Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske po tužbi nekadašnjeg predsjednika vlade ove zemlje, Iva Sanadera i šefa mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.
Njih dvojica tvrde da u Hrvatskoj nijesu imali pošteno suđenje, prenose mediji. Hrvatski mediji pišu da se Sanader i Hernadi pozivaju na član 6 Konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravedno suđenje.
Smatraju da je njihova osuđujuća presuda bila proizvoljna i protivna garantovanom pravednom suđenju, te načelu jednakosti oružja u krivičnom postupku.
Navode da nijesu mogli iznijeti svoju odbranu, da je sud bez adekvatnih razloga odbacio njihove predloge za izvođenje i uvid u dokaze.
Sanader je u tužbi naveo i javne istupe brojnih političara kao i službene izjave koje su mu, kako je kazao, povrijedile pretpostavku nevinosti, javljaju hrvatski mediji.
Podsjetimo, Sanader je proglašen krivim da je primio 10 miliona eura mito od Hernadija kako bi njegova kompanija MOL preuzela kontrolu nad hrvatskom Inom.
Presuda je postala pravosnažna 2014. godine. Ustavni sud je naredne godine ukinuo presudu uz obrazloženje da niži sudovi nijesu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti predsjednika vlade polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade Hrvatske i MOL-a bili protivni interesima države. To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade Hrvatske za sklapanje ugovora, te instrumentalizovalo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.
U decembru 2015. godine ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a četiri godine kasnije obojica su osuđeni.
Sanader je nedavno pušten iz zatvora na uslovnu slobodu, a Hernadi je sve vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivo Sanader tužio Hrvatsku sudu u Strazburu

Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader izašao je u ponedjeljak na uslovnu slobodu nakon što je odslužio dvije trećine 18-godišnje kazne zatvora zbog više slučajeva korupcije i zloupotrebe položaja.
Sanaderov advokat Dragan Crnković izjavio je da su ispunjeni svi zakonski uslovi da njegov klijent izađe na slobodu, prenijela je Hrvatska radio-televizija (HRT).
Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, pošto je pravosnažno osuđen u tri slučaja: zbog izvlačenja novca iz javnih preduzeća u slučaju "Fimi Media", za traženje i primanje mita u slučaju "Planinska", kao i za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u u zamjenu za mito.
Crnković je rekao je da je osim Sanaderovih godina života, jedan od razloga koje su navedeni u molbi za puštanje njegovo zdravstveno stanje, ali da to nisu osnovni razlozi, već i činjenica da ispunjava uslove iz Kaznenog zakona. Dodao je da je bivši premijer polovinu kazne odslužio 15. avgusta 2023.
On je rekao da će Sanader nakon izlaska iz zatvora najprije imati obavezu da se javi u policijsku stanicu u Zagrebu, a zatim i u probacijski centar.
Sanader će, prema riječima advokata, imati obvezu da se svakog mjeseca javlja policiji, neće smjeti da mijenja prebivalište i boravište i njega formalno preuzima Županijski sud u Zagrebu, od koga će morati da tražiti rješenje da bi promijenio prebivalište i boravište.
Bivši premijer Hrvatske do sada je iza rešetaka, u pritvoru ili po presudama, proveo gotovo devet i po godina. Prijevremeni otpust u hrvatskom zatvorskom sistemu može da se tražiti nakon polovine izdržane kazne, a najčešće se odobrava nakon dvije trećine kazne.
Sanader je, nakon nekoliko pritvaranja i puštanja na slobodu, u zatvoru bio neprestano od aprila 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju "Planinska" na šest godina zatvora. U tom slučaju nekadašnji vlasnik mjesne industrije i poslanik njegove Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Stjepan Fiolić priznao je da je bivšem premijeru donio deset miliona kuna (oko 1,35 miliona eura) i milion eura provizije.
Sredinom oktobra 2021. najviši sud djelimično je potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju "Fimi media", po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i kompanija morati platiti 3,5 miliona kuna (oko 470.000 eura) kazne, dok je Sanaderu, uz povraćaj nezakonite koristi, kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Vrhovni sud je u oktobru 2021. potvrdio prvostepenu presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
U nizu dugogodišnjih postupaka Sanader je u oktobru prošle godine u ponovljenom suđenju nepravosnažno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi "Hypo", za što je u pređašnjim postupcima dva puta bio osuđen.

1250x600

1084x550

Bivši hrvatski premijer Sanader izašao na uslovnu slobodu

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader pušten je na uslovnu slobodu, potvrđeno je za Jutarnji list u Županijskom sudu u Sisku. Odluka je donijeta danas na sjednici sudskog vijeća, a odnosi se na izdržavanje zatvorske kazne koju Sanader služi u kazneno-popravnoj ustanovi u Lipovici.
Sanader, koji je pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, prethodno je viđan u Zagrebu i Kutini, gdje je koristio određene pogodnosti prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.
Danas je na sisačkom Županijskom sudu održano i ročište na kojem je, prema dostupnim informacijama, odlučeno da bivši premijer ispunjava sve zakonske uslove za prijevremeni izlazak iz zatvora, prije nego što je kaznu u cijelosti odslužio. Još ranije je njegov branilac, poznati advokat Čedo Prodanović, najavljivao da će tražiti Sanaderovo puštanje na slobodu prije isteka kazne.
– Nisam dobio nikakvo zvanično obavještenje o tome, ovo mi je prva vijest – rekao je Prodanović za medije, dodajući da nije bio upoznat ni s time da je danas u Sisku održano ročište.
Podsjetimo, Sanader je osuđen po tri različite pravosnažne presude. Zbog izvlačenja novca iz državnih firmi u tzv. "crni fond" Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i zbog neevidentiranih donacija koje su završile u stranačkoj kasi, izrečena mu je kazna od sedam godina zatvora.
Dodatnih šest godina dobio je zbog uzimanja 17,5 miliona kuna mita od Stjepana Fiolića, u zamjenu za pogodovanje pri prodaji poslovne zgrade Ministarstvu odbrane.
Još šest godina zatvora izrečeno mu je zbog prepuštanja upravljačkih prava nad energetskom kompanijom INA mađarskom MOL-u, za što je, prema presudi, primio mito od deset miliona eura.
Prije dvije godine mediji su izvještavali da bi tada 69-godišnji Sanader, bez uslovnog otpusta, mogao ostati iza rešetaka sve do 80. godine života.

