Do kraja tekuće godine, kako je planirao, trebalo bi usvojiti važne izmjene, među kojima je i nekoliko izmjena za koje je više puta isticano da će biti zahtjevne i zahtjevati politički konsenzus, poput otvorenih lista, sređivanja biračkog spiska... U međuvremenu, predloge izmjene izbornih zakona dao je i predsjednik države Jakov Milatović. Između ostalog, u njegovom kabinetu insistiraju na otvorenim listama, koje su, prema ocjeni njegove savjetnice za javne politike Marije Vesković, najjednostavniji način da se moć vrati građanima. Vesković je naglasila da nadležni odbor ima još veoma malo vremena da završi posao, ali da ne bi trebalo raditi neprečac, već je bolje i produžiti rok, nego sprovoditi brzu i lošu reformu.
Svega nešto više od dva mjeseca ostalo je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao. Do kraja godine trebalo bi promijeniti nekoliko zakonskih rješenja, a već sada je upitno da li će biti dovoljno vremena, jer se članovi tog skupštinskog radnog tijela mjesicma nisu sastajali. Predloge za izborne zakone pripremili su i u kabinetu predsjednika države, a Vesković kaže da su spremni da se uključe u rad čim se članovi nadležnog odbora ponovo okupe. Jedan od predloga za izmjenu izbornih zakona koji su pripremili odnosi se na uvođenje otvorenih lista. Prema riječima predsjednikove savjetnice za javne politike, uvođenjem otvorenih lista otvorio bi se put ka reformi kojom bi vratila moć građanima. Kako ističe, već imaju spreman konkretan model zakonskih rješenjea koja mogu biti osnova za dalji rad nadležnog odbora.
– Taj model zvanično smo stavili na sto i stavili se na raspolaganje da aktivno učestvujemo u razradi. Poslanici su u više navrata javno podržali da se otvorene liste razmotre i uvedu, a prilikom usvajanja seta izbornih zakona krajem jula iskazana je volja da se na otvorenim listama i drugim nezavršenim pitanjima radi do kraja 2025. Odbor još nije nastavio rad – mi smo spremni čim se sazove. Svjesni smo rokova: Odbor ima malo vremena i mnogo posla. Ne treba raditi naprečac. Ako je za kvalitet potrebno produženje roka, to je bolje nego brza, a loša reforma. Spremni smo da učestvujemo u svakoj fazi, otvoreno i uključivo, kako bi građani vidjeli da se pravila mijenjaju u njihovu korist i da je njihov glas uistinu presudan – kazala je Vesković za "Dan".
Nezavisni kandidati "bude" apstinente
Treći predlog koji je pripremio Milatovićev tim predviđa mogućnost nezavisnih kandidatura. Kako ocjenjuje Vesković, nezavisne kandidature donose svježu energiju i veću uključenost građana.
– Današnji sistem praktično isključuje pojedince koji imaju ugled i želju da rade u javnom interesu, a ne žele da budu dio partija. Sa dovoljnim brojem potvrđenih i provjerenih potpisa, nezavisni kandidat postaje neposredna veza sa Skupštinom i odgovara onome ko ga je izabrao – građanima, a ne partijskim vrhovima. Mogu da dovedu i do smanjenja apstinencije birača. Tu najprije mislim na ljude koji često ostanu kod kuće zato što im se ne dopada cijela partijska lista. Nezavisni kandidati upravo njima daju razlog da izađu, jer biraju konkretnu osobu i jasan plan, a ne kompletnu partijsku "etiketu". Tako se apstinencija prirodno smanjuje: ljudi koji do juče nijesu glasali kažu "sada imam za koga" – ističe Vesković.
Kako ističe, na otvorenim listama insistiraju zato što je to najjednostavniji način da se ustavna ideja da građani neposredno biraju svoje predstavnike zaista ostvari u praksi.
– Spremni smo da razgovaramo o različitim modelima, ali cilj je jasan: da na izborima biramo ljude imenom i prezimenom. Sada je pravi trenutak, imamo dovoljno vremena da građanima objasnimo kako sistem funkcioniše, da ga testiramo i uvedemo kao dobru pripremu za izbore 2027. To se uklapa i u naš evropski cilj: do 2028. želimo da budemo spremni za primjenu otvorenih lista i na izborima za Evropski parlament – naglašava Vesković.
Oni su predložili i povećanje kvota za žene na izbornim listama.
– Podizanje kvote sa 30 na 40 odsto svakako je dobar korak, ali cilj je da parlament zaista liči na društvo u kojem žene čine polovinu stanovništva. Zato smo predložili da se liste sastavljaju po principu 50:50, uz obavezni naizmjenični raspored kandidata. Svjesni smo da može doći do odstupanja u konačnoj raspodjeli mandata; zato smo spremni da otvorimo razgovor o korektivnim mjerama unutar raspodjele mandata, kako bi se značajno ublažile rodne disproporcije. Ravnopravnost nije ustupak nikome – to je najbolje rješenje za sve – kazala je Vesković.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjetnica predsjednika države o izmjenama izbornih zakona: Bolje novi rok, nego brza i loša reforma

Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Čišćenjem biračkog spiska - što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja - vratili bismo povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti.
To je za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez, kojoj pripadaju još Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.
- Možemo da kažemo kako je barem za to krupnije pitanje postignut visok konsenzus unutar političke elite - i opozicione, i pozicione. Međutim, sve ovo vidim tek kao prvu fazu ukupne izborne reforme. Ostaje dosta pitanja koja moramo riješiti, poput čišćenja biračkog spiska – što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja. Kroz to bismo vratili povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, a ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti – rekao je Belan.
<h2>BANALNA INTERPRETACIJA</h2>
Uz ovakve nedostatke u spiskovima na osnovu kojih se danas sprovode izbori na svim nivoima u državi, ne manje problematičnim smatra i to što nije do kraja riješeno pitanje izbora predsjednika opština.
- Koliko sam razumio, moguće je da ćemo se vratiti na onaj sistem koji je u nekom periodu važio, a to je neposredan izbor predsjednika opština. Lično, smatram da je to demokratskije rješenje, ali hajde da vidimo što ostali društveno-politički akteri misle na tu temu, kao i za famozno pitanje otvorenih lista – naglasio je Belan.
Po njemu, riječ je o prijedlogu koji više od deceniju cirkuliše u crnogorskom javnom porostoru kao potreba, ali kojem, prema njegovom mišljenju, pristupamo banalno.
- Otvorene liste ističemo na populistički način, a da pritom nijesmo utvrdili koji je model otvorenih lista - i da li su to zaista otvorene liste - što bi to značilo za ukupni politički sistem, koliko bi zaista doprinijelo demokratizaciji i otvorenosti, ali i povećanju uticaja na direktno izabrane predstavnike – dodao je on.
Sagovornik Pobjede dalje ističe kako je, u načelu, riječ o dobrom i važnom pitanju za demokratski razvoj crnogorskog društva.
- Ali mislim da se previše igramo njome u odnosu na to koliko je tema ozbiljna i koliko cijeli taj sistem treba ozbiljno postaviti. Pritom, eventualno, treba voditi računa da uvođenje otvorenih lista ne donese neke negativne posljedice, pogotovo u društvima sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače – pojasnio je on.
Takođe ukazuje da uvođenje otvorenih lista ne znači da će se time smanjiti pritisak na birača, odnosno da će njihovi izabrani predstavnici imati veću odgovornost.
- Ima tu dosta tema i nadam se da će ih parlamentarci otvoriti već na jesenjim zasijedanjima, kako bismo 2027. godine zaista imali lokalne izbore sa otvorenim listama – naveo je on.
I upravo se u detaljima kriju eventualni problemi u daljem postizanju konsenzusa vlasti i opozicije o svim narednim izbornim procesima.
- Namjerno ističem da su to samo lokalni izbori, zato što vidim da se u određenom dijelu javnosti provlači teza kako je opozicija pristala i na to da naredni parlamentarni izbori budu 2027. godine. Ne, mi u Evropskom savezu se apsolutno zalažemo za to da parlamentarni izbori budu koliko sjutra, jer zaista mislim da svaki naredni dan ove izvršne vlasti predstavlja sve veću katastrofu za Crnu Goru – smatra on.
Zbog toga posebno naglašava što su to krajnji rezultati do sada postignutih dogovora.
- Radi javnosti: izmjene izbornog zakonodavstva zasad podrazumijevaju dogovor da se objedine lokalni izbori u jednom danu, što jeste na evropskoj agendi Crna Gora i zaista bi doprinijelo stabilizaciji ukupnog političkog sistema – naveo je on.
<h3>„TIHE“ PROMJENE</h3>
No, kako je do lokalnih izbora u jednom danu, zakonom određenih za drugi vikend juna 2027. godine, još godinu i tri mjeseca, pred parlamentarcima bi mogli da se nađu i mnogi drugi prijedlozi izmjena zakona koji su, trenutno, u drugom planu. Riječ je o ranije iznesenom planu dijela vladajućih partija da se izmijene zakoni kojima se definiše glasačko pravo na biralištima ali, prije svega, mogućnost ostvarivanja dvojnog državljanstva. Takvim potezom vlast bi omogućila da glasačko pravo u Crnoj Gori dobiju i oni koji nikada u njoj nijesu živjeli – niti će to učiniti. Zatim bi se na to, očekivano, moglo nadovezati i mijenjanje državnih simbola, koji se u praksi već „tiho“ sprovode.
- Koga god da pitate iz Evropskog saveza - ili iz Liberalne partije - mislim da će dati jasan odgovor i o dvojnom državljanstvu, i o simbolima. S nama nema razgovora na tu temu. To apsolutno ne može biti tačka o kojoj se pregovara, niti može da bude dio bilo kakvih pregovora za stolom - odnosno argument kojim se može trgovati - bar što se tiče Liberalne partije i Evropskog saveza – dodao je on.
Belan podsjeća da dvojno državljanstvo za Crnu Goru znači „suštinsko gubljenje suvereniteta građana Crne Gore“, uključujući gubitak prava na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti, kao i o sudbini onih građana koji žive u Crnoj Gori.
- Dvojno državljanstvo bi takođe obesmislilo bilo koje izbore u Crnoj Gori, jer mi koji živimo ovdje naprosto ne bismo birali one koje želimo da upravljaju našim lokalnim zajednicama i državom – kazao je naš sagovornik.
Po njemu, nije samo problem što određeni djelovi vlasti provlače takva pitanja.
- Drugi djelovi vlasti ćute na to, kako bi sačuvali svoje fotelje. Ali, to apsolutno nijesu teme o kojima neko iz Evropskog saveza i Liberalne partije želi da pregovara. Dakle, simboli, dvojno državljanstvo, te promjena zakonodavstva u tom dijelu nas apsolutno ne zanimaju. I kakvi god da su pritisci - nećemo popustiti, jer predstavljaju pitanje opstanka države Crne Gore. U Ustavu je jasno zapisano da je nosilac suvereniteta građanin Crne Gore. Tako treba da ostane i kroz sve zakone koji štite ta prava, bilo u izbornom dijelu, u izboru prava na lična dokumenta, na lična ili ljudska prava – ukazao je on.
Na kraju, sagovornik Pobjede još jednom insistira da ni on, ni partija, ni politički savez kojem pripada, ne žele da se bave tim temama.
- Jednostavno je preskačem jer nije tema za razgovor sa ovim dijelom opozicije. A nadam se i sa cjelokupnom opozicijom – zaključuje Belan.
<h3>Ponižavanje identiteta Crne Gore</h3>
Belan je oštro komentarisao informaciju da je Skupština Crne Gore naručila novu govornicu za ulazni hol, na kojoj će umjesto državnog grba biti silueta zgrade Zetske banovine.
- Radi se o promjeni koja još jednom ponižava identitet i savremeni identitet Crne Gore – istakao je on.
On je precizirao kako o ovoj temi još nije razgovarao sa kolegama parlamentarcima iz redova ES, ali podsjeća kako je poznat njihov stav prema promjeni skupštinskog logoa, koji je u novembru prošle godine lično inicirao šef parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije (NSD).
- Radi se o simbolu jedne banovine unutar države koja je ugasila Crnu Goru, o simbolu unutar države pod dinastijom koja je ugasila Crnu Goru. Jasna je Mandićeva namjera zašto baš taj simbol ističe... Koji će potezi biti kojima ćemo reagovati, odredićemo u narednim danima, u razgovoru sa predstavnicima ES u parlamentu, u ovom slučaju Socijaldemokratama – najavio je Belan.
Podsjećamo, Mandić je u oktobru 2024. godine najavio novi vizuelni identitet parlamenta, obrazlažući da je riječ o „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“. Sada će se isti sporni objekat nalaziti i na govornici najvišeg zakonodavnog doma.
Mandić je odmah po preuzimanju čelne funkcije parlamenta u svoj kabinet stavio trobojku, a zatim je pokušao da crnogorsku zastavu sa proglašenja nezavisnosti ukloni iz skupštinskog hola.

