U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” na Televiziji E dr Šućro Madžgalj sa Klinike za psihijatrijske bolesti “dr Laza Lazarević” govori o psihofarmakoterapiji i njenom odnosu spram psihoterapije, kao i o novoj aplikaciji koju su pokrenuli - AI alati iz psihoterapije.
U drugom dijelu, tema emisije je - Moderne ljubavi i izazovi - između slobode i nesigurnosti, u okviru koje ćemo govoriti o izborima u ljubavi i odnosima koji su otvoreniji i krhkiji nego ikad, o tome da li nas sloboda izbora jača ili nas čini nesigurnijima.
Naši sagovornici biće Minja Marđonović književnica, Danilo Kalezić pr Porto Montenegro i Milica Krivokapić psihološkinja, koji će pokušati otvoriti složenu priču o povjerenju, očekivanjima, granicama i ranjivostima u savremenim vezama.

Ljetnje veče na TV E: AI alati iz psihoterapije, moderne ljubavi i izazovi...

Crnu Goru u narednoj godini očekuju brojni izazovi, a od uspjeha u njihovom prevazilaženju zavisiće dalji razvoj društva - ocijenio je predsjednik Jakov Milatović.
On je crnogorskim građanima čestitao Novu godinu. 
 
Milatović je rekao da je odlazeća godina bila puna izazova, ali i zajedničkih uspjeha i vrijednih lekcija. 
 
On je naveo da je posvećeno ukazivao na važnost suštinskih promjena, koje će osigurati istinsku transformaciju društva – promjena koje će donijeti boljitak za sve građane. 
 
- Crnoj Gori su potrebne temeljne reforme, a ne samo zamjene - istakao je Milatović u video poruci. 
 
On je kazao da Crnu Goru u narednoj godini očekuju brojni izazovi, od čijeg će uspjeha u prevazilaženju zavisiti dalji razvoj društva. 
 
- Godina pred nama je ujedno i prilika da se s vjerom i odlučnošću okrenemo budućnosti, predani zajedničkom cilju - Crnoj Gori koju volimo i koja je dom svima, gdje vladaju mir, sigurnost i jednakost - naveo je Milatović. 
 
On je pozvao sve da zajedno, udruženim snagama, rade na tim važnim zadacima. 
 
- Samo zajedništvom možemo učiniti Crnu Goru još jačom i prosperitetnijom - istakao je Milatović. 
 
On je građankama i građanima poželio da im nova godina donese zdravlje, sreću i ispunjenje svih želja. 
 
- Budimo ujedinjeni u vjeri i nadi u bolju budućnost, jer samo zajedno možemo prevazići sve prepreke i graditi bolju Crnu Goru. Srećna vam Nova godina i živjela nam Crna Gora - navodi se u video poruci Milatovića.

Milatović: U narednoj godini nas očekuju brojni izazovi, razvoj društva zavisiće od uspjeha u njihovom prevazilaženju