Hrvatska: Sanader pušten na uslovnu slobodu

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

The Ambassador of the Republic of Serbia to Montenegro Nebojša Rodić was summoned for talks at the Ministry of Foreign Affairs of Montenegro regarding a post published on the official X account 2Serbia in English“ of the Office for Public and Cultural Diplomacy of the Government of the Republic of Serbia, in which the issue of the status of the Serbian language in Montenegro was commented on in an inappropriate manner.
During the meeting, it was emphasized that the post disseminated through an official communication channel of the Government of the Republic of Serbia is considered unacceptable, given that it concerns matters that fall exclusively within the jurisdiction of Montenegro’s constitutional and legal system.
Ambassador Rodić was informed that, in accordance with Article 13 of the Constitution of Montenegro, the Serbian language is in official use, which confirms that Montenegro respects the rights of all citizens who use it. It was also recalled that Article 10 of the Constitution of the Republic of Serbia stipulates that the Serbian language is in official use, indicating the same constitutional practice in both states.
The Ministry of Foreign Affairs stated that it expects official communication between the two countries to be conducted in a manner that contributes to regional stability, mutual respect, and the further enhancement of cooperation, with full respect for sovereignty and internal jurisdiction.

MFA: We pointed out to the Serbian Ambassador that the post was unacceptable

Reforme u okviru Plana rasta se ne smiju svesti na puko tehničko usklađivanje s pravnom tekovinom EU, već moraju biti proces unutrašnje demokratizacije zasnovan na vrijednostima ukoliko želimo istinsko približavanje EU, njenim standardima i najboljima praksama, poručila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je, kao predstavnica civilnog društva iz države koja nije članica EU, učestvovala na sastanku Sekcije za vanjske odnose Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta, na kojem je razmatran nacrt mišljenja o ulozi civilnog društva u podršci reformama kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, kao i na reformskom putu Ukrajine.
Tokom rasprave ukazala je na sužen prostor za djelovanje civilnog društva u Crnoj Gori, izostanak inkluzivnosti, te na postojanje formalnih, ali ne i suštinskih mehanizama saradnje Vlade i NVO.
&nbsp;- Ovaj dokument mora adresirati prostor za civilno društvo kao preduslov reformi, potrebu približavanja reformi građanima i snaženja principa šireg društvenog, a ne samo vlasništva vlasti nad reformama. Reforme u okviru Plana rasta se ne smiju svesti na puko tehničko usklađivanje s pravnom tekovinom EU, već moraju biti proces unutrašnje demokratizacije zasnovan na vrijednostima ukoliko želimo istinsko približavanje EU, njenim standardima i najboljima praksama. U suprotnom, ovaj instrument ostaje model “reforme za novac”, što nije održivo i može imati negativne posljedice i za EU i za državama koje su u procesu pristupanja - poručila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2017324215607660913&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uljarević: Reforme u okviru Plana rasta ne smiju biti puko tehničko usklađivanje s tekovinom EU, već proces unutrašnje demokratizacije

Ova Vlada je prije svega formirana na bazi interesa, a ne na bazi politika principa i programa koji nude, nego je goli interes u pitanju i ne postoji ništa drugo. Izlazak Demokratske narodne partije iz Vlade neće promijeniti nešto, te pozicije će zauzeti koalicioni partner Andrija Mandić - rekao je međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
On smatra i da priča oko EU agende nema uporište u činjenicama i u situaciji u kojoj živimo, jer upravo najveći anti EU produkti i smetnje koje su dolazile na EU putu nijesu dolazile od, nego iz parlamentarne većine-
- Svim akterima koji se kunu u evropske integracije, ako je već to prioritet nad prioritetima, te da treba preći preko svega samo da stigne do toga cilja, onda bi logičan zaključak bio da treba doći do prekomponovanja parlamentarne većine. Međutim oni to nijesu uradili, i to iz prostog razloga što ih drži interes koji je utvrđen, veze koje su uspostavljene i odlučili su uprkos preprekama koje imaju na tom putu da se drže tih ustaljenih pozicija - naglasio je Đuričković.
Ocjenjuje da je izlazak DNP-a iz Vlade i lokalne vlasti u Podgorici, uz forsiranje identitetskih pitanja, dio plana i agende koji sprovodi koalicija Za budućnost Crne Gore.
Ovaj plan, prema njegovim riječima, karakteriše posljednje dvije godine jedinstven obrazac ponašanja usmjeren ka destabilizaciji prilika u Crnoj Gori.
- &nbsp;Riječ je o strateškom pozicioniranju uoči izbora 2027. i zauzimanju status prema biračkom tijelu koje je nezadovoljno radom Vlade. To je grupacija koja od samoga starta igra opozicionu ulogu unutar same parlamentarne većine, sa određenim zahtjevima i inicijativama koje u kontinuitetu pokreću. Mislim da je na godinu i po do izbora samo došlo do pregrupisavanja snaga, zauzimanje taktičkih pozicija za predstojeće izbore, gdje je jedan subjekt koji je bio najviše opoziciono nastrojen, u toