Biće ista vlast u Nikšiću, ali će mnogo toga biti drugačije. Neđeljni izbori su sveli mnoge na pravu mjeru. I mnogi će morati da mijenjaju i priču i djela, ako misle da opstanu. &nbsp; NOVA POLITIČKA MAPA NIKŠIĆA Šestočlana koalicija ,,Za budućnost Nikšića“ prosto je isisala svu snagu PES-a i Demokrata. &nbsp; U odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine stranka Milojka Spajića je osvojila tek polovinu glasova. Leđa im je, dakle, okrenuo svaki drugi glasač. Prije samo dvije godine bili su najjača stranka, sad su u Nikšiću tas na vagi, a koliko sjutra mogu da računaju da će završiti kao Abazovićeva Ura – ispod cenzusa. &nbsp; PES, partija bez ideologije, na putu je da se – samougasi. &nbsp; Muka je i u taboru Demokrata. Bečićeva stranka je za dvije godine izgubila u Nikšiću trećinu podrške. A kad se uporedi njihov neđeljni rezultat sa onim sa lokalnih izbora 2021, napuštilo ih je – 70 odsto glasača. Pokazalo se da su Demokratama fotelje njihova jedina ideologija, da su njihove lažne diplome provaljene, a dignitet lidera poslije masakra na Cetinju - više ne postoji. &nbsp; Stranka još postoji, ali Demokrate, nove birokrate, kopne od izbora do izbora. &nbsp; Da, biće ista vlast u Nikšiću, ali su sada odnosi unutar stranaka drugačiji. I PES i Demokrate, ako žele mrvice vlasti – a znamo da žele - igraće poslušno uz muziku srpske frule Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415190440_723f203a867e29b0a9974fdfa38dfa680a408db7188f15f85cb92ef000500e85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="VELIKI RAST, ALI NIJESU NOVA VLAST U NIKŠIĆU: "> <figcaption>VELIKI RAST, ALI NIEJSU NOVA VLAST U NIKŠIĆU:(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  RAST DPS-A, USPJEH EVROPSKOG SAVEZA, ALI... Na drugoj strani, Demokratska partija socijalista može biti samo relativno zadovoljna. Osvojili su čak 4000 glasova više nego 2023. u koaliciji sa SD-om i SDP-om. Postali su najjača stranka i pokazalo se da je nova, mlada, ekipa na čelu sa Danijelom Živkovićem položila prijemni ispit. Ali nije postigla zacrtani cilj i osvojila vlast. Na njima je – ali i ostalim crnogorskim građanskim partijama - da odgovore na neka pitanja. &nbsp; Prije svega: zašto je u Nikšiću, u kojem se 60 odsto građana izjašnjava kao Crnogorci, svaki četvrti ostao kućama? Odnosno: da li je to krunski dokaz kako partijska borba protiv pojavnih oblika fašizma bila suviše salonska, nekako malokrvna? &nbsp; PONAVLJANJE MUČNIH SLIKA I onda se mučna istorija ponavlja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415190452_b184f9105f941e3a6b8c0afabbb833df4e1cbd7576897e5043d63ac0e5e8d907" data-rendition-name="original" width="800" height="539" loading="lazy" alt="SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku "> <figcaption>SRAMNE SLIKE: Uriniranje po spomeniku(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Slike od prije nekoliko godina, onog bijednika koji mokri po spomeniku narodnog heroja, zamijenile su u neđelju veče neke drugačije, ali jednako mučne slike. I zaista, ima nečega organski prostačkog u onom žvalavljenju flaše šampanjca Marka Kovačevića u neđelju veče. I jeste, bilo je mučno to vidjeti, kao i ono prizivanje Kosova u štabu koalicije i pojanje o đevojkama koje vole četnike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250415190444_c76ec82ca269c67b890aef97365bd958f453e19c3fced4d35fa0e6351c8b8673" data-rendition-name="original" width="749" height="464" loading="lazy" alt="ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese"> <figcaption>ČETNIČKA ZASTAVA U GRADU SA 45 NARODNIH HEROJA: Detalj iz slavlja u gradu ispod Trebjese(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A tek gledati kako crna četnička zastava sa mrtvačkom glavom leprša na ulicama grada Ljuba Čupića i Joke Baletić. I kako se opstanak na vlasti slavi uz četničke pjesme i zastave druge države - Srbije. &nbsp; Ali, to je realnost. U gradu koji je dao 45 narodnih heroja Marko Šubara Kovačević - onaj što pokazuje srednji prst kad svira crnogorska himna – biće novi, stari, čelnik Nikšića. &nbsp; Svakako, upumpali su Mandićevi bojovnici koju hiljadu glasova iz Trebinja ili Foče. Da, zadužili su više hiljada Nikšićana partijskim zapošljavanjem u Elektroprivredi, Solar gradnji... I da, tako su namakli možda i nekih četiri-pet odsto glasova... &nbsp; Ali to ne mijenja suštinu: u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, danas nije većinska ona trinaestojulska, antifašistička Crna Gora kojoj se nekad i veliki Žan Pol Sartr divio... UZROCI RAZURA VRIJEDNOSTI &nbsp; Kako smo došli dovde? Kako su nekadašnji saradnici okupatora ili današnji glasnogovornici neofašizma postali poželjni uzori novim naraštajima? &nbsp; Dio odgovora o mračnoj crnogorskoj stvarnosti sažima se u dvije riječi - uticaj svetosavskih litija. &nbsp; Jer, 2020. godine nije samo smijenjena trodecenijska vlast DPS-a. Taj 30. avgust je bio krešendo jedne kontrarevolucije koju je logistički pomogao Beograd, a izvela ključna politička snaga u Crnoj Gori – Srpska pravoslavna crkva. &nbsp; U tome se krije samo dio mogućeg odgovora. Jer, današnje poniranje Crne Gore je istovremeno - &nbsp;plaćanje starih računa. &nbsp; Onih iz vremena beskrupuloznih paktiranja nekadašnjeg DPS-a sa Crkvom Srbije, političkom batinom srpskog sveta još iz vremena Ilije Garašanina. Ono kad su u tajnosti katastarski prepisivane crnogorske grobljanske crkve i manastiri u imovinu crkve druge države. Ili ono paktiranje Đukanovićeve vlasti sa Amfilohijem prilikom postavljanja limene crkve na Rumiji, kada je u jednom danu srušen hiljadugodišnji kult Svetog Vladimira Dukljanskog. &nbsp; PLAĆANJE STARIH RAČUNA Plaća današnja Crna Gora i decenijsko ćutanje nekadašnje vlasti na bezočno prekrajanje crnogorske sakralne baštine. Plaća današnje crnogorsko društvo onu sramnu reviziju istorije i proglašavanje svecima Srpske pravoslavne crkve Mace Vukojičića i Obrada Šiljka, zločinaca koji su na rukama imali krv više desetina žena i đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250415190456_8d614fc4cfdfc4ea383ce3df0163ff2b26d3e0b7efbd6e0862957423d2f0e1b3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović"> <figcaption>PAKTIRANJE SA TEŠKIM POSLJEDICAMA: Milo Đukanović i Amfilohije Risto Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kupovan je mir, za kratko vrijeme. Ali, svi se računi u istoriji moraju platiti. &nbsp; Onaj dječak što je nikšićkoj ulici mahao četničkom zastavom, ili oni polupijani momci što su sebe proglašavali četnicima-junacima možda nijesu u crnogorskim školama ni učili o četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i njegovoj likvidaciji više od devet hiljada Muslimana u Foči. Možda su ih učili da je čiča Draža jedini pravi Srbin, a ne recimo revolucionar Koča Popović, španski borac i francuski đak... TEŽAK POVRATAK Neznanje je car zla svakojega. Zato se moramo vratiti istinitoj istoriji. Samo tako će većinska Crna Gora moći da se vrati vrijednostima antifašizma, a da ideje vjerske i nacionalne netolerancije postanu društvena margina. &nbsp;&nbsp;&nbsp; To će biti dug put na liječenju društva. Ali, kako ono kažu: i najduža putovanja počinju prvim korakom. Taj prvi korak bi morao da bude primarni zadatak crnogorskih građanskih partija. &nbsp; Ako zaista hoćemo da Crna Gora bude država vrijedna poštovanja. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drma mi se, drma mi se na Šubari – šampanjac...

Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ Vladimir Kosić.
Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.
Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik, akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.
- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.
Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.
- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.

Portal ETV

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

Vjerujem da je politika poput dobre drame, potrebni su joj snažni likovi, jasna radnja, kao i hrabrost i istrajnost da se priča dovede do kraja - saopštila je nestranačka kandidatkinja na listi Evropskog saveza u Nikšiću i poznata crnogorska i nikšićka dramaturškinja, magistrica dramaturgije i dramski pisac Bojana Mijović.
Evropski savez je, kaže ona, skladna zajednica spremna da pruži najbolje za naš grad.
Praveći paralelu između politike i umjetnosti kazala je da umjetnost može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje što je osnova za promjenu.
- Umjetnost je ogledalo društva, pa i grada. Ona može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje, a to je osnova za svaku promjenu - navela je Mijović.
Ona se osvrnula i na reakcije na njenu odluku da podrži Evropski savez.
- Reakcije na pristupanje Evropskom savezu su bile interesantne. Neki su me pitali da li ću sad da pišem samo angažovane drame, a vjerujte mi svaka drama je u suštini negdje angažovana. Od drugih sam dobila punu podršku - objasnila je Mijović.
Mijović je dodala da joj je cilj da svojim angažmanom učini najbolje što može.
- Svojim studentima sam uvijek govorila: „Uradite najbolje što možete”. Isto očekujem i od sebe - rekla je Mijović.
Kao jedan od razloga da bude dio političkih procesa u susret lokalnim izborima u Nikšiću Mijović je navela svoja iskustva koja su je navela da shvati koliko je bitno aktivno učestvovati u kreiranju politika.
- Često sam se susretala sa nerazumijevanjem institucija i pojedinaca vezano za moj rad. Ta iskustva su me navela da shvatim koliko je važno, biti aktivan učesnik u kreiranju kulturne politike - istakla je Mijović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovi izbori su ključni jer predstavljaju priliku za novi početak, a umjetnici su najčešće glasnici promjene.
- Kroz svoja djela skreću pažnju na društvene probleme i inspirišu građane na preispitivanje prevaziđenih normi - dodala je Mijović.
Ona je naglasila da je potrebno stvoriti uslove da bavljenje umjetnošću bude pravi svakog umketnika i umjetnice, a ne privilegija.
- Želim da stvorim uslove da bavljenje umjetnošću ne bude privilegija, već pravo svakog umjetnika i umjetnice. Vizija mi je Nikšić kao dinamičan kulturni centar, gdje politika služi građanima, a kultura je most koji nas povezuje i inspiriše - rekla je Mijović.
Mijović je kazala da je cilj Evropskog saveza Nikšić kao grad na koji će svaki građanin biti ponosan.
- Naš cilj je da stvorimo grad kulture koji je otvoren i slobodan. Nikšić kao grad na koji svaki građanin može biti ponosan i dati najbolje što može - &nbsp;zaključila je Mijović.
Bojana Mijović pripada prvoj generaciji svršenih dramaturga cetinjskog FDU-a, na kojem je završila i postdiplomske specijalističke akademske studije. Dobitnica je nagrade Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta FDU Cetinje 2011 godine.
Diplomirala je na master studijama dramaturgije na FDU u Beogradu. Osim drama, Mijović piše poeziju i kolumne. Radila je kao saradnica u nastavi na predmetu Dramaturgija, na FDU na Cetinju.
Njeno stvaraštvo ostavilo je zapažen pečat u savremenoj crnogorskoj i regionalnoj dramskoj umjetnosti, jer su neke njene drame nakon inscenacija doživjele zapažen uspjeh.

Mijović: Politika je poput dobre drame, Evropski savez je spreman da pruži najbolje za Nikšić

Ivan Radojičić, Nosilac liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”, saopštio je da je Nikšić devastiran u svakom smislu, da je vrijeme da se tome stane na put, te da će Evropski savez prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Nikšić je danas devastiran grad. Devastiran je ne samo u ekonomskom, već i u demografskom i kulturološkom smislu - kazao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, Evropski savez će po dolasku na vlast prekinuti kontinuitet lošeg upravljanja gradom.
- Loše i trome vlasti porodile su ovu poslednju, još lošiju i još nesposobniju. Vrijeme je da tome stanemo na put - istakao je Radojičić.
On je naglasio da se građani pitaju i da treba da urade najbolje što mogu da se stanje promijeni.
- Mi se pitamo! Evropski savez, uradi najbolje što možeš za sebe i daj najbolje što možeš od sebe, za grad i za tebe - poručio je Radojičić.

