Protiv Nikšićanina N.K. (24) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je pucao u pravcu jedne muške osobe. Od njega su odueti puška, municija &nbsp;i eksplozivi.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, rasvijetlili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti izvršeno na štetu jednog lica.
Oštećeni je policijskim službenicima 6. decembra, u 18:15 sati, prijavio da je, dok se nalazio ispred svoje porodične kuće u mjestu Macavare, nepoznata osoba u njegovom pravcu ispalila hice iz vatrenog oružja, nakon čega je pobjegao.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzeli su intenzivne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja i došli do sumnje da je izvršilac N.K. (24) iz Nikšića.
- Izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi N.K. i tom prilikom pronađena je i oduzeta lovačka puška za koju se sumnja da je upotrijebljena u izvršenju ovog djela, kao i tri komada lovačkih patrona, 35 komada eksplozivnih detonatorskih štapina i svežanj sporogorećeg štapina - saopšteno je iz Uprave policije.
Oduzeto oružje, municija i eksplozivne materije biće predmet odgovarajućih vještačenja.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se protiv N.K. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšićanin osumnjičen da je pucao u sugrađanina, oduzeti puška, municija i eksplozivi

U posljednjem izdanju Budilnika za 2024. donosimo korisne savjete kako da organizujete kućni budžet tokom praznika.&nbsp;
Provjeravamo da li su dežurne gradske službe spremne za doček Nove godine i otkrivamo kakvo nas vrijeme očekuje u novogodišnjoj noći i tokom prazničnih dana.&nbsp;
Saznajte i kako će Novu godinu dočekati građani Podgorice, Kotora i Bara, a ekipa Budilnika pripremila je i posebno iznenađenje za naše gledaoce i goste.
Druženje u Srećnom danu nastavljamo u prazničnoj atmosferi.&nbsp;
Savjete o tome kako izgleda savršena praznična trpeza donose Dejan i Dražen Mugoša, šefovi kuhinje.&nbsp;
Naši gosti biće Predrag Peđa Nedeljković i Forte bend, a gledaoci Srećnog dana uživaće i u programu Art grupe Montenegro.&nbsp;
Budite sa nama od 9 do 11 h!

Posljednje izdanje Budilnika za 2024: Kako organizovati budžet tokom praznika, kako će Novu godinu proslaviti građani Podgorice, Kotora i Bara...

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un održao je prošle nedjelje ključni sastanak vladajuće stranke u zemlji, javila je državna agencija KCNA u nedjelju.
Na sastanku partijskih i vladinih zvaničnika odlučeno je da će Sjeverna Koreja pokrenuti „najžešću“ strategiju suprotstavljanja Sjedinjenim Državama zbog svoje bezbjednosti i nacionalnih interesa, navodi se u izvještaju.
Savez između Južne Koreje, SAD i Japana proširio se na „nuklearni vojni blok“, a Južna Koreja je postala „antikomunistička ispostava“ za SAD, dodaje se u izvještaju KCNA.
- Ova realnost jasno pokazuje u kom pravcu treba da napredujemo i šta treba da radimo i kako - navodi se u izvještaju, prenosi Rojters.
Na sastanku od 23. do 27. decembra takođe je razmatrano postupanje tokom poplava ranije ove godine, uključujući dovođene onih čiji su domovi pogođeni u Pjongjang.
Takođe je odlučeno da će Sjeverna Koreja promovisati odnose sa „prijateljskim“ zemljama.
Kim Džong Un je takođe pozvao na napredak u odbrambenoj nauci i tehnologiji.
Takvi sastanci često traju nekoliko dana i korišćeni su posljednjih godina za davanje ključnih poruka spoljne i unutrašnje politike.
Pjongjang je imenovao Pak Thae Songa, partijskog sekretara, za novog premijera koji će zameniti Kim Tok Huna.
Ministar inostranih poslova Čoe Son Hui imenovan je za člana moćnog Politbiroa Centralnog komiteta stranke.
Ovom 11. plenarnom sjednicom osmog centralnog komiteta Radničke partije Koreje završava se godinu u kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin održao samit sa Kimom i potpisao sporazum u kojem je su ove zemlje obećale da će braniti jedna drugu.
Vašington i Seul kritikovali su vojnu saradnju dvije zemlje, uključujući, kako kažu, slanje sjevernokorejskih trupa da se bore za Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine.