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da su 21. januara podnijeli zahtjev, za inspekcijski nadzor gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, glavnom državnom inspektoru Novaku Lakušiću.
On je večeras došao ispred gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, koje je Građevinska inspekcija Ministarstva urbanizma, prostornog planiranje i državne imovine zapečatila.
Asanović tvrdi da su „uočene mnoge manjkavosti“.
- Oni su danas oko 13 časova izvršili inspekcijski nadzor i naložili zatvaranje ovog gradilišta. Ovdje su uočene mnoge manjkavosti, ovdje su pogaženi i zakon i Ustav Crne Gore. Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati – rekao je Asanović.
Predsjednik Optine Zeta je pozvao Tužilaštvo da ispita slučaj.
–Pozivam tužilaštvo da ispita kako je neko dozvolio turskoj kompaniji da uđe u radove bez dozvole i sa mnogim manjkavostima. Tražimo od tužilaštva da procesuira odgovorne za ovo, a to su direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović – izjavio je Asanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 57vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 176.4706%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F1CrYvG1E7J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Asanović ispred gradilišta u Botunu: Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Izrael je u četvrtak predao tijela 15 Palestinaca, samo nekoliko dana nakon što je pronašao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, saopštio je zvaničnik Ministarstva zdravstva u Gazi.
Ovo označava posljednju razmjenu talaca i zatočenika između Izraela i Hamasa u okviru prve faze primirja, postignutog u oktobru uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a).
Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je pomogao u facilitiranju povrata tijela. Ona su prebačena u bolnicu Šifa u gradu Gazi, rekao je Zaher al-Vahidi, portparol Ministarstva zdravstva.
Povratak svih preostalih talaca, živih ili mrtvih, bio je ključni dio prve faze primirja koje je zaustavilo rat.
Prema uslovima primirja, Izrael je pristao da vrati 15 palestinskih tijela za svakog pronađenog izraelskog taoca. Nije jasno da li su tijela vraćena u četvrtak posmrtni ostaci palestinskih zatočenika koji su umrli u izraelskim zatvorima ili tijela koja su izraelske trupe tokom rata odnijele iz Gaze.
Izrael je u okviru sporazuma o primirju oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi uhapšeni tokom dvogodišnjeg rata i držani bez podizanja optužnice. Takođe je vratio tijela 360 Palestinaca u Gazu, gdje se lokalne vlasti suočavaju s poteškoćama u njihovoj identifikaciji.
Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje djeluje pod administracijom Hamasa, objavljuje fotografije poginulih kako bi ih porodice mogle prepoznati. Od tijela koja je Izrael do sada vratio, porodice su uspjele identifikovati oko 100, rekao je al-Vahidi.
U ponedjeljak je Izrael saopštio da je, nakon opsežne potrage na jednom groblju u sjevernoj Gazi, pronašao i identifikovao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, policajca Rana Gvilija.

Izrael vraća tijela Palestinaca, zvaničnik kaže da je ovo posljednja razmjena između Izraela i Hamasa

Makedonski prevoznici su objavili da od večeras u 20 časova više neće blokirati teretne delove graničnih prelaza.
Ta odluka sastanka Asocijacije “Makam-Trans” je donijeta, kako je objavljeno, jer je, po zvaničnom obavještenju ministra transporta Sjeverne Makedonije Aleksandra Nikoloskog, Evropska komisija odlučila da uvede novu strategiju izdavanja viza koja će riješiti problem profesionalnih vozača Zapadnog balkana o ograničenju boravka u Šengenskoj zoni na 90 dana tokom ukupno 180 dana.
- Pošto je dobijena potvrda koju smo očekivali za tu izmjenu, obavještavamo vas da će protest koji organizuje ‘Makam-trans’ na graničnim prelazima Deve Bair, Delčevo, Novo Selo, Dojran, Bogorodica, Medžitlija, Ćafasan, Blace, Blato i Stenje biti obustavljen od večeras u 20 časova za ulazak i izlazak iz zemlje - piše na fejsbuk stranci tog udruženja.
Vicepremijer Sjeverne Makedonije i ministar transporta Aleksandar Nikoloski je prethodno objavio da je “dobio odlične vijesti iz Brisela”.
- Naši stavovi su prihvaćeni. Vozači se prihvataju (u EU) kao profesionalci. To je ono što smo tražili. Nakon protesta i snažne ofanzive Brisel će usvojiti novu strategiju viza, koja će riješiti problem profesionalnih vozača. Hvala svim prijateljima Makedonije koji su pomogli u rješavanju ovog problema - napisao je Nikoloski na Fejsbuku.
Vozači kamiona iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su 26. januara u podne počeli blokade graničnih prelaza smatrajući da ih novi sistem kontrola ulaska i izlaska (EES) u Šengen zonu diskriminiše u odnosu na prevoznike iz EU.
Udruženje prevoznika Crne Gore je danas u podne obustavilo granične blokade pošto je s Vladom postiglo dogovor o svojim domaćim zahtjevima.

Tag: izazovi

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Ljetnje veče na TV E: AI alati iz psihoterapije, moderne ljubavi i izazovi...

Milatović: U narednoj godini nas očekuju brojni izazovi, razvoj društva zavisiće od uspjeha u njihovom prevazilaženju

Asanović ispred gradilišta u Botunu: Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Izrael vraća tijela Palestinaca, zvaničnik kaže da je ovo posljednja razmjena između Izraela i Hamasa

Prevoznici iz Sjeverne Makedonije obustavljaju blokadu graničnih prelaza

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO