Ustavni sud Crne Gore odbio je izbornu žalbu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) na izborni proces u Kotoru kojom je traženo ponavljanje glasanja u Prčanju i Mircu.
Time su se, kako ističu u Ustavnom sudu, stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata u toj opštini.
Za odlučivanje u ovom predmetu čekao se izbor makar jednog nedostajućeg sudije, jer u novembru prošle godine nije bilo većine za donošenje odluke (glasalo se 3:3).
Danas je za odbijanje izborne žalbe četvoro sudija glasalo „za“, jedan protiv, dok je predsjednica Suda Snežana Armenko dala saglasno izdvojeno mišljenje.
- Sud je utvrdio, u skladu sa praksom uspostavljenom u brojnim predmetima, da se ne radi o nepravilnostima koje su od bitnog uticaja na izborni rezultat na biračkim mjestima Prčanj i Mirac, zbog čega nisu ispunjeni uslovi za poništavanje dijela ili cijelog izbornog postupka. Ovo, jer nije svaka nepravilnost razlog za poništaj izbornog procesa već samo ona koja bi mogla bitno uticati na izborni rezultat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud odbio žalbu DPS-a: Nema ponovnog glasanja u Prčanju i Mircu

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović kazala je za Antenu M da nemogućnost da se završi izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhičnu situaciju u cijeloj državi, te da je jasno da Crna Gora danas živi vrijednosnu i institucionalnu krizu na svim nivoima.
- I u Kotoru se demonstrira nesposobnost države i državnog aparata da obezbijede uslove da ljudi biraju i budu birani. Očigledno je da su oni koji danas upravljaju državom nezainteresovani da obezbijede ambijent u kojem će građani u dvije crnogorske opštine moći da ostvare biračko pravo i u skladu s tim samostalno odluče o svojoj sudbini i sudbini opština u kojima žive - saopštila je Milatović.
Kaže da je recept za Kotor, kao i za Šavnik, da se omogući da se izborni proces završi.
- U Šavniku je izborni dan nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti konstituenata parlamentarne većine sa državnog nivoa upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija, jer država ne funkcioniše i ne ostvaruje svoju ulogu - navodi poslanica DPS-a.
Ističe da bi za početak bilo dobro da čujemo od kada je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi, pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za disfunkcionalnost u državnom sistemu.

1250x600

1084x550

Milatović: Izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhiju u cijeloj državi

Ni četiri mjeseca nakon održavanja izbora u Kotoru nije konstituisan novi saziv parlamenta. Razlog su poznate odluke OIK i DIK nakon kojih nijesu dobile epilog žalbe DPS i zahtjevi za ponavljanje izbora na dva glasačka mjesta, pa još nema zvaničnih rezultata izbora održanih 29. septembra.
Željko Avramović iz Demokratske partije socijalista potvrdio je Anteni M da je na današnjem kolegijumu dogovoreno da se sjednica Skupštine Opštine Kotor održi u četvrtak u devet sati ujutro.
Na dnevnom redu Skupštine biće tri tačke: Izbor predsjednika opštine Kotor, Odluka o privremenom finansiranju budžetskih korisnika Opštine Kotor i Izbor i imenovanja, potvrđeno je Anteni M.

Sjednica SO Kotor u četvrtak, na dnevnom redu tri tačke

Najavljena sjednica Skupštine opštine Kotor na kojoj bi se birao predsjednik opštine od strane odbornika kojima je istekao mandat bi predstavljala čin dodatnog urušavanja političkog sistema, nakon nezapamćenog bezakonja koje je primijenjeno u Šavniku, poručili su iz Pokreta Evrope Sad i istakli da oni takvo sazivanje sjednice SO Kotor neće podržati.
- Za razliku od Šavnika, pozadina krize je nešto drugačija iako je krivac isti, ali se kao i u Šavniku ispoljava jer nadležne institucije ne žele da sprovode svoje nadležnosti u skladu sa Ustavom. No, iako su krivci isti a institucije jednako nefunkcionalne, nesporno je da bi ovako održava Skupština opštine Kotor dodatno unizila demokratske procese u zemlji, pa pozivamo sve političke subjekte da se suzdrže od takvog djelovanja- poručili su iz PES-a.
Odnos PES-a u ovim situacijama je, kako naglašavaju, principijelan, jer ne podržavaju bezakonje i kršenje ustavno-pravnog poretka, što je njihov svjestan izbor koji prave kao politički subjekat koji se bori za unaprjeđenje koncepta vladavine prava u Crnoj Gori.&nbsp;
- S druge strane, Ustavni sud, u čijim je rukama rješenje i za Kotorsku i za Šavničku krizu, takođe treba da napravi izbor - da li želi da djeluje u okviru svojih nadležnosti i donosi odluke o izbornim žalbama u razumnim rokovima, ili pak svjesno bira da se samomarginalizuje i proglasi beskorisnim za naš pravni sistem?- poručili su iz PES-a.

PES: Ne podržavamo sazivanje sjednice starog saziva SO Kotor

Regulacija taksi prevoza na području opštine biće još jedna od tema kojima će Demokratska partija socijalista posvetiti naročitu pažnju nakon pobjede na izborima 29. septembra i preuzimanja vlasti.
To je saopštio kandidat za odbornika liste „Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov“ Rade Perović.
- Svjedoci smo u kojoj je mjeri to pitanje danas zanemareno i koliko o njemu računa nije vodila odlazeća vlast, zbog čega najprije ispaštaju registrovani kotorski taksisti koji žive od te djelatnosti, a potom i građani i turisti - naveo je on.
Dodao je da će, pored uvođenja reda u taksi prevoz, uvesti i nova stajališta, te da će kontrole biti svakodnevne.
- I taksi prevoz je ogledalo našeg grada, a vozači su oni koje vidimo kao partnere u cilju budućeg poboljšanja i uslova za njihov rad i same usluge - zaključio je Perović.

Perović: Taksi prevoz u Kotoru najzad čeka regulacij

Lista “HGI na bedemu mediteranske Crne Gore” sinoć je održala centralnu konvenciju u sali Kina Boka u Kotoru sa koje je poručeno da se Hrvati vraćaju "tamo gdje im je i mjesto" - u kotorsku Skupštinu, te da će nastaviti da čuvaju svoju povijest, svoj jezik, svoju tradiciju i svoju kulturu.
Predsjednik stranke Adrijan Vuksanović zahvalio se svim prisutnima i rekao da je HGI blizu cilja da se vrati gdje mu je mjesto te podsjetio da su četiri godine van kotorske Skupštine.
- Više se nikada neće desiti da se hrvatski glas ne čuje u kotorskom Parlamentu, jer dok zvone zvona katedrale sv Tripuna do tada ćemo mi biti ovdje i naš glas će se čuti u kotorskom Parlamentu, glas koji je za dobro i Hrvata i svih dobronamjernih građana i Kotora i Crne Gore - naveo je on.
Dodao je da je ponosan na to što tako mala zajednica pokazuje takav vitalitet te da ima povjerenje u HGI i politiku koju sprovode jer je ona za opće dobro.
- HGI na bedemu mediteranske Crne Gore. Nema bedema bez kamena, a naš kamen je kamen katedrale sv Tripuna, naš kamen je kamen Gospe od Škrpjela, naš kamen je kamen zidina starog grada,naš kamen je ovdje od stoljeća sedmog. I nema bedema bez ljudi, a Hrvatska građanska inicijativa je izraz čežnje nebrojenih generacija koje su podnosile žrtvu zbog hrvatskog imena. I mi danas glasno govorimo ono što su drugi morali šutjet i zbog čega su trpjeli. Ali ne čini svaki kamen bedem, samo postojan i čvrst kamen može biti dio bedema. Mi smo pokazali da imamo i snagu i postojanost - poručio je Vuksanović.
Istakao je da nema toga što im se može ponuditi da prihvate, a da će pogaziti temeljne vrijednosti hrvatskog naroda i države Crne Gore.
- Naša politika je inkluzivna. Ona je široka. Mi nastupamo iz svoje hrvatske perspektive ali smo pokazali da politika koju mi predstavljamo je ona najbolja za državu u kojoj živimo i zbog toga smo to sabrali kroz jednu misao da ćemo se zalagati za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore - dodao je Vuksanović.
Naglasio je da je u nedjelju izbor lak, broj 5 za Hrvatsku građansku inicijativu, da Hrvati u Kotoru imaju svog predstavnika, da se čuje hrvatski glas, glas za Kotor i za Crnu Goru.&nbsp;
Prisutnima se obratila i predsjednica OO Kotor i članica Predsjedništva HGI Ljiljana Velić.
- Pred nama su izuzetno značajni lokalni izbori u Kotoru na kojima se bira vlast za četvorogodišnje razdoblje - navela je ona.
Sigurna je, kaže, da će Kotorani prepoznati ko što nudi.
- Hrvatska građanska inicijativa ima doslijedan politički pravac i s nama znate što možete očekivati - istakla je Ljiljana Velić.
Književnik i publicista Božidar Proročić je poručio da je na bedemu mediteranske Crne Gore ispisana poruka ljubavi, mira i suživota.
- Ali i odlučne borbe za očuvanje hrvatskog imena, jezika, običaja, tradicije i kulture, pomorci, vlastela, slikari, kipari, svještenici svi su oni utkali dio svoje hrvatske duše u ovaj najljepši dio Jadrana, u Boku Kotorsku, ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj baštini - naveo je Proročić.
Petra Petrović, članica Foruma mladih HGI, pozvala je sve mlade da se vrate u svoj Kotor i da u nedjelju glas mladih mora biti jasan, da zaokruže broj 5, jer mladi stoje na bedemu mediteranske Crne Gore.
- Hrvati Kotora su stoljećima bili graditelji ovog grada i čuvari njegove kulture - poručuje Irena Grandis, članica Središnjeg odbora HGI.
Ovi su izbori , dodaje, trenutak da pokažu snagu hrvatske zajednice i jedinstvo.&nbsp;
- Vjerujemo da naš doprinos Kotoru nije samo stvar prošlosti. Na ovim izborima birajmo tako da naš glas bude prisutan tamo gdje se odlučuje. Vrijeme je da se u kotorskom Parlamentu ponovo čuje glas hrvatske zajednice - navela je Grandis.
Antonija Bijelić, studentkinja, je istakla važnost predstojećih lokalnih izbora u Kotoru, naglašavajući da je HGI jedina stranka sa hrvatskim predznakom u Kotoru te da rezultat utakmice zavisi od svih njih, njihovih obitelji i prijatelja.&nbsp;
HGI će se, kaže Antonija, zalagati za rješavanje problema mladih, ali i svih stanovnika Kotora. Od očuvanja hrvatskog identiteta do zalaganja da Kotor bude autentična turistička destinacija. Poziva sve da pokažu zrelost i zajedništvo, poziva sve mlade da u nedjelju zaokruže broj 5!&nbsp;
- Imamo rješenje kako preći, kako doći do našeg cilja. A to je, vjerujte mi, zajedno, samo zajedno i opet zajedno! &nbsp;- &nbsp;istakao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a, admiral Bokeljske mornarice i član Kuće slavnih.&nbsp;
Biće hrvatski glas, poručuje on, ponovo onamo gdje mu je mjesto. On je pozvao sve porodice da pozovu sve svoje članove i da podrže Hrvatsku građansku inicijativu kako bi došli do svog cilja.&nbsp;
Dijana Milošević, nositeljka liste, na samom početku obraćanja podsjetila je da je Crna Gora njihova zemlja, da je Kotor njihov dom, ali da je Kotor danas ranjen, izmučen i preobražen.
- Kotor se pretvorio u mašineriju za stjecanje novca. Kotor mora bolje, a Kotor može bolje jedino ako njegovi građani uzdignu glavu i donesu mu to “bolje”. Samo pruženim rukama u zajedništvu možemo nastaviti graditi naše fortece u jedan snažan osnov opstanka ovog grada i njegovih građana. Tradicija je snaga jednog naroda i uvijet njegovog opstanka. Kad kultura naroda pada u zaborav tada i narod nestaje. Ne smijemo dozvoliti da se to desi i našem gradu - navela je ona.
Pozvala je građane da ponovo učvrste stoljetni kamen i da opstanu na svojim ognjištima koja su stvarali njihovi stari, da zaokruže broj 5 u nedjelju i pokažu da je hrvatski narod velika petica.

Vuksanović: Zalagaćemo se za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore

Od početka prijema izbornih lista do sinoć u ponoć Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru primila je ukupno 12 izbornih lista za lokalne izbore koji će biti održani 29. septembra.
Predsjednica tamošnjeg OIK-a Anka Perović saopštila je za Radio Kotor da je potvrđeno devet lista: “U akciju-Budi svoj! Biraj CGA!”, „Lista za Kotor“, „Čuvari Kotora“, „Evropski savez (SD, SDP, LP i građani)-Zasjat će Kotor”, zatim, “Demokratska alternativa-dr Davor Kumburović-DA se Kotor pita”, “Za budućnost Kotora-Grad svih nas”, „HGI na bedemu mediteranske Crne Gore“, ,,Kotor prije svega! - Neđeljko Moškov”, „Kotorski pokret-Siniša Kovačević”.
Perović kaže da su OIK-u juče predate još tri izborne liste, a to su: &nbsp;„Vladimir Jokić-Dobar glas-Za gradonačelnika- Demokrate-PES“, „SNP-DSS-Odgovorno“ i “Grbaljska lista-Tvoja, moja, naša”.
Ovim redosljedom, pojašnjava, &nbsp;primljene liste, a nakon žrijebanja će biti određeno pod kojim će rednim brojem biti.
- Procedura je da prvo provjerimo ove tri liste, utvrdimo tačan broj njih, odnosno zbirnu listu, a nakon toga ide žrijebanje za brojeve lista, zatim, žrijebanje po kvoti za biračke odbore, predsjednike biračkih odbora, kao i naše redovne procedure, te priprema za dan lokalnih izbora u Kotoru 29. septembra - rekla je Perović.
Zbirnu izbornu listu Opštinska Izborna komisija javno objavljuje najkasnije 15 dana prije datuma određenog za održavanje izbora - odnosno do 13. septembra.&nbsp;
- Ali mi ćemo je svakako ranije objaviti - dodala je Perović.&nbsp;

U Kotoru predato 12 lista, za sad devet povrđenih

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Nije po zetski

Marko Parezanović, jedan od vodećih načelnika Bezbjednosno informativne agencije (BIA) Srbije smijenjen je sa te funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je dosadašnji šef novosadskog centra BIA Nikola Vasiljević.
Kako saznaje Nova.rs, Parezanović je postavljen za savjetnika direktora BIA, što je mjesto sa mnogo manje ovlašćenja i uticaja na rad agencije.
Najavljene su još neke kadrovske promjene u BIA do nove godine.
Parezanović je, inače, poznat javnosti kao jedan od odanijih službenika BIA predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a sa njegovim imenom povezuju se brojne kontroverze u vezi sa sumnjivim postupanjima, navodi portal.
On se pominjao u „Skaj“ porukama koje su razmjenjivala braća Šarić, u vezi sa izricanjem blaže presude uoči sjednice Apelacionog suda.
Tu se pominjao i sudija Apelacionog suda Milimir Lukić, na kog je, kako se navodilo u porukama, bilo nemoguće uticati, a do danas je ostalo nerazjašnjeno ko je "Oskar" koji se pominje u toj istoj prepisci.
Parezanović se pojavljivao i na tribinama koje su organizovale ultradesničarske organizacije.

Nova.rs: Smijenjen jedan od načelnika BIA Marko Parezanović

U Sumskoj oblasti u Ukrajini četiri osobe su povrijeđene tokom dana poslije ruskog granatiranja, uključujući i 12-godišnje dijete, izjavio je načelnik regionalne vojne administracije Oleg Grigorov.
U Zaporoškoj oblasti, tri stanovnika su takođe povrijeđena u ruskom granatiranju, prema riječima načelnika regionalne administracije Ivana Fedorova, prenio je pariski list Mond.
Ukrajinske službe za spasavanje saopštile su ranije danas da je jedan muškarac poginuo u ruskom napadu dronom u Černigovskoj oblasti. Prema navodima policije, dvije osobe su poginule i sedam je ranjeno u Harkovskoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da je Rusija gađala Ukrajinu sa više od 1.600 jurišnih dronova, 1.200 vođenih bombi i 70 raketa u proteklih sedam dana.

Više osoba povrijeđeno poslije talasa ruskih napada u Sumskoj i Zaporoškoj oblasti

Mađarska i Slovačka će odluku o zabrani isporuke ruske nafte i gasa, koju Evropska komisija namjerava da stavi na glasanje sljedeće nedjelje, osporiti pred Sudom pravde Evropske unije, najavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
- Brisel želi da sljedeće nedjelje stavi na glasanje zabranu uvoza ruske nafte i prirodnog gasa u Evropu, što će onemogućiti pouzdano snabdijevanje energijom naše zemlje i Slovačke, a dovešće i do naglog rasta cijena - napisao je Sijarto na Fejsbuku, prenosi Tass.
On je istakao da se radi o "velikoj pravnoj prevari, budući da je riječ o sankcijama, koje mogu da se usvoje samo jednoglasno“.
Prema njegovim riječima, namjera Evropske komisije da prihvati većinsku, a ne obaveznu jednoglasnu odluku o zabrani isporuke nafte i gasa iz Rusije, "potpuno je u suprotnosti sa Ugovorom o Evropskoj uniji“.
Podsjetio je i da se u Ugovoru o Evropskoj uniji navodi da je "energetska politika nacionalna odgovornost“.
- Zbog toga ćemo, zajedno sa Vladom Slovačke, odmah nakon usvajanje te odluke uložiti žalbu Evropskom sudu pravde i tražiti da je suspenduje do suđenja - naveo je Sijarto.

Mađarska i Slovačka pred Sudom pravde EU ako se donese odluka o zabrani isporuke ruskih energenata

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: izbori-u-kotoru