Sjeverna Koreja pokreće „najžešću“ strategiju protiv SAD

Društveni mediji postali su ključni alati za oblikovanje mišljenja, stavova i ponašanja ljudi u savremenim društvima. Broj korisnika interneta “eksplodirao” je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u našim životima.
Kritički osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i političkih stavova, sve je nužnije i u kontekstu demokratija – relevatnosti izvora, slobode izražavanja i pristupa informacijama, što ključno doprinosi donošenju odluka i učestvovanju građana u političkom životu.
Tradicionalni mediji &nbsp;– televizija i štampa – prešli su, u prethodne dvije decenije, put od “embedded journalisam” do “embedded media”.
Tokom rata u Iraku 2003. lansirano je “embedded” novinarstvo. Odnosilo se na ratne dopisnike koji su bili pridruženi vojnim jedinicama uključenim u oružane sukobe. Sada su televizija, štampa, sve više i portali “embedded media”. Odnosi se na tradicionalne medijske sadržaje koji su integrisani ili pridruženi u digitalne platforme ili proizvode.
Pogledajmo zato kako (društveni) mediji kroz manipulacije utiču na oblikovanje mišljenja i političke stavove – u svijetu i u Crnoj Gori – te da li su izazovi isti u Ohaju i u Šavniku?
<h2>Filter bablom ćeš me, filer bablom ću te</h2>
Sjećate se one brzalice iz djetinjstva – kamenčićem ćeš me, kamenčićem ću te.
Sada bi mogla da glasi &nbsp;– filter bablom ćeš me, filer bablom ću te.
Kako smo i rekli, više nije vijest da su društveni mediji dominantan izvor informacija za milione ljudi širom svijeta. Dok čekamo podatke za godinu koja je na izmaku, poslužimo se onima iz 2023 – više od 4,5 milijarde ljudi koristi društvene medije, što ih čini nesumnjivim liderom u distribuciji vijesti i informacija.
Jedna od najvažnijih moći društvenih medija je njihova sposobnost da direktno dopru do ljudi, i to često na “personalizovan” način. Algoritmi koji upravljaju ovim platformama prilagođavaju, naime, sadržaj na osnovu interesovanja korisnika, što često stvara takozvani “filter bubble” efekat. To znači da korisnici dobijaju informacije koje su u skladu sa njihovim stavovima, dok se informacije koje bi mogle biti suprotne njihovim uvjerenjima selektivno uklanjaju ili potiskuju. Na ovaj način, ljudi često nisu izloženi različitim perspektivama, što čini pogodnu sredinu za manilupisanje, političku polarizaciju i radikalizaciju mišljenja i društava u cjelini.
<h2>Bauk komunizma</h2>
Drugi ozbiljan aspekt su dezinformacije i propaganda, koji su postali ključni problem, a društveni mediji igraju dominantnu ulogu u njihovom širenju.
Lažne vijesti šire se i prelaze granice nacionalnih država, “svjetlosnom” brzinom, stvarajući globalne kampanje manipulisanja.
Manipulatori tako “inspirišu” jedni druge – imajući priliku da u realnom vremenu provjeravaju koja od tehnika i taktika “radi” bolje od drugih.
Evo primjera iz nedavne američke predsjedničke kampanje. Republikanski kandidati nebrojeno puta plasirali su teze, optužbe da je administracija Džozefa Bajdena i Kamale Haris pod uticajem “radikalnih ljevičarskih snaga” i da podržava komunističke ili socijalističke politike. Ove optužbe bazirale su se na određenim političkim potezima koje je preduzimala administracija demokratsktih kandidata – poput velikih paketa pomoći tokom pandemije COVID-19, proširenja socijalnih programa i podrške zakonu o klimatskim promjenama.
Tramp i njegovi saveznici koristili su društvene medije (posebno X i Fejsbuk) kako bi stvorili narativ da Bajden i Haris žele da “unište kapitalizam” i transformišu SAD u socijalističku državu, čime su podstakli strah među konzervativnim biračima, posebno među starijim generacijama, onima sa predrasudama prema socijalističkim idejama, ali i kod porodica koje su u Ameriku emigrirale, bježeći od komunističkih režima.
Ovaj narativ nije bio samo politički napad, već emocionalna manipulacija biračima koji su bili skloni da povjeruju kako bi “radikalna ljevica” mogla potpuno da promijeni njihov, tradicionalni, američki način života.
Bilbordi, reklame, pridruženi medijski sadržaji i virali na društvenim mrežama korišćeni su za isticanje poruke kako su predsjednik ili predsjednica iz redova Demokrata prijetnja slobodi i pravom (tradicionalnom) američkom načinu života.
Na ovom primjeru jasno vidimo nekoliko stvari.
Najprije, koliko je moćan alat manipulacija strahom– korišćenje termina poput “komunizam” i “socijalizam” ima duboke emocionalne konotacije u američkom društvu, zbog istorijskog straha od komunizma, naročito tokom Hladnog rata. Tramp i njegovi saveznici iskoristili su ove strahove da mobilizuju birače. Ovaj napad bio je posebno uspješan zbog načina na koji su društveni mediji korišćeni za širenje dezinformacija. Mnoge od izrečenih tvrdnji bile su bez osnova, ali su brzo postajale viralne. Memovi, viralni postovi i video klipovi sa dramatičnim porukama o “socijalizmu” u Americi postali su redovni na Fejsbuku i X, kao i drugim platformama. Lažna prijetnja od komunizma postajala je centralni narativ u političkom diskursu. To je dovelo je do dodatne polarizacija biračkog tijela.
Birači skloni konzervativnim stavovima dodatno su bili motivisani da izađu na izbore i glasaju protiv demokratske kandidatkinje, ali je i umanjilo podršku progresivnijih birača koji su bili skeptični prema nekim od ekonomskih politika Demokrata. Sve ovo, dakle, nije bila samo politička taktika Republikanaca, nego snažan primjer kako (društveni) mediji mogu biti iskorišćeni za širenje straha, polarizacije i dezinformisanje. &nbsp;
<h2>I mi komunizam za trku imamo</h2>
Priču je moguće “preslikati” na domaći teren. Tako dolazimo do narativa o „odbrani tekovina 30. avgusta“ i “zaštiti prave (tradicionalne) Crne Gore”.
Taj narativ postao je ključni politički alat, jedini zajednički imenitelj, tačka mobilizacije i osnova manipulacije aktuelne političke većine u Crnoj Gori.
Oslanja se na polarizaciju na kojoj je i izvojevan “30. avgust”.
Cilj je da se održi slika “dobrog” i “lošeg”, da se održi – ako već ne može da se pojača – polarizacija društva na strahu od povratka DPS-a na vlast i da se neprestano održava emocionalna reakcija kod birača na toj osnovi.
Podsjetimo se – narativ o “tekovinama 30. avgusta” potiče iz dana kada je na parlamentarnim izborima 2020. godine postignut ključni politički preokret u Crnoj Gori. Tada je opozicija, okupljena oko Srpske pravoslavne crkve, ostvarila izbornu pobjedu protiv DPS-a (Demokratske partije socijalista) i formirala novu vlast.&nbsp;
I sami (društveni) mediji bili su značajni za izborni ishod 30. avgusta. Tokom izborne kampanje bili su ključni alat za političke stranke tadašnje opozicije. Korišćenje društvenih medija za širenje političkih poruka i mobilizaciju birača bilo je izraženo, a pratile su ih dezinformacije i lažne vijesti. Takođe, društveni mediji su bili korišćeni za mobilizaciju i organizaciju protestnih akcija.
Vratimo se narativouo “tekovinama 30. avgusta”.
“30. avgust” označava datum kada je postignut ključni politički korak, a sam događaj ima duboko simboličko značenje. Ovaj datum se, dakle, vidi kao trenutak kada je došlo do promjene vlasti, smjene starog političkog establišmenta i početka nove političke ere u Crnoj Gori koja, ustvari, znači vraćanje “pravim, tradicionalnim” vrijednostima.
Za pristalice aktuelne vlasti, “tekovine 30. avgusta” označavaju pobjednički trenutak “u borbi protiv korupcije, autokratije, i stagnacije” koja je prema njihovim tvrdnjama obilježila prethodne decenije. Za mnoge, to je trenutak kada je na scenu stupio politički pokret koji se zalaže za proširenje sloboda, demokratizaciju i veću zastupljenost nacionalnih i vjerskih zajednica, što se posebno isticalo u kontekstu odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenoj ulozi u Crnoj Gori.
Pogledajmo sada kako se manipuliše tim narativom.
Jedan od ključnih elemenata jeučvršćivanje duboke polarizovanosti društva. Podrazumijeva podjelu na “dobru” stranu, koju predstavljaju oni koji su dio pobjedničke koalicije, i “lošu” stranu”, koju predstavljaju politički protivnici, naročito oni iz DPS-a. Kroz ovu podjelu, stvorena je jasna emocionalna linija koja mobilizuju birače na one koji podržavaju „tekovine“ i one koji žele da“vrate montenegrinski režim”i “ugroze postignuća”.
Kroz ovaj narativ često se koristi strah kao alat političke manipulacije.
Stalni pozivi na „odbranu tekovina“ uključuju tvrdnje da bi povratak na vlast partija poput DPS-a značio “povratak autoritarnog režima, korupcije, netransparentnosti i lažnih, montenegrinskih, milogorskih vrijednosti”.
Tako politički lideri vladajućeg desnog političkog spektra često govore o tome da bi povratak DPS-a značio povratak u period kontrolisane medijske scene, gušenja političkog pluralizma i jačanja oligopolskih mreža. Time se pojačava strah kod birača koji su skloni da vjeruju kako su „tekovine 30. avgusta” sve suprotno tome.
Zato narativ o „odbrani tekovina“ često ide u pravcu idealizacije trenutne vlasti i njenih postignuća, dok se previđaju ili umanjuju negativne strane novog političkog poretka. Kroz ovakav narativ, postignuća kao što su promjene u odnosima sa crkvama, te nova politika prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi prikazuju se kao apsolutno pozitivni, a zanemaruju se svi izazovi koji prate ove promjene.
Manipulacija narativom „odbrana tekovina 30. avgusta“ ima i funkciju isključivanja konkretnih političkih rješenja.
Umjesto da se razmatraju specifična pitanja i strategije za rješavanje problema u Crnoj Gori, kampanje u (društvenim) medijima često se usmjeravaju na simboličke borbe: ko je „čuvar tekovina“, ko je protiv njih, ko je „tradiocionalista“, a ko “zastupnik lažnih vrijednosti”.
Ova manipulacija omogućava političarima da izbjegnu stvarnu odgovornost za upravljanje državom, dok istovremeno polarizuju birače kroz identifikaciju sa simboličkim temama.
Narativ o „odbrani tekovina 30. avgusta“ u crnogorskoj političkoj areni nije, dakle, samo politički slogan, već i moćan alat manipulacije.
Kroz njega se koristi polarizacija, strah, idealizacija vlasti i izbjegavanje konkretnih političkih rješenja.
<h2>Halo Ohajo, Šavnik ovdje</h2>
Nadamo se da je sada, na kraju teksta, čitaocima jasan odgovor na pitanje iz naslova – što povezuje Ohajo i Šavnik?
Društveni mediji imaju sposobnost da ozbiljno utiču na političku polarizaciju, jednako u velikim zemljama kao i u malim, poput Crne Gore. Političke stranke, pa čak i pojedinci (sjetimo se Ilona Maska), koriste sve više, češće i beskrupuloznije društvene medije kako bi proširili svoje stavove i diskreditovali konkurenciju. To dovodi do sve oštrijih polarizacija među ljudima. Ovakva i ovolika polarizacija rezultira stvaranjem “ekvivalentnih ekosistema” gdje su korisnici okruženi informacijama koje potvrđuju njihove već formirane stavove, dok suprotni stavovi bivaju ignorisani.
Sa porastom broja dezinformacija i polarizacije, mora se postaviti pitanje o odgovornosti platformi kao što su Fejsbuk, X, Jutjub i TikTok. Ove platforme moraju snositi odgovornost za sadržaj koji se širi na njihovim mrežama.
U Sjedinjenim Američkim Državama sada postoje pokušaji da se regulisanje društvenih medija stavi u centar političkih diskusija. Sa povratkom Trampa na vlast, očito je, to će biti mnogo teže.
U Crnoj Gori, kao i u drugim balkanskim zemljama, i dalje postoji manjak zakonske regulative koja bi se bavila pitanjem odgovornosti za širenje dezinformacija u (društvenim) medijima. Iako postoje zakoni koji se odnose na klevetu i zaštitu ličnih podataka, jačaju glasovi koji upozoravaju da bi specifični zakoni koji regulišu društvene medije mogli biti ključni u smanjenju štetnog uticaja dezinformacija. Stvarni dijalog, čak i ozbiljniji pokušaji, za sada izostaju.
Kao činjenica ostaje da su regulisanje sadržaja na internetu i borba protiv dezinformacija neki od glavnih izazova za vlasti, novinare, ali i same tehnološke kompanije.

Uticaj (društvenih) medija na oblikovanje političkih stavova – Što povezuje Ohajo i Šavnik?

Grčka je u ponedjeljak objavila planove za uvođenje aplikacije koja bi trebalo da poboljša nadzor roditelja nad mobilnim uređajima njihove djece, preko digitalne verifikacija starosti i kontrole pretrage interneta.
Ministar za digitalnu upravu Demetris Papastergiu rekao je da je aplikacija "Dječji novčanik", koja bi trebalo da bude lansirana u martu, ima za cilj da zaštiti djecu mlađu od 15 godina od rizika prekomjerne i neprikladne upotrebe interneta.
Ta aplikaciju će biti povezana s platformom za e-usluge i funkcionisaće zajedno s postojećom aplikacijom za koju odrasli koriste za digitalne identifikacione dokumente.
- To je velika promjena - rekao je Papastergiu novinarima, dodajući da će aplikacija integrisati napredne algoritme za praćenje korišćenja i primijeniti stroge procese autentifikacije.
Aplikacija "Dječji novčanjik" će, kako dodaje, raditi dvije glavne stvari: znatno će olakšati roditeljsku kontrolu i biće njihov zvanični nacionalni alat za provjeru starosti korisnika.
Istraživanje koje je ovog mjeseca objavila grčka istraživačka organizacija KMOP pokazalo je da 76,6 odsto djece uzrasta od devet do 12 godina ima pristup internetu putem ličnih uređaja, 58,6 odsto svakodnevno koristi društvene mreže, a 22,8 odsto je naišlo na neprikladan sadržaj.
Papastergiu je rekao da se Vlada nada da će aplikacija za djecu biti instalirana na pametnim telefonima koji se prodaju u Grčkoj do kraja 2025.
Mada nailaze na kritikama nekih grupa za digitalna prava i vjerskih grupa, aplikacije i onlajn usluge koje kontroliše Vlada – od kojih su mnoge uvedene tokom pandemije – generalno su popularne u Grčkoj, jer se na njih gleda kao na način da se zaobiđe tradicionalno spora birokratija.
Planirane grčke mjere za onlajn zaštitu djece mogle bi da odu dalje od propisa koji su već na snazi u nekoliko evropskih zemalja uvođenjem direktnijeg učešća vlade.
Mjere će takođe pomoći da društvene mreže budu odgovornije u sprovođenje kontrole starosti, rekao je Papastergiu.

Grčka najavljuje aplikaciju za nadzor roditelja nad mobilnim njihove djece

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: izazivanje-opste-opasnosti

Nikšićanin osumnjičen da je pucao u sugrađanina, oduzeti puška, municija i eksplozivi

Posljednje izdanje Budilnika za 2024: Kako organizovati budžet tokom praznika, kako će Novu godinu proslaviti građani Podgorice, Kotora i Bara...

Sjeverna Koreja pokreće „najžešću“ strategiju protiv SAD

Uticaj (društvenih) medija na oblikovanje političkih stavova – Što povezuje Ohajo i Šavnik?

Grčka najavljuje aplikaciju za nadzor roditelja nad mobilnim njihove djece

PRATITE TVe UŽIVO