Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Herceg Novi je bio ozbiljan turistički i kulturno mediteranski grad u onoj staroj državi. Danas je potpuno nebitan - i to je zasluga prethodne vlasti - poručio je nosìlac izborne liste Demokratske partije socijalista na lokalnim izborima u Herceg Novom - Dejan Stojadinović.
On je, u gostovanju u emisiji Na kraju dana Televizije E, uoči lokalnih izbora 13. aprila, konstatovao da je vlast u tom gradu ista već 25 godina - iako je, kako je kazao, s vremena na vrijeme samo „mijenjala dresove“.
- Neke dvije godine smo od 2015. do 2017. godine imali vlast u nekoj koaliciji, sve ostalo je bilo jedna te ista vlast koja je Herceg Novi dovela do jednog i kulturnog, društvenog dna. Jednostavno za tih posljednjih osam godina Herceg Novi se pretvorio u jedan sistem partitokratije, gdje glavnu riječ drže Demokrate i DF. Jedan sistem koji više ne prepoznaje kulturu na način po kome je nekad bio prepoznat Herceg Novi - rekao je Stojadinović.
On smatra da se kultura ne poima na isti način.
- Jer nije kultura dovesti pevaljke i napraviti koncert - jasan je on.
Podsjeća da su se devedesetih godina cijela Crna Gora i Herceg Novi otvorili za sve - jer je olako izdavanje ličnih karata omogućilo naseljenje velikog broja stranaca.
- U gradu od 19.000 stanovnika omogućeno je da se naseli još jedan takav grad. Desilo se da se napravi totalna migracija koja je promijenila strukturu stanovništva. Došla je neka druga kultura. Mi, kao Novljani koji smo rođeni dolje nijesmo znali da sačuvamo to što smo imali i danas ispaštamo zbog toga. Totalno je promijenjena demografska struktura stanovništva i nijesam siguran na koji način ćemo se vratiti na neke stare puteve slave što se tiče Herceg Novog. Nijesam pesimista, mi imamo način samo je bitna volja. Bitno je da građani Herceg Novog naprave promjenu i glasaju za ljude koji se bavi nekim novim stvarima, novim vrijednostima, programom - zaključio je Stojadinović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6IlQ0nTjg34&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Stojadinović: Herceg Novi je pretvoren u sistem partitokratije DF-a i Demokrata koji više ne prepoznaje kulturu kao nekad

Saradnja Novske liste i Pokreta Evropa sad (PES) ima za cilj dovođenje kredibilnih investitora i čistog kapitala u naš grad - poručili su u PES-u.
Herceg Novom su, ističu oni, potrebni novi projekti, ulaganja i radna mjesta.
- Herceg Novi mora da krene u put oporavka od posljednje tri decenije tokom kojih su izvedene tajkunske privatizacije i sistematsko uništavanje privrede koje je dovelo i do odliva stanovništva. Nakon što je ostao bez giganata kakvi su bili Prvoborac, Brodogradilište ili HTP Boka, Herceg Novi mora da se fokusira na dva strateška prioriteta - spas Instituta Igalo i bolnice Meljine kao nosilaca zdravstvenog turizma, te ulaganje u infrastrukturu, održivi razvoj i valorizaciju potencijala kakvi su poluostrvo Luštica, luka Zelenika i hercegnovsko zaleđe - naglasili su u PES-u.
Za ove projekte potrebno je, kažu, &nbsp;pažljivo strateško planiranje, te privlačenje svježeg kapitala i velikih stranih direktnih investicija.
- U protekloj godini Vlada Crne Gore je stvorila sve preduslove za spas Instituta Igalo i Bolnice Meljine, a u ovoj godini se očekuje preko 60 miliona ulaganja u naš grad - naveli su oni.
Sva pitanja od interesa za Herceg Novi su, kažu, otvorena pa se u ovom trenutku može sa sigurnošću reći da Herceg Novi kreće u put ekonomskog oporavka.
- I da na tom putu ima sigurnog partnera u Pokretu Evropa sad! i premijeru Milojku Spajiću - naveli su oni.

1250x600

1084x550

PES: Herceg Novi spreman za nove investicije, mora da krene put oporavka

Trenutni predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, biće nosilac liste Demokratske Crne Gore na predstojećim izborima u tom gradu, saopšteno je iz Demokrata.
Izbori u toj opštini zakazani su za 13. april.
- Predsjednik opštine Herceg Novi ulazi u izborni proces sa jasnim ciljem nastavka stabilnog razvoja Novog i realizacije ključnih projekata u budućnosti. Od preuzimanja odgovornosti za vođenje grada, Herceg Novi je građen sa jasnom vizijom – kao mjesto koje raste, njeguje svoju kulturu i istoriju, ali istovremeno gleda naprijed- navodi se u saopštenju Demokrata.

Izbori u Herceg Novom: Katić nosilac liste Demokrata

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je za 13. april redovne izbore za odbornike u Skupštini opštine Nikšić i Skupštini opštine Herceg Novi.
Milatović je naveo da se, pored uvažavanja rokova za raspisavanje lokalnih izbora utvrđenih zakonom, pri određivanju datuma izbora rukovodio potrebom racionalizacije sprovođenja izbornog procesa - tako što će izbori u obje opštine biti održani istog dana.
Svim učesnicima predstojećeg izbornog procesa predsjednik Milatović je poželio uspješnu i fer kampanju, a građankama i građanima Nikšića i Herceg Novog da dobiju vlast koja će osigurati dinamičan razvoj ova dva grada.

Milatović raspisao izbore u Nikšiću i Herceg Novom za 13. april

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: izbori-u-herceg-novom