Počelo je opremanje gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Podizvođač, nikšićka firma "Laki konstrakšn", dovozi zemlju i tampon za kontejnere, kancelarije...
– Do danas su vršene pripreme, a od danas su počeli radovi na mobilizaciji gradilišta i od sada će se sprovoditi kontinuirano, u skladu sa planom izvođenja. Radi se priprema gradilišne zone, tampona za kontejnere, kancelarije i ostalu opremu, sve ono što je potrebno za početak iskopa i grubih građevinskih radova - saopšteno je "Danu" iz Vodovoda.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine. Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma "Nik kom", a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB5dFw8_spKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu - Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Stiže oprema na gradilište u Botunu

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.
To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;
Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...
Jedna od okupljenih, Vesna Radojević, poručila je da bi to značilo kraj sela.
- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.
Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;
Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.
- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.
Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija Alcazar Energy poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;
- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.
Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.
- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;
Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, Mićo Blagojević, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.
- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.
Sličnog je stava i Milorad Blečić, mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;
Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.
Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

Iz Glavnog grada najavljuju izgradnju novog objekta – vidikovca s kafeterijom i suvenirnicom, na lokaciji iznad naselja Kokoti s panoramskim pogledom na grad.
Riječ je, kako navode, o prostoru koji će, osim što simbolično obilježava vijek sportskog nasljeđa FK Budućnost, predstavljati novo mjesto druženja i odmora, ali i važan urbanistički iskorak u valorizaciji zapuštenih površina.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, istakao je da je riječ o projektu koji ima mnogo veće značenje od prostorne intervencije. 
- Ovo nije samo objekat – to je poruka. To je mjesto koje slavi jedan vijek sportskog ponosa, ali i ambijent u kojem će se stvarati nove uspomene. Na toj lokaciji izgradićemo simbol grada – tačku susreta, predaha i pogleda ka budućnosti - kazao je Mujović.
Glavna gradska arhitektica, Duška Mačić, navela je da će zapuštena lokacija biti pretvorena u multifunkcionalnu cjelinu – otvoreni i inkluzivni prostor s parkovskom zonom, ali i kao domaćin mnogim kulturnim dešavanjima.
Osim što će valorizovati tu vizuelnu kapiju grada, projekat će spojiti prošlost i budućnost – kroz arhitekturu, funkcionalnost i poruku koju nosi.
- Vidikovac simbolički predstavlja tribinu – mjesto okupljanja. Željeli smo da zadržimo tu suštinu: da to bude mjesto gdje se ljudi okupljaju, razgovaraju, dijele svakodnevne trenutke, ali i uživaju u vizurama grada. Odabrana lokacija dobiće novi smisao – kao podsjetnik da navijamo ne samo za svoj klub, već i za budućnost Podgorice, ali i ličnu budućnost. Volumetrija objekta asocira na jačinu, postojanost i karakter grada, dok pogled s tribine simbolizuje uspon, perspektivu i pogled na budućnost - pojasnila je Mačić.
Idejno rješenje kreirali su arhitekta Aleksander Vujović i interaktivni umjetnik Vuk Ćosić, nakon obilaska lokacije s timom Glavnog grada, s ciljem da se lokacija transformiše u savremeni javni prostor. Inspirisan arhitekturom tribina stadiona, objekat će vizuelno nositi duh sporta, snage i zajedničkog identiteta.
- Podgorica zaslužuje projekte koji poštuju nasljeđe i oblikuju savremeni identitet grada. Vidikovac nije samo arhitektonsko rješenje – to je simbol jedne šire vizije: da grad raste kroz kulturu, sport i zajedništvo. Ovim projektom ne obilježavamo samo 100 godina Budućnosti, već gradimo temelje za godine koje dolaze. Ovo je naš poklon građanima - zaključio je gradonačelnik.

1084x550

Novi vidikovac iznad grada – u čast 100 godina Budućnosti

Izraelska vlada odobrila je izgradnju 22 nova jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, objavio je ministar finansija Bezalel Smotrič. 
 
On je na mreži X napisao da će nova naselja biti smještena u sjevernom dijelu Zapadne obale, bez navođenja tačnih lokacija. 
 
Izraelski mediji su prenijeli da je Ministarstvo odbrane saopštilo kako će među novim jevrejskim naseljima biti legalizovane postojeće "ispostave", a gradiće se i nova naselja. 
 
Oko 700 hiljada izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo od Jordana u ratu 1967. godine. 
 
Izrael je kasnije anektirao Istočni Jerusalim, što većina država ne priznaje, ali nije formalno proširio suverenitet na Zapadnu obalu. 
 
Palestinci širenje naselja vide kao prepreku svojim težnjama za uspostavljenje nezavisne palestinske države u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, uključujući okupirani Istočni Jerusalim, piše N1. 
 
Raste broj evropskih zemalja koje zahtijevaju da Izrael okonča rat u Gazi, dok su Velika Britanija, Francuska i Kanada ovog mjeseca upozorile Izrael da bi mogle uvesti ciljanje sankcije ukoliko nastavi s proširenjem naselja na Zapadnoj obali. 
 
Većina međunarodne zajednice smatra jevrejska naselja nelegalnim. 
 
Izraelska vlada smatra naselja legalnim prema svojim zakonima, dok su neke takozvane "ispostave" nelegalne, ali se često tolerišu i kasnije legalizuju.