Radojičić: Prekidamo kontinuitet lošeg upravljanja gradom

Rješenjem Opštinske izborne komisije danas je potvrđena izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“.
Lista je predata juče, a danas su ispunjeni svi formalni uslovi za nastup ove liste na izborima u Nikšiću 13. aprila.
- Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić, jer je vrijeme za promjene -poručili su iz SEP-a.

Potvrđena Izborna lista Stranke evropskog progresa: Neka ovo bude novo proljeće za Nikšić

Stranka evropskog progresa predala je u petak uveče Izbornu listu kandidata za odbornike u Skupštini opštine Nikšić na izborima zakazanim za 13. april.
Nosilac Izborne liste, predsjednik Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa u Nikšiću Nikola Čvorović, kazao je prilikom predaje liste da SEP nudi novi pristup politici – politiku koja nije usmjerena na fotelje, već na investicije, razvoj i unapređenje života.
- Fokusiraćemo se na infrastrukturu, socijalnu i dječiju zaštitu, pomoć studentima, seoskim domaćinstvima, porodicama i samohranim roditeljima. Bićemo most spajanja, a nikako razdvajanja. Naša stranka pruža ruku svakome ko podržava naš program, jer ne želimo da se bavimo temama koje nijesu dio ovih izbora. Ovi izbori su prilika za napredak, razvoj i prosperitet Nikšića i stoga molim sve učesnike da se takmičimo u programima, a ne u podjelama po vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Svi treba da se borimo za Nikšić! Vrijeme je za Nikšić- poručio je Čvorović.
Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković kazao je da je jesenas u Podgorici, ulaskom u Skupštinu Glavnog grada, ostvaren zacrtani cilj, i da je sada vrijeme da isti cilj bude ostvaren i u Nikšiću.
- Taj cilj imamo i u Nikšiću, da se predstavimo građanima i da zadobijemo njihovo povjerenje, uđemo u lokalni parlament i doprinesemo ostvarenju naših programskih ciljeva koji će promijeniti Nikšić nabolje- kazao je Marković.
Drugi cilj je promjena vlasti u Nikšiću, rekao je Duško Marković.
&nbsp;- Mislimo da je vrijeme da se vlast u Nikšiću promijeni i da kroz kadrovski potencijal, kroz programske ciljeve, Nikšiću i građanima Nikšića ponudimo mnogo više nego što to imaju danas. Zajedništvo, slogu, poštovanje, uvažavanje… Nikšić – grad bez diskriminacije, Nikšić u kojem će se ljudi zapošljavati i živjeti pristojno, Nikšić u kojem će ostajati mladi ljudi i davati doprinos razvoju i Nikšića i Crne Gore- kazao je Duško Marković.
Izborna lista „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“:
1. Nikola Čvorović (1982)
2. Matija Vujović (2001)
3. Ilija Vujačić (2001)
4. Sanja Živković (1990)
5. Vojislav Gluščević (2004)
6. Anja Vučinić (1997)
7. Miomir Tršo Krulanović (1960)
8. Radoje Mijatović (1981)
9. Nemanja Grozdanić (1996)
10. Milena Ristić (1949)
11. Vuk Malović (1996)
12. Dajana Radović (1999)
13. Boro Delibašić (1968)
14. Jovan Mandić (1996)
15. Luka Bečanović (2002)
16. Marija Brajičić (1986)
17. Siniša Tomić (1975)
18. Mirjana Grubač (1994)
19. Zorica Bjelanović (1981)
20. Dragana Brajičić (1984)
21. Mila Đurković (1969)
22. Mladen Ognjenović (1960)
23. Luka Kostić (2000)
24. Mersiha Jaganjac (1977)
25. Nataša Bečanović (2002)
26. Srđan Bajović (1995)
27. Valentina Krivokapić (1982)
28. Ferida Marjanović (1955)
29. Savo Vlaović (1996)
30. Miloš Milović (1981)

SEP predala izbornu listu: Ciljevi su ulazak u Skupštinu opštine i promjena vlasti u Nikšiću

Grupa građana "Rad za moj grad", čiji je nosilac liste dr Borislav - Mišo Đurišić, još jedan je učesnik lokalnih izbora u Nikšiću.
Listu su predali prekjuče, a danas je nikšićka Opštinska izborna komisija listu i potvrdila.
Iz ove grupe poručili su da su njihovi programski ciljevi konkretni i mjerljivi.
- Svako kopiranje ciljeva od strane drugih učesnika u ovoj izbornoj trci je dobrodošlo i poželjno, jer vodi poboljšanju uslova života svih građana Nikšića- istakli su oni.

Grupa građana ''Rad za moj grad'' učestvuje na nikšićkim izborima

Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Demokratske partije socijalista u Nikšiću, Boris Muratović, kazao je da počela akcija prikupljanja potpisa i da je za samo jedan dan listi pružilo podršku više od 2.000 građana.
- Za jedan dan sakupili smo preko 2.000 potpisa. Nastavljamo dalje sa našim sugrađanima u svim djelovima grada. Promjene su počele!- poručio je Muratović.
On je istakao da će akcija trajati sve do predaje liste i pozvao grđane da svojim potpisom podrže promjene koje su izvjesne, a koje će Nikšić ponovo učiniti centrom antifašizma i evropske građanske Crne Gore.&nbsp;

Muratović: Za dan sakupljeno 2.000 potpisa podrške, nastavljamo dalje u svim djelovima grada!

Evropski savez predaće u petak, &nbsp;u 12 sati Opštinskoj izbornoj komisiji Nikšić izbornu listu „Evropski savez - Najbolje što možeš!, saopšteno je iz ove koalicije.
Nosilac liste ispred Evropskog saveza Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani), potvrdili su iz ES.
Nakon predaje, predviđeno je obraćanje nosioca liste Ivana Radojičića.
&nbsp;Lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april 2025. godine.

Evropski savez sjutra predaje listu za lokalne izbore u Nikšiću

Stranka evropskog progresa (SEP) formirala je Opštinski odbor u Nikšiću i za predsjednika izabrala 43-ogodšnjeg preduzetnika Nikolu Čvorovića, saopšteno je iz te stranke.&nbsp;
To je, nakon Podgorice, Bijelog Polja, Pljevalja, Rožaja i Plava, šesti grad u kojem je Stranka evropskog progresa i formalno aktivna.
Na prvoj sjednici Opštinskog odbora izabrani su, kako su naveli, kandidati Stranke evropskog progresa za odbornike u Skupštini opštine Nikšić na izborima zakazanim za 13. april. Za nosioca Izborne liste je izabran predsjednik Opštinskog odbora.
Nikola Čvorović je u prvom obraćanju kolegama i saradnicima kazao da Stranka evropskog progresa na predstojećim izborima ima dva cilja.&nbsp;
- Prvi je da zadobijemo potrebno povjerenje građana Nikšića i uđemo u lokalni parlament, a drugi je da doprinesemo promjeni vlasti, i Nikšiću vratimo nadu. Svi znamo da je Nikšić nekada bio snažni industrijski grad u kojem je radilo 20.000 ljudi. Danas je to grad iz kojeg ljudi odlaze tražeći bolji život negdje drugo. E to ćemo da promijenimo. Nikšić ponovo mora biti grad u kojem se živi i gradi budućnost, a ne grad iz kojeg se bježi trbuhom za kruhom - kazao je Nikola Čvorović.
Govoreći o kampanji Stranke evropskog progresa kazao je da će ona biti čista i fer.
- Ali nemojte misliti da ćemo ćutati. Svaku dobru stvar ćemo podržati, ali ćemo za svaku lošu ponuditi konkretno rješenje - kazao je Čvorović u prvom obraćanju Opštinskom odboru Stranke evropskog progresa u Nikšiću.
Predsjednik Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa u Nikšiću rođen je 1982. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja u Nikšiću, i studija pomorske komunikacije, elektronike i elektrotehnike u Kotoru, odselio se 2008. u Pariz gdje je započeo vlastiti biznis, zasnovao porodicu i integrisao se u francusko društvo.
Prije tri godine vratio se s porodicom u Crnu Goru, gdje je kupio privredno društvo „BTSline doo" u Podgorici, koje zapošljava 20 ljudi.
Nikola je uspješan planinar i član Planinarsko-sprortskog društva Javorak iz Nikšića i Francuskog udruženja alpinista. Kao planinar osvojio je, među ostalim, najviši evropski vrh Monblan i Island Peak, 6.200 m n/m na Himalajima.
Aktivan je u humanitarnim akcijama u sklopu Fondacije Bajkeri dobre volje, koja pomaže djecu sa smetnjama u razvoju.
Otac je dvoje djece.

Čvorović: Nikšić ponovo mora biti grad u kojem se živi i gradi budućnost

Izbori u Nikšiću i ono što će se dalje dešavati u tom gradu neće previše uticati na stabilnost crnogorske Vlade ili dalje funkcionisanje Pokreta Evropa sad, ali će diktirati dalji pad te stranke, ocijenila je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović. 
 
Ona je kazala da je formiranje vlasti u Nikšiću sa Markom Kovačevićem na čelu gradske uprave “završena stvar”, ali i da PES netransparentno vođenje izvršne vlasti, neispunjavanje obećanja datih građanima i pravljenje ustupaka partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta plaća konstantnim padom podrške građana. 
 
Đukanović je istakla da su izbori u Nikšiću pokazali jačanje dva ekstremna pola – Demokratske partije socijalista sa jedne i bloka koji čine partije bivšeg DF-a sa druge strane, dok građanske liste nemaju veću podršku građana. 
 
Prema njenim riječima, najveći gubitnik nikšićkih izbora su PES, Demokrate i Građanski pokret URA. 
 
- Kada bismo pogledali izbore i u Podgorici, Budvi i drugim opštinama u prethodnom periodu vidimo konstantan pad PES-a, iako su ključni dio Vlade na nacionalnom nivou, iako imaju velika obećanja za građane i populističku politiku- kazala je Đukanović. 
 
Kako je navela, očigledno je da neispunjavanje tih obećanja, posebno u odnosu na ekonomske parametre, birači kažnjavaju upravo konstantnim padom te stranke. 
 
Đukanović je rekla da su Demokrate, koje su u vlasti i koje imaju značajne poluge moći koje u kontinuitetu zloupotrebljavaju u izbornom procesu, pokazale rezultat koji je nezadovoljavajući, ali i da je gubitak podrke GP URA rezultat njihovog činjenja kada su upravljali Vladom. 
 
Kada je u pitanju formiranje vlasti u Nikšiću, Đukanović smatra da je izbor Kovačevića za predsjednika opstine završena stvar. 
 
- Mislim da nikšićki izbori i ono što će se dalje dešavati u tom gradu u kontekstu formiranja vlasti i svega što ćemo gledati i slušati od te vlasti neće previše uticati na stabilnost vlade ili dalje funkcionisanje PES-a, ali će, uključujući i ostale opštine i dešavanja na nacionalnom nivou, diktirati dalji pad PES-a- ocijenila je Đukanović. 
 
Đukanović je rekla da PES “najviše košta” to što je dozvolio da, iako su okosnica Vlade, dominantna snaga u Vladi budu partije bivšeg DF-a i da parlamentarnom većinom rukovodi predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić. 
 
Upitana da li je loš rezultat PES-a u Nikšiću bio očekivan, Đukanović je rekla da se sve češće u Crnoj Gori dešava da birači kažnjavaju političke partije koje ne ispunjavaju obećanja i da je bio očekivan pad zbog dešavanja u prethodnom periodu. 
 
- To je partija koja je jako puno obećala i mnogo toga nije ispunila- kazala je Đukanović, navodeći da PES upravlja na izuzetno netransparentan način, marginalizujući i isključujući kritičare i civilni sektor, 
 
Sa druge strane, kako je navela, PES konstantno pravi kompromise sa DF-om i nema iskristalisanu svoju politiku u domenu u kojem se to ne kosi sa interesima njihovih koalicionih partnera iz redova DF-a. 
 
- Mislim da to PES jako puno košta i ja mislim da su i oni jako uspaničeni u svojim redovima kako zadržati i animirati nove birače- rekla je Đukanović. 
 
Kako je dodala, očigledno je da ni trend ogromnog zapošljavanja, što se moglo vidjeti i na primjeru Nikšića, ne daje rezultat. 
 
- Vjerujem da će na budućim parlamentarnim izborima ta partija postati gotovo marginalna u odnosu na početni nivo i broj resora kojim trenutno upravljaju- rekla je Đukanović. 
 
Na pitanje da li postoji mogućnost da PES ne podrži Kovačevića za predsjednika opštine, Đukanović je rekla da, imajući u vidu dosadašnje korake PES-a, misli da bi pristali na sve ultimatume samo da ostanu na vlasti. 
 
- To najčešće radi partija koja je u velikoj panici, u smislu da oni imaju vlast sad i ko zna kad opet, zato tu priliku treba iskoristiti da se izvuče maksimalna dobit za partiju ili pojedince koji tom Vladom upravljaju- navela je Đukanović. 
 
Na pitanje da li je realna opcija da PES da manjinsku podršku koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u Nikšiću, Đukanović je rekla da je to jedna od opcija na koju bi PES pristao samo da zadrži vlast na nacionalnom nivou. 
 
- Ne znam koliko bi im to dobra donijelo s obzirom na to da ipak ne bi mogli da participiraju direktno u vlasti- rekla je Đukanović. 
 
Ona je podsjetila da je jedno od primarnih obećanja PES-a bila meritokratija, odnosno da će zaustaviti partitokratiju, partijsko zapošljavanje, nepotizam, da će onemoguciti imenovanja, osim ministara, po partijskoj liniji. 
 
- A mi imamo situaciju da je premijer (Milojko Spajić) govorio o postotku koji neka partija treba da dobije po dubini- navela je Đukanović, napominjući da bi i manjinska podška značila usaglašavanje sa politikama Kovačevića. 
 
Komentarišući ulogu predsjednika države Jakova Milatovića na političkoj sceni, Đukanović je rekla da smatra da je Milatović, nakon dešavanja posljednjih mjeseci, izgubio dozu kredibiliteta i integriteta da sa pozicije predsjednika države kritikuje rad Vlade. 
 
- Mislim da to njegovo postupanje kritičkog posmatranja rada Vlade nema tu težinu kao što je možda imalo prije izbora u Glavnom gradu- kazala je Đukanović, dodajući da je Milatović dio kredibiliteta izgubio i tokom studentskih protesta. 
 
Jer je ipak to predsjednik Crne Gore koji je u tom momentu davao osvrt na elementarne nepogode u Sjedinjenim Američkim Državama, a istovremeno ćutao na dešavanja na Cetinju, rekla je Đukanović. 
 
Ona, kako je rekla, vjeruje da bi Milatović, kada bi se sada organizovali izbori za predsjednika države, dobio jako malu podršku. 
 
- I, nažalost, kada bi imao istog protivkandidata (Mila Đukanovića) kao što je imao u drugom krugu bilo bi pitanje ko bi dobio, iako ogromna većina u ovoj državi sigurno ne bi željela da se bivši predsjednik države vrati na vlast- navela je Đukanović. 
 
Ona smatra da će Milatović u budućnosti tražiti koalicijani kapacitet, ukoliko odluči da politički djeluje i nakon svog predsjedničkog mandata i da rukovodi ili učestvuje u funkcionisanju neke političke stranke u budućnosti.

Đukanović: Dešavanja u Nikšiću mogu diktirati dalji pad PES-a

Uoči svakog vjerskog praznika Jovan se javi. Tradicionalno. Dosljedno. Nije Jovan iznevjerio horizont očekivanja ni u svojoj uskršnjoj čestitki. Tradicionalno Jovan Mićović ne služi Hristu. Tradicionalno Jovan Mićović služi velikosrpskom nacionalizmu. Njegova politička obraćanja pastvi nikad nijesu naročito značila. Čak ni najpokornijim sljedbenicima svetosavske doktrine. Prosto, Jovan nije Amfilohije, koji je svoje političke i parareligijske nastupe znao učiniti zanimljivim. Sve u vezi s Jovanom Mićovićem je lažno.
Tako i mržnja koju izliva u svakom svom javnom iskazu nalik je glavi maslačka, i rasprši je prva naredna vijest. O vremenu, saobraćaju, ili pak stajlingu Milojka Spajića, koji je, kako objavljuje „Pobjeda“, savjesno nas izvještavajući o gorućim životnim pitanjima, ocijenjen čistom peticom! Da nije elegantnog Milojka, možda bi Jovan Mićović i njegova mržnja trajali bar koliko i neki od gafova Ane Brnabić. Ipak, saznanje da Mićović nikad nije bio autoritet ni sebi podređenim sveštenicima, ne znači da mu je dozvoljeno izmišljati Njegoševe „posljednje želje“, relativizovati i braniti zločine.
U svojoj tobože uskršnjoj čestitki, a zapravo golom političkom govoru, Mićović poziva na obnovu tzv. Njegoševe kapele, koja nije Njegoševa već kapela Karađorđevića. Tradicionalno bljujući vatru na komunizam, za čije su tajne službe kao doušnici radili crkveni prvaci. Ne znam je li među njima i Mićović, ali jeste vodeći sijač mržnje i svetosavski ideolog Jovan Markuš, nekad visoki funkcioner SKJ (Savez komunista Jugoslavije). I gomila postradalih srpskih političara u Crnoj Gori, koji su svi do jednoga bili članovi SKJ. Osim papagajske mantre o kapeli Karađorđevića, Mićović se, u maniru kandidatkinje za mis, pomolio za mir u svijetu. Pa je tako blagoslovio one koji su „započeli dijalog o pravednom miru u Ukrajini i Palestini“.
Agresiju na Ukrajinu i genocid nad Ukrajincima Mićović objašnjava „nasiljem nad sveštenstvom, otimanjem hramova, skrnavljenjem svetinja“ i svakojakim drugim zalima koja trpi „kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva“. Kad sve to prestane nastupiće „pravedni mir“, kazuje nam Jovan Mićović. Vjerujem da je narativ o ugroženom sveštenstvu, otetim svetinjama i kanonskim crkvama svima dobro poznat. Istim bezočno konstruisanim lažima pravdali su sveštenici Srpske crkve i genocid u Srebrenici '95. 2025. genocid nad Ukrajincima je posljedica nasilja nad sveštenstvom. Genocid koji Izrael u kontinuitetu čini nad Palestincima posljedica je tragičnog nesporazuma? Kao u antičkim dramama. I o kakvim kanonima i raskolnicima govori Jovan Mićović, koji je, kako je Antena M već pisala „kao odrastao čovjek kršten u Makedonskoj pravoslavnoj crkvi (MPC) – čiju autokefaliju SPC ne priznaje“.
I dok nam Jovan Mićović drži slovo o kanonu i Hristu, Ura drži čas o zakonima i Ustavu. O patriotizmu. Ista ona Ura koja je Mićoviću i njegovim beogradskim patronima, gazeći Ustav, tzv. Temeljnim ugovorom poklonila crnogorske hramove. Valjda Velika plaža vrijedi više od crnogorskog sakralnog blaga, pa nekadašnja ministarka Novaković lamentira nad „zakonima bačenim pod noge“?!
A ko je 2020. Crnu Goru bačio pod noge? Ko je Crnu Goru bačio na koljena? I sve to dok se premijer Spajić, obučen za čistu peticu, zajebava s poslanicima i Skupštinom Crne Gore, a njegovi partijski poslušnici krevelje usred izlaganja građanskih aktivista. I sve to dok Jakov Milatović lično prima novinarku „Vijesti“, kojoj je upućena prijetnja. A što s novinarima koji nijesu novinari režimskih medija? Što s novinarima kojima su tužioci i SDT crtali mete? Što, recimo, s Danicom Nikolić, kojoj kriminalci godinama prijete? Konkretno, sa sve ceduljom i porukom da će stradati ako nastavi da piše? Jesu li neki novinari jednakiji od drugih? U konačno slobodnoj i demokratskoj Crnoj Gori? Je li život novinara koji nijesu pod kontrolom režima manje vrijedan od života onih drugih? Jesu li „Vijesti“ iznad svih ostalih? „Vijesti“ koje tako dirljivo i toplo pišu o „učenicima vjeronauke pri Crkvi Svetog Đorđa, koji na Veliki petak, u tišini ukrašavaju vaskršnja jaja, pod budnim okom svoje vjeroučiteljice“?
Vaistinu divan literarni pasaž. Vaistinu iz tame DPS tiranije vaskrsla Crna Gora.

Uskršnja čestitka Jovana Mićovića

Možete li uopšte zamisliti lokalnu ili državnu vlast koja se vodi nacionalnim i lokalnim, a ne uskopartijskim i partikularnim interesima? U nekakvim idealnotipskim društvima takvo nešto, makar donekle, možda je i moguće.&nbsp;
U crnogorskom kontekstu takvu požrtvovanost zarad dobrobiti građana i građanki, liše predizborne pažnje i ljubavi, nemoguće je čak ni zamisliti. Uoči izbora sve buja, mame nas samo vedrim bojama i vještim lagarijama. Tik po okončanju izbora, vraćaju nas u nametnutu realnost.&nbsp;
Nijesu nas čak ni pustili da se pošteno odmorimo od funkcionerskog marketinga. Okrenimo se oko sebe i viđećemo samo pijačne punktove i buvljačke štandove. Jer je trgovačko-klijentelistička igra, da ne kažem i političko-korupcionaška, jedina od koje se nezasiti foteljaši ne umaraju. I nikad im nije dosta. Što duže igra traje, oni su sve gladniji.
Razlika je samo u motivima kockanja. Kripto hazarderi, ultranacionalistički ekstremisti ili uživaoci u popecima za koje od sumnjivim diplomama stečenih privilegija nema ničeg važnijeg. Funkcije, apanaže, luksuzna putovanja, bez službene opravdanosti i osmijesi s lica ne silaze.&nbsp;
Za stanje u državi nikog nije briga. Jer, logika ove vlasti je da se bave svime osim onim što je njihov stvarni posao. Nepoznavanje nadležnosti ili gramzivost bez limita, posve je nevažno.&nbsp;
Pogledajte samo skupštinske sjednice. Nekad smo slušali ozbiljne debate iz kojih se moglo štošta naučiti. Bile su zanimljive čak i nama đeci devedesetih, iako nijesmo ni pretpostavljali čime ćemo se baviti. Da se ogradim – daleko od toga da u oštroumne monologe svrstavam govore Emila Labudovića ili Dragana Koprivice koji, eto, i danas nalaze prostor za trabunjanje i za to bivaju nagrađeni državnim priznanjima. Za državu porazno, za mrak u kojem živimo prirodno.&nbsp;
Danas je Skupština institucija čiji poslovnik faktički ne postoji. Papir je tu, ali ga Spajke i Dalaj Lama prekrajaju kako im se ćefne. I nije im prvi put. Sjetimo se samo žurbe oko IBAR zakona i osiguravanja ustoličenja Raonića, da slučajno nebrojene sudske odluke ne budu sprovedene. Jer parlamentarna većina, ako je po nečemu poznata, onda je to legalizovanje nelegalnih akcija.
A sjetimo se tek rezolucije o Jasenovcu i Mandićevog sumanutog tumačenja prava, jer se o Vučićevoj rezoluciji, po Dalaj Laminoj zapovijesti, moralo glasati baš toga dana.&nbsp;
Ni maratonske sjednice nijesu nam strane. Dobro se sjećamo marica i opozicionog divljanja iz 2019. godine. A to je, zamislite ista ona opozicija koja je imala u vrh glave milion zamjerki na investicione aranžmane DPS-a, koji su, istine radi, sprovođeni uz kakve – takve tendere. O kvalitetu možemo diskutovati, ali procedure, ipak, nijesu postojale tek reda radi, premda su, istini za volju, često zaobilažene.&nbsp;
Danas su procedure ukinute, a pravni poredak suspendovan urušavanjem ustavnih odredbi i zakonskih propisa. Jer đe se još, osim u slučaju Beograda na vodi, projekat detaljno razrađuje bez učešća arhitekata, ekoloških aktivista i što je ključno, bez trunke želje da se čuje glas lokalne zajednice – glas onih čija se egzistencija premijerovim egzibicijama očigledno ugrožava. Đe se još sporazumi potpisuju bez saglasja s međunarodnim obavezama.&nbsp;
Nije li odsustvo javnih nabavki i tenderskih procedura uvođenje ilegalnih i potencijalno koruptivnih aktivnosti na mala vrata, pod krinkom megalomanskih projekata.&nbsp;
Budući da sintagma – svi ste protiv investicija - nije prošla, smišljena je nova – javni interes. Evo neka premijer pokuša da nam smisleno objasni kako je krčmljenje prirodnih dragulja i zaštićenih područja, od strane privatnih investitora javni interes. Bojim se da bi uslijedilo paf-paf lupanje po glavi.&nbsp;
Ali neka, premijer je umislio da je car. Samo da ne prođe kao Abazović, koji je prodao sakralno nasljeđe crkvi Srbije i završio političku karijeru taman kao u onoj bajci – car je go. A Spajić mu se opasno primiče. Formula 1, spejs šatl, brzina na koju ćemo morati da se navikavamo – sve će to stići na naplatu.&nbsp;
Jer podrška AI tehnologija ne može da nadomjesti neznanje. Ili si lider, ili si kukavica. Ili si državnik, ili si prevarant. A Spajić je titulu šampiona netransparentnosti odavno ukrao od svog prethodnika, novopečenog branitelja crnogorskih interesa.&nbsp;
I ne – ne radi se ođe samo o Velikoj plaži. Pominju se Buljarica, Jaz, nepoznati lokaliteti na sjeveru, Krupac. I budemo li ćutali, Ulcinj će biti tek prva opsadna stanica za mešetarenje, a Alabarova tužna sudbina senzacionalistički progurana od strane provladinih medija tek prvi korak ka rasprodaji blaga koje nam je preostalo.&nbsp;
Oslobodioci u „sprženoj“ zemlji ipak nađoše dovoljno resursa za valorizaciju, pardon, privatizaciju. A 35 milijardi brzopotezno se istopi na 2,5. Tako to biva kad se odlučuje na Whatsapp sjednicama, a treba praviti i strateške manevre za opštinske koalicije.&nbsp;
Ako ima naivnih koji igru Spajića i Mandića još nijesu prokljuvili – rado ću pojasniti. Mandić Milojku sporazum jer, kako reče, telefon mu se usijao, pa je greota da većina odluči drugačije. Spajić uslugu uzvraća podrškom darovitom fašisti, jer je Mrkić ionako poslužio kao dekor u nedostatku partijske infrastrukture. Doduše, više je nego jasno da ni sam Spajić ne upravlja partijom.&nbsp;
Preči su mu, jelte, ekonomija i biznis. Ali, ko god donosi odluke u ime partijske vrhuške, Mandiću će usluga biti debelo naplaćena. Jer je opšte poznato da PES umjesto većeg bira manji, ali sigurniji dio kolača.&nbsp;
Čuli smo da verzija sporazuma na engleskom jeziku ima supremaciju nad našom koja obiluje falinkama, čije je ispravljanje gubljenje vremena. Eto, omakne se čak i vrsnom pravniku Dragoviću da nas o omašci koja mijenja suštinu sporazuma obavijesti tek na Zakonodavnom odboru, kad prostora za korekcije faktički nema, jer su tako odlučili premijer i učvršćeni lider većine Mandić.&nbsp;
Čuli smo i da mladi Vaso opet ima genijalnu ideju – amandman iznad Zakona o potvrđivanju sporazuma – za popravku nepopravljivog. A on bi, inače, da bude korektiv Marku Kovačeviću. Zamislite samo taj genijalni umi, pod krinkom trećeg puta koji vodi direktno u provaliju bi da prepravlja urođene stavove neočetnika zadojenih mržnjom, nacionalizmom i fašizmom.&nbsp;
Za fašizam nema korektiva, a partija koja trči za takvim politikama ili je dominantno istorijski i kritički nepismena ili ideološki na istoj strani sa onima koje slijedi. S ultradesničarskim koalicijama nema puta u Evropu, te bi bilo dobro da se manemo kvazi optimizma i priznamo da je vlasti napredak na evropskom putu zadnja rupa na funkcionerskoj svirali.&nbsp;
Dakle, kao što PES podršku Vranešu i ćutnju na njegovo klečanje pred Vučićem pravda razvojem Pljevalja, spašavanjem Rudnika uglja, tako će i skori formalno obznanjeni dogovor u Nikšiću pravdati zaustavljanjem gubitašenja EPCG, maskiranjem prevare oko Željezare, povratkom građanskog duha i sličnim papagajskim floskulama. A kako ta raznolikost i multietničnost izgledaju u praksi, od Pljevalja nema boljeg, a istovremeno i tragičnijeg primjera.&nbsp;
Predsjednik države pisao je Marti Kos jer, zamislite, protokolarno dijeli zabrinutost lokalne zajednice i civilnog sektora. Eh, kad sve ovo ne bi bilo obično kontriranje Spajiću, možda bi predsjednik i dobio po koji bambi. Ovako, ništa. I bez njegovih intervencija znamo da se Spajićeva lažna obećanja ne mogu ni pobrojati. Montenegro biznis distriht, Velje brdo u koje ni Radunović više ne vjeruje, brze ceste koje će nas voditi đe god poželimo i onaj nikad zabodeni ašov, pola milijarde za Pljevlja i tako u nedogled...&nbsp;
A znamo i da gospođa Fon der Lajen neće biti previše rječita. Evropa preferira emirate i lažne biznis magove. Zato im je Spajić i dalje primamljiv.&nbsp;
No, ako bi nam ipak jasno potvrdili da sporazum nije u skladu sa pravnom tekovinom i sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, da li bi Spajić i Mandić odustali? Ne, jer je parlamentarna većina odlučila, Andrija je dao posljednju riječ, a Milojko može u SAD mirne duše.&nbsp;
A ako sporazumi budu ratifikovani, hoće li albanske partije izaći iz Vlade? Pogađajte – neće. I biće to, nakon ovoliko pucnjeva u prazno, vrhunac licemjerstva. No i BS je ostala vjerna Mandiću nakon njegove podrške Dodiku, požara oko buldožera za džamiju koji je Radunović maherski ugasio i naravno, spomenika Ristu Radoviću.
Poslije bure, stolice su valjda udobnije. Vazda su najprizemniji interesi bili iznad najštetnijih odluka, dok nas Evropa hrabri i ne skida ružičaste naučare, a retorička ohrabrenja, bez napretka i garancija postaju degutantna.&nbsp;
Premda peticija o uvođenju vjeronauka u obrazovni sistem nije prošla, nemojte se nadati da neće. I na to će doći red. Možda je raspad državne koalicije u nekim konturama i predvidljiv, ali ipak će učiniti sve da se održe i sprovedu krajnje tačke ofanzive, svako sa svojih pozicija.&nbsp;
Vjeronauk nije nauka, ponajmanje naučna disciplina, ali je najpogodnije sredstvo za efektivnu indoktrinaciju đece. Cilj je satrijeti crnogorsku istoriju, kulturu i identitet, zbrisati je sa evropske i svjetske mape. Cilj je izvršiti getoizaciju i segregaciju đece po etničkom ključu, dok buja vršnjačko nasilje, u školama i vrtićima promoviše se četništvo i niču grafiti „Nož, žica, Srebrenica.&nbsp;
Malo je para vjerskim ustanovama, malo im je i pravoslavnih škola čije osnivanje zainteresovanošću nije opravdano. Oni žele da revizionistički oblikuju đecu – da ne znaju ni ko su ni što su, da vjeruju u nepostojanje autokefalne crnogorske crkve, da je Crna Gora srpska Sparta s izlazom na more, a crnogorski jezik obična izmišljotina.&nbsp;
Cilj je raspomamiti što više omladine poput one koja u Nikšiću pod crnim barjacima slavi zločinačke ideologije koje su dovele do najmasovnijih krvoprolića na ovim prostorima, koji slave ratnu prošlost, besciljno gledajući u budućnost. A zamislite još vjeronauk kao začin ovako okrnjenom i klerikalizovanom obrazovnom sistemu.&nbsp;
Valja osloboditi đecu od istine, činjenica, kritičkog promišljanja i istraživačkog duha, a navići ih na crkvene dogme kaao jedinu saznajnu nepobitnu vrijednost, sve kroz pažljivo, ali vrlo temeljno guranje velikosrpskog revizionizma kao udžbeničkog pandana svemu što je takvom crkvenom, pritom i antihrišćanskom apsolutizmu naučno i istorijski dokazani antipod. Revizionizam, jednoumlje, jednobraznost i desekularizacija strateški su temelj za atrofiju društva i države, građanskog i multikulturalnog koncepta, makar još uvijek bio samo u povoju.&nbsp;
Učiće đeca kako Lipovac nije kvislinški zločinac i kolaborant, Maca i Šilja nijesu zloglasne ubice i silovatelji, Kako patrijarsi i popovi srpske crkve nijesu odlikovali samo one ratne zločince koje nijesu stigli, već su zapravo nagradili mučenike i branitelje velikosrpstva, kako mreža pedofilije unutar srpske crkve nije široko razgranata već je to antivjerski spin, a Risto i Joanikije su proklinjanjem svega i svakoga umjesto mržnje zapravo širili ljubav i blagostanje.&nbsp;
I nemojmo se iščuđavati – sistemski projekat mirotvoraca traje već pet godina. To što nas ima previše kojima je lakše da budemo iznad situacije, uljuljkani u zabludama da će apostole pritisnuti Evropa koja ni sama ne zna šta će sa sobom, odraz je nedostatka samosvijesti.&nbsp;
Najkomfornije je zabetonirati se zidom ćutanja, baš onda kad bi otpor morao biti čojski i junački, herojski i slobodarski. Slobodna riječ, makar bila i prejaka, garant je mirne savjesti i makar neka vrsta defanzivne kontrateže radikalnoj ofanzivi. Identična ofanziva sprovodi se u Nikšiću, Podgorici, Ulcinju – tek prvom gradu koji je kolateralna šteta rušenja ustavnog poretka, ukidanja propisa i vrlo izvjesno, vršenja krivičnih djela, jer se za svjesnu suspenziju pravnog poretka mora snositi odgovornost.&nbsp;
Ovo nijesu borbe pojedinačnih gradova, već čitave Crne Gore, čija će nezavisnost, rasprodajom najvrjednijih resursa i vrijednosnim preoblikovanjem biti i formalno bačena pod noge. Nije li rušenje Savamale predstavljano kao neophodnost, jednako kao što nam se danas predstavlja uklanjanje ulcinjskog šiblja. A vrijednost investitorskog salda Beograda na vodi, naravno, ona realna, ne prorežimski nabudžena je nula. Pa vidimo što nam je činiti.&nbsp;
Vlast očito nema dilemu i u društvu dostavljenog mitropolita kuje nove planove i sprema nam nove konspiracije. Premda Mandiću baš i ne bi trebalo biti do slavlja, ali vlast je vlast, a opšte je poznato da sudsko-tužilačke veze laganim pokretom otključavaju pritvorske ćelije, osim u slučajevima đe je povod revanšizam, čist kao suza.&nbsp;

