hice upozorenja" prema "maskiranim osumnjičenima" koji su se približavali izraelskim trupama.
Vojska je dodala da se pridržava uslova prekida vatre koji je počeo u nedjelju.
- (Izraelska vojska) je odlučna da u potpunosti održi uslove sporazuma kako bi vratila taoce - navodi se u saopštenju.
U okviru prve faze prekida vatre, koja je predviđena da traje 42 dana, izraelske snage se povlače iz gusto naseljenih područja u Pojasu Gaze.
Vojska je upozorila Palestince da "izbjegavaju približavanje njenim trupama".

Tokom primirja u Gazi: Izraelska vojska ubila pripadnika Islamskog džihada

Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona, u Francuskoj i u matičnoj Njemačkoj, navodeći kao razlog nekontrolisani skok jeftinog uvoza.
"Čeličane u Gelzenkirhenu i Isberguesu neće raditi od sredine decembra do kraja godine", saopštio je najveći njemački proizvođač čelika. Pogon u Isberguesu radiće sa samo polovinom kapaciteta najmanje četiri mjeseca zbog naglog rasta jeftinog uvoza, posebno iz Azije, naveli su iz kompanije Thyssenkrupp Steel.
Ti pogoni proizvode zrnati elektrotehnički čelik koji se koristi u energetskoj industriji za prenos električne energije, u transformatorima trafostanica i u vjetroturbinama, prenose Nezavisne novine.
Thyssenkrupp je, prema navodima kompanije, jedan od samo dva preostala proizvođača elektrotehničkog čelika u Evropi.
"Evropsko tržište zrnatog elektrotehničkog čelika trenutno je pod snažnim pritiskom zbog naglog rasta uvoza po cijenama znatno ispod prosječnih proizvodnih troškova u EU", navodi se u saopštenju.
Uvoz se od 2022. godine utrostručio, dok je samo tokom ove godine porastao dodatnih 50 odsto, ističu u kompaniji.
"U takvim okolnostima narudžbe su naglo pale, iskorištenost pogona je sve manja, a hitne mjere su neophodne kako bi se poslovanje ekonomski stabilizovalo", poručili su iz Thyssenkruppa.
Prema njihovim procjenama, ugroženo je oko 1,2 hiljade radnih mjesta u Njemačkoj i Francuskoj.
"Zrnati elektrotehnički čelik je nezamjenjiv element evropske energetske infrastrukture i energetske tranzicije", saopštila je glavna izvršna direktorica Marie Jaroni, naglasivši da Thyssenkrupp želi sačuvati proizvodnju u Evropi i da trenutno rade na efikasnoj zaštiti tržišta.

Najveći njemački proizvođač čelika zaustavlja proizvodnju

Izgradnja i opremanje objekta Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici koštaće 313 miliona eura i finansiraće se iz kreditnog zaduženja, saopštio je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, na juče održanoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine CG.
On je ovaj podatak iznio obrazlažući Predlog budžeta za 2026.godinu u oblasti zdravstva, ali nije precizirao kada će početi realizacija tog kapitalnog projekta.
Odbor je juče prihvatio predlog budžeta za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Predstavnici potrošačkih jedinica nijesu imali primjedbe na planiranim budžet, zbog čega je reagovao poslanik Boris Mugoša.
– Meni je nenormalno da su predstavnici Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva zadovoljni ovakvim iznosima. Ali, valjda živimo u takvim vremenima da fali hrabrosti da se kažu neke stvari kako bi rezultati bili bolji. Ova sredstva nijesu dovoljna za zadovoljenje potreba na način na koji bi trebalo da se zadovolje. Opet kažem, ako ste zadovoljni, nemojte sljedeće godine da se žalite da nemate dovoljno sredstava. Prezadovoljni ste, super, sve ste dobili i onda se ponašajte u skladu s tim. A ja znam da neće biti dovoljno sredstava – kazao je Mugoša.
Paunović je kazao da je za zdravstvo planirano 10,6 miliona eura, a za Fond zdravstva 487,1 miliona.
– Kapitalni budžet, namjenska kreditna sredstava koja su potpisana u dosadašnjem periodu ili se predviđaju novi kreditni aranžmani, a tiču se implementacije projekta unapređenja zdravstvene infrastrukture, energetske efikasnosti u bolnicama i za potrebe projekta opremanja zdravstvenih ustanova, iznosi 32 miliona eura, kao i za potrebe projekta izgradnje i opremanja univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona eura, koliko je procijenjena vrijednost ovog projekta – rekao je Paunović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić kazala je da je planirani budžet za zdravstvo od 10,6 miliona, uvećan za 1,4 miliona ili 15,84 odsto u odnosu na 2025. godinu. Uvećanje se, između ostalog, odnosi odnosi na projekat digitalizacije zdravstvenog sistema, održavanje softvera 170.000, izdatke za opremu...
– Što se tiče projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, trenutno se u budžetu nalazi 40 kapitalnih projekata, od čega je šest novih, i to su nabavka medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove kroz kreditni aranžman, dogradnja aneksa KBC Kotor, rekonstrukcija i nabavka hiperbarične komore za KBC Berane, rekonstrukcija porodilišta OB Nikšić, rekonstrukcija Klinike za ortopediju KCCG, uz formiranje operacionog bloka i apaptaciju fizikalne terapije Doma zdravlja Budva. Procijenjena vrijednost novih projekata je preko 45 miliona eura – rekla je Perišić.
Ona je dodala da je trenutno u fazi realizacija 20 projekata, dok je još 10 upućeno Ministarstvu javnih radova za raspisivanje tendera. U ovoj godini raspisani su tenderi ukupne vrijednosti oko 17 miliona eura, a u narednom periodu planirani su dodatni projekti, vrijedni preko 20 miliona.
– Ova ulaganja potvrđuju posvećenost Vlade Crne Gore sistemskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, obnovi domova zdravlja, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama – istakla je Perišić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su "nešto uvećana" sredstva koja su tražili, a tiču se stavke za plate i ostalih ličnih primanja.
– Prošle godine uveli smo dopunski rad za zdravstvene radnike i na tom polju smo postigli odlične rezultate. Što se tiče 2023. i 2024. godine, nivo pruženih dopunskih usluga bio je 44.000, a ove godine u oktobra pružili smo75.000, što znači da očekujemo da ćemo duplirati broj dopunskih zdravstvenih usluga kroz dopunski rad u KCCG. Zbirno gledano, sredstva koja su opredijeljena za zarade nijesu probila budžet, što znači da smo racionalno iskoristili budžet i podigli efikasnost rada. Ove godine su malo povećana sredstva za plate, za ostala lična primanja takođe, ali smo imali stavku gdje je cijena odvojenog života za naše ljekare sa 330 povećana na 660 eura mjesečno, što može doprinijeti tome da nam budžet za lična primanja bude nedovoljan da održimo dopunski rad. Zbirno gledamo, mislim da ćemo i u 2026. godini imati dovoljno sredstava da održimo rast pružanja usluga, čak mislim da ćemo uspjeti da budemo i efikasniji – kazao je Radović.
On je istakao da su za 2026. godinu tražili više sredstava za potrošni medicinski materijal, jer planiraju otvaranje novih jedinica, koje će prouzrokovati povećan obim posla i nabavku medicinskog materijala.
Radović je napomenuo da su zahvaljujući donacijama od oko milion eura i uz sopstveno učešće uspjeli da izvedu radove na adaptaciji i uređenju KCCG.

Univerzitetski klinički centar koštaće 313 miliona

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Pravo glasa na referendumu ima 19.820 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Sjutra referendum u Zeti: Pravo glasa ima 19.820 građana

Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.
ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.
Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.
Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.
Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.
U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.

ECB naredne godine planira stres test banaka

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: izraelska-vojska