Izrael odobrio izgradnju 22 nova naselja na Zapadnoj obali

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podržava inicijativu stanara Beogradske ulice i svih građana koji se zalažu za očuvanje zelenih površina i planski razvoj grada, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Mujović, kako se navodi, smatra da su zahtjevi stanara opravdani.
- Kao gradonačelnik, u potpunosti podržavam protest građana protiv izgradnje zgrade iza hotela Ziya. Smatram da je zahtjev opravdan jer bi realizacija ovog projekta značila narušavanje postojeće zelene površine i prostornog ambijenta koji su decenijama dio svakodnevnog života stanara tog područja. Važno je da djelujemo zajedno – građani, struka i uprava – kako bismo očuvali kvalitet života i prostor. Gradska uprava radiće u interesu zelenog, urednog i planski uređenog okruženja. To je pravac kojem ću, kao gradonačelnik, nastaviti da težim i kojem ostajem posvećen, u skladu sa mogućnostima koje imamo - poručio je Mujović.
Podsjećamo, neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su se juče okupili i poručili iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp;
Oni su pozvali i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mujović: Podrška stanarima Beogradske ulice - zajedno za planski, uređeni i zeleni grad

Novi objekat JU OŠ „Vladimir Nazor“, vrijedan 7,2 miliona eura, otvoren je svečano danas u Podgorici. Školu su otvorili predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Johan Satler i direktorica škole Ljiljana Marković. Nakon nekoliko godina, đaci iz ovog dijela grada imaće na raspolaganju novu školu kapaciteta za 1.200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom. Jakšić-Stojanović je istakla da je izgradnja ove škole najbolji pokazatelj da samo zajedno možemo uraditi velike stvari. - Neka nova škola bude mjesto na kojem će se rađati nove ideje koje će oblikovati budućnost nekih novih generacija, mjesto gdje će naši mladi ljudi izrasti u lidere, naučnike i inovatore budućnosti - rekla je ona. Ambasador Satler je istakao značaj zajedničkih napora i dugoročnog ulaganja u obrazovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="OŠ Vladimir Nazor"> </figure>  - Ova prelijepa nova škola dokaz je koliko možemo postići kada radimo zajedno – i izraz je naše iskrene posvećenosti djeci, prosvjetnim radnicima i cijeloj zajednici. Evropska unija je obezbijedila više od polovine sredstava za izgradnju ove škole, a dodatna podrška stigla je kao poklon – donacija od evropskih zemalja. Ponosni smo što ulažemo u prostor u kojem raste znanje, djeca napreduju i rađaju se nove prilike - kazala je Jakšić-Stojanović.I Direktorica Ljiljana Marković zahvalila je učenicima, roditeljima i kolektivu škole na strpljenju i istrajnosti u zajedničkom prevazileženju izazova u organizaciji nastave. - Od ovog trenutka okrećemo se novoj etapi u istoriji postojanja škole koja datira od 1958. godine - kazala je Markovič Predsjednica Savjeta roditelja, Jelena Milošević, poručila je da ovaj objekat treba da bude mjesto gdje se znanje uči, ali i gdje se ljubav, poštovanje i solidarnost njeguju. - Neka ovo bude simbol pobjede i zajedništva - poručila je Milošević. Novi školski objekat je finansiran 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Izgradnja škole počela je 2023. godine, nakon što je stari objekat srušen iz bezbjednosnih razloga. Od 2021. godine učenici su nastavu pohađali u JU OŠ ,,Marko Miljanov” na Koniku, Gimnaziji „Luča“ u Doljanima i JU OŠ ,,Novka Ubović” u Tološima.”

1250x600

Otvoren novi objekat OŠ "Vladimir Nazor"

Predstavnici građana barskih naselja preko čijih kuća je planirana nova trasa dionice pruge Bar – Beograd, od Virpazara do barske željezničke stanice, zadovoljni su izašli iz zgrade Vlade gdje su se danas sastali sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i čelnicima AD Željeznička infrastruktura Crne Gore.
Baranin Slavko Vučićević potvrdio je za Primorski portal da su predstavnici MZ Bar IV i MZ Bar V imali veoma konstruktivan razgovor u ministarstvu.
–Ministarki Vukićević smo predočili da bi izgradnjom nove trase dionice pruge prethodno &nbsp;moralo da se &nbsp;sruši oko 200 kuća. Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice - kazao je Vučićević uz podsjećanje da su prije nekoliko dana pokrenuli peticiju u kojoj traže da se odustane od ove ideje za novu trasu žjezničke pruge preko gusto naseljenih dijelova Bara.&nbsp;
Peticiju je za nepuna tri dana potpisalo 3.959 građana.
-Zadovoljni smo jer nam je ministarka Vukićević kazala da je ministarstvo saobraćaja dalo negativno mišljenje na predlog &nbsp;Nacrta Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar - kazao je Vučićević.
Ministarstvo se zajedno sa AD Željeznička infrastruktura Crne Gore protivi ideji izmještanja trase pruge koja je “u suprotnosti sa dokumentacijom i projektima koji su već u završnoj fazi”.
Vukićević je istakla da je stav Ministarstva da bi ovakvo rješenje direktno ugrozilo realizaciju projekta rekonstrukcije postojeće željezničke pruge "Golubovci–Bar" za koji je Crna Gora već obezbijedila grant i kreditna sredstva od oko 230 miliona eura.
Takođe, ovaj plan predviđa rušenje velikog broja stambenih objekata što je samo po sebi problematično i za rukovodstvo ministarstva neprihvatljivo.

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Tag: izgradnja