Mandić i Spajić u ofanzivi na Crnu Goru

Lideri evropskih i svjetskih institucija kazali su, povodom smrti pape Franja, da njegovo zalaganje za mir, za siromašne i za smanjenje gladi u svijetu ostaju u posebnom sjećanju.
- U svojoj posljednjoj poruci za Svjetski dan mira predložio je tri akcije kako bi došlo do 'trajne promjene' – oprost međunarodnog duga, ukidanje smrtne kazne i preraspodjelu vojnih sredstava za okončanje gladi. Neka nas njegove ideje nastave voditi ka budućnosti punoj nade- poručio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Poruke saosjećanja i nade
Predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je papa nadahnuo milione, daleko izvan Katoličke crkve, svojom poniznošću i čistom ljubavlju prema siromašnima.&nbsp;
- Pridružujem se milionima širom svijeta koji oplakuju smrt Njegove Svetosti pape Franja. Moje misli su sa svima koji osjećaju ovaj duboki gubitak. Neka pronađu utjehu u ideji da će nasljeđe pape Franja trajati- izjavila je Fon der Lajen.
- 'Papa naroda' ostaće upamćen po svojoj ljubavi prema životu, nadi u mir, saosjećanju za jednakost i socijalnu pravdu- poručila je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.

Košta: Neka nas papine ideje nastave voditi ka budućnosti punoj nade

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: izbori-u-niksicu