Belan: Otvorene liste mogu biti loše za društvo sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna i građanska politika, koju će predvoditi Pokret Evropa sad (PES), kazao je poslanik te partije Vasilije Čarapić. 
 
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o lokalnoj samoupravi i Predlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Izmjenama zakona propisano je objedinjavanje lokalnih izbora u jednom danu, a oni će biti održani 13. juna 2027. godine.
- Sprovođenjem izborne reforme napravili smo ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, a koju će predvoditi PES -naveo je Čarapić na mreži X.
Prema njegovim riječima, tako osvojena politička stabilnost znači da će riješiti naslijeđene probleme, sprovesti glavne državne ciljeve i ostvariti njihove programske planove.
- Osim što ćemo učvrstiti i konsolidovati vlast u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Andrijevici, Pljevljima, tog dana ćemo srušiti loše vlasti u Plavu, Bijelom Polju, Baru i Budvi, čime ćemo zakucati opozicioni status Demokratske partije socijalista i njihovih satelita na još četiri godine - kazao je Čarapić.
Kako je naveo, budući da će u isto vrijeme biti održani i parlamentarni izbori, jasno je da će tog datuma višedecenijski mahači zastavama, ideološki preletači, politički marginalci i pripejd nacionalisti steći uslove za starosnu penziju, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Raduje me saradnja sa svim lokalnim odborima PES-a u temeljnoj izgradnji naše organizacije, koja će moćno nastupiti i pobijediti na izborima 2027. godine, kao najmodernija crnogorska stranka i članica najuticajnije evropske političke porodice - rekao je Čarapić.

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Politikološkinja I docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović u izjavi za Antenu M ističe da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka.
- Ali se bojim da nije rezultat sveobuhvatne i inkluzivne rasprave, već „paf-paf“ pristupa koji je posljednjih dana dominirao u radu Odbora za izbornu reformu. Iako novi zakon donosi određene pomake, profesionalizaciju i depolitizaciju organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, izostala su ključna unapređenja koja se godinama obećavaju: od reforme biračkog spiska, preko uvođenja otvorenih lista i individualnih kandidatura, do bolje pristupačnosti procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenosti romske zajednice i mnogih drugih- ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, posebno je problematično to što nije bilo adekvatne javne rasprave, niti mišljenja relevantnih međunarodnih institucija poput ODHIR-a i Venecijanske komisije.
- Takav pristup ne doprinosi povjerenju građana u izborni proces, a može dodatno produbiti podjele- podvlači sagovornica Antene M.
Poručuje da produžavanje ili skraćivanje mandata pojedinim lokalnim samoupravama, kao posljedica objedinjavanja izbora, a posebno produžavanje mandata za čak 16 opština, predstavlja grubo kršenje Ustava i demokratije.
- Što se tiče rada Odbora i usklađivanja zakona sa preporukama međunarodnih institucija, bojim se da umjesto sveobuhvatne reforme dobijamo parcijalna i ishitrena rješenja, često bez stručnih analiza i bez uzimanja u obzir mišljenja struke- podvlači Đukanović.
Kako ističe, konsenzusi vlasti i opozicije nažalost se nerijetko svode na političku trgovinu, a ne na istinsko unapređenje izbornih uslova.
- Moja ključna zamjerka jeste što ovaj proces nije suštinski demokratizovan , kriterijumi za buduće članove Centralne izborne komisije su svedeni na formalne uslove, dok su izostavljeni eksperti i autoriteti sa višedecenijskim iskustvom iz oblasti političkih i izbornih sistema, čime se crtaju budući članovi CIK-a- izričita je Đukanović.
Ukazuje da za sada ne vidi da postoji volja za istinsku, sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Ono što sada imamo je parcijalno rješenje koje EU može pozdraviti kao formalni iskorak, ali koje ne garantuje fer i slobodne izbore, niti jača povjerenje građana u institucije- naglašava &nbsp;Đukanović.
Objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora urušavanje demokratije
Iako je juče postignut načelni dogovor predstavnika vlasti I opozicije da lokalni I parlamentarni izbori budu održani istog dana, odnosno 13. Juna 2027. godine, poslanici iz redova opozicije danas su u više navrata kazali da će učiniti sve kako bi došlo do pada aktuelne Vlade I održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Sagovornica Antene M, koja je kao pridružena članica učestvovala u radu odbora, ističe da je, uprkos sinoćnjoj najavi, prijedlog o objedinjavanju lokalnih i parlamentarnih izbora, tokom današnje sjednice odbora ostao nejasan i nedorečen.
Napominje da je bilo riječi o prijevremenim parlamentarnim izborima, pomenutom objedinjavanju termina, ali ukazuje i da dio opozicije smatra da opšti lokalni izbori nemaju nikakve veze sa parlamentarnim.
Različiti stavovi, kako ocjenjuje, ukazuju da ipak postoji nesaglasje oko jedinstvenog datuma za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora.
- Ukoliko se to desi, to je zaista veliko urušavanje demokratije, jer bi lokalni izbori koji su ključni za građane ostali po strani u odnosu na parlamentarne i sa druge strane itekako bi diktirali način glasanja građana, što nije dobro- kategorična je Đukanović.
Očigledna politička trgovina oko izglasavanja nepovjerenja Vladi
Govoreći o eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima, Đukanović ukazuje kako nije sigurna sa kim će DPS napraviti većinu kako bi se izglasalo nepovjerenje Vladi.
- Ali je očigledno da postoji neka politička trgovina, budući da beskompromisno podržavaju ovako parcijalnu izbornu reformu, definišu je kao pobjedničku, na koju su navodno jako ponosni, iako ona u jednom dijelu jeste dobra, ali ima puno manjkavosti- podvlači Đukanović.
To, kako naglašava, budi sumnju da je sve zapravo politički iskalkulisano.
- Ova izborna reforma je ogroman korak naprijed, ali ne podrazumijeva da je išta urađeno u interesu građana, samo u interesu partija- zaključuje Đukanović.

Đukanović: Izborna reforma ogroman korak naprijed, ali nije rezultat inkluzivne rasprave već paf-paf pristupa

Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
To su rekli Vijestima iz Delegacije EU u Podgorici, odgovarajući na pitanje smatraju li da to što je dio partija vlasti predložio izmjene Zakona o biračkom spisku mimo Odbora, koji bi trebalo da se bavi promjenom tog propisa, može dovesti do nove parlamentarne krize u Crnoj Gori.
Te stranke tvrde da bi rješenja koja su predložili mogla da rezultiraju okončanjem izbora u Šavniku koji traju preko dvije i po godine.
Iz Delegacije EU su naveli da izborna reforma predstavlja jedan od ključnih političkih prioriteta Crne Gore i zajedničku odgovornost svih partija, kako je utvrđeno u političkom sporazumu postignutom između vlasti i opozicije 15. marta.
Taj dokument potpisao je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s dijelom opozicije.
- Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kad opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - poručili su iz Delegacije EU.
Skupština je u četvrtak, u dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak, uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su 19. maja zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Predlogom je predviđeno da šavnički “izborni turisti”, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.
Isto zakonsko rješenje poslanici Demokrata bili su podnijeli krajem 2023, ali su ga povukli iz procedure početkom marta prošle godine nakon što su neke opozicione stranke, od kojih je jedna sad vladajuća, negodovale, navodeći da je predlog podnijet bez dijaloga s njima, a s namjerom parlamentarne većine “da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor”.
Usvajanju novog/starog rješenja protivi se dio opozicije, koji je nagovijestio da će, ako se to desi, uslijediti nova blokada Odbora.

Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

Načelno podržavamo inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića koja povećava učešće građana u odlučivanju i doprinosi demokratizaciji izbornog sistema, jer vjerujemo da to može povećati povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike - kazali su iz Kluba poslanika Pokreta Evropa sad.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju, da je reforma izbornog sistema ključan korak ka jačanju demokratskih vrijednosti i unapređenju političkog procesa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8642%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uputio-skupstini-inicijativu-za-reformu-izbornog-sistema-kroz-uvodenje-otvorenih-izbornih-lista-crna-gora-bi-se-pridruzila-brojnim-evropskim-zemljama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izborna reforma treba da bude prioritet svih političkih aktera i društvenih grupa. Potrebno je osigurati otvoren i inkluzivan politički dijalog u kojem će učestvovati sve relevantne strane – političke partije, civilni sektor, akademska zajednica i građani i prihvatiti model otvorenih listi ukoliko za to uspijemo da postignemo konsenzus. Ovo je bitno jer samo zajedničkim naporima možemo doći do rješenja koje će odražavati volju naroda i ojačati povjerenje u izborne procese - ističu iz Kluba poslanika PES.
&nbsp;Reforma, kako dodaju, mora biti sprovedena pažljivo, uz uvažavanje najboljih evropskih praksi i standarda.
- Kako bi se osigurala njena održivost i efikasnost u budućnosti, te stoga pozivamo sve aktere da pokažu mnogo veću političku odgovornost i volju za saradnjom - poručili su u saopštenju.

Klub poslanika Evropa sad: Otvorene liste uz postignut politički konsenzus

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore inicijativu za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
On je ocijenio da potreba za ovom reformom proizilazi iz izraženog osjećaja nezadovoljstva građana trenutnim stanjem političkog sistema, koje karakterišu ograničene mogućnosti birača da direktno utiču na izbor svojih predstavnika.
- Uvođenjem otvorenih lista Crna Gora bi se pridružila brojnim evropskim zemljama koje su uspješno implementirale slične sisteme, osiguravajući veće učešće građana u odlučivanju i demokratizaciju političkih procesa. Uvođenje sistema otvorenih izbornih lista značilo bi više od tehničke promjene izbornog procesa - to bi bila reforma koja bi omogućila da se glas svakog građanina čuje i vrjednuje. Ova promjena bi donijela veću transparentnost u politički proces, omogućila direktan uticaj građana na izbor predstavnika i osigurala usklađenost izbornog sistema sa savremenim demokratskim standardima - saopštio je predsjednik Milatović.
U inicijativi je naznačeno da postojeći proporcionalni sistem sa zatvorenim listama daje političkim partijama potpunu kontrolu nad redosljedom kandidata na listi.
- Građani mogu glasati isključivo za političku listu, dok odluka o tome ko će dobiti mandate ostaje isključivo u rukama partijskih lidera koji zapravo imaju veće biračko pravo od samih birača, jer oni odlučuju koji kandidati će biti postavljeni na prolazna mjesta i time dobiti mjesto u parlamentu. Birači praktično nemaju mogućnost da biraju sopstvene predstavnike, već glasaju za političku listu koju su unaprijed definisali lideri stranaka. Takav sistem stvara povoljne uslove za izbor predstavnika koji ne predstavljaju odraz istinskog izbora građana. Kao rezultat toga, često budu izabrani kandidati koji nijesu poznati široj javnosti, koji nijesu prepoznati kao ključni akteri u zajednici, ili čiji rad i doprinos političkom procesu ostaje nejasan ili nevidljiv. Takva pasivnost utiče na smanjenje kvaliteta kadrova unutar partija, a time i na slabljenje rejtinga partija, jer građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo kroz političku apstinenciju i distanciranje od političkih procesa - stoji u Inicijativi.
Dalje se navodi da trenutni sistem ne samo da smanjuje kvalitet predstavnika i njihovog rada, već i podriva temeljne demokratske vrijednosti.&nbsp;
Reforma izbornog sistema ocjenjuje se stoga, kako je rekao, kao ključna, kako bi se povećala odgovornost predstavnika prema građanima, unaprijedio kvalitet političkih kandidata, podstakla unutarpartijska demokratija i povratilo povjerenje u političke institucije i procese.
- Član 2 Ustava Crne Gore jasno definiše da građanin, kao nosilac suverenosti, vlast ostvaruje neposredno i preko izabranih predstavnika, a član 45 da birači imaju pravo da neposredno biraju poslanike i odbornike, i da budu birani za odbornike i poslanike. Dodatno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 2, propisuje da odbornike i poslanike biraju i pravo da budu birani za odbornika i poslanika imaju građani na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, na slobodnim i neposrednim izborima. Međutim, Ustavom garantovana neposrednost se ne ostvaruje u praksi. Konkretno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 82, određuje da građani daju glas izbornoj listi, a partijsko rukovodstvo zapravo odlučuje koji kandidat sa liste će dobiti mandat, odnosno partijski lideri odlučuju ko će biti izabrani predstavnik građana. Na ovaj način, građani ne mogu da ostvare svoje biračko pravo garantovano Ustavom – da neposredno biraju i budu birani. Jedina prilika u kojoj se ostvaruje ustavom garantovana neposrednost izbora jeste prilikom izbora predsjednika Crne Gore. Neophodno je uskladiti Zakon o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom Crne Gore - piše u dokumentu.
U odnosu na sve prethodno navedeno, predsjednik Milatović je poručio da bi za Crnu Goru bilo od posebnog značaja uvođenje otvorenih lista koje dopuštaju mogućnost rangiranja svih kandidata u okviru liste u potpunosti na osnovu broja preferencijalnih glasova, tj. modela koji dozvoljava biračima da utiču na sastav izborne liste u cjelini.
- Ovakav sistem ima velikih prednosti, između ostalog, dovodi i do veće političke odgovornosti. Svi predloženi kandidati bi bili neposredno odgovorni građanima jer bi njihov potencijalni uspjeh zavisio isključivo od podrške birača, a ne od volje partijskih rukovodstava. Građani bi osjećali veću uključenost jer bi imali direktan uticaj na izbor predstavnika, a same političke partije bi bile podstaknute da kandiduju najkvalitetnije pojedince čime bi se unaprijedio kvalitet kadrova unutar svake partije. Siguran sam da će reforma izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista doprinijeti jačanju demokratskih vrijednosti, političke odgovornosti i povjerenja građana u institucije Crne Gore. Ova promjena ne bi bila samo tehnička, već i suštinska - simbol posvećenosti Crne Gore jačanju demokratskog poretka i približavanju najboljim evropskim standardima - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović uputio Skupštini inicijativu za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista: Crna Gora bi se pridružila brojnim evropskim zemljama

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saopštili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
“Nakon intenzivnog i složenog procesa i višemjesečnih razgovora sa predstavnicima Opštine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog društva pod nazivom Ulcinjska Solana”, navodi se u zajedničkom saopštenju dva Ministarstva.
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekološke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
“Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stanište za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Naše opredjeljenje da Solanu zaštitimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvišim ekološkim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama”, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog društvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora.
“Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Opštine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona EUR i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina”, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom šalju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta.
“Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Opštini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj zaštite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja”, zaključili su ministri.

Vlada i Opština Ulcinj gazdovaće Solanom

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća roditelje da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od 9 do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije. U ovom uzrastu vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu. “Poseban apel upućujemo roditeljima djece rođenoj 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u IX razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, će do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda”, navodi se u saopštenju. HPV vakcina je, isitču, bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice. U Crnoj Gori se, kako navode, primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike. “Vakcinacija protiv HPV-a je najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma. Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije”, navode iz IJZCG. Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore <a href="https://www.ijzcg.me/me/hpv">www.ijzcg.me/hpv</a>, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese imunizacije@ijzcg.me.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366" data-rendition-name="original" width="675" height="846" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Zapadnoevropske zemlje tajno kupuju ruske energente, istovremeno licemjerno kritikujući Mađarsku koja ih kupuje otvoreno, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Zapadnoevropske zemlje su licemjerne i rade isto, samo žele to da sakriju. Zamislite, izvoz prirodnog tečnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju oborio je istorijski rekord u prvoj polovini ove godine. Mađarska ne kupuje nijedan kubni metar ruskog prirodnog tečnog gasa, nula. To znači da ga kupuju zapadni Evropljani - rekao je Sijarto u intervjuu za RT.
Prema njegovim riječima, zemlje Zapadne Evrope takođe su povećale uvoz ruskih energenata preko trećih zemalja.
Sijarto je više puta izjavljivao da Zapadna Evropa ponosno tvrdi da je odustala od ruske nafte, ali zapravo nastavlja da je kupuje preko trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, to dokazuje da antiruske sankcije EU "odlično funkcionišu".&nbsp;
Ministar je takođe isticao da Rusija ne može biti isključena iz međunarodne trgovine i da oni koji to tvrde zapravo skriveno trguju sa njom više nego što bi se moglo i pomisliti.
Moskva je više puta govorila da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji Zapad godinama pojačava, ističući da Zapadu nedostaje hrabrosti da prizna neuspjeh restrikcija, prenosi b92.
Slične ocjene o ograničenoj efikasnosti antiruskih mjera sve češće se čuju i u samim zapadnim zemljama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, glavni cilj Zapada je pogoršanje života miliona ljudi.

Sijarto: Tajno kupuju rusku naftu, a nas kritikuju

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: izborna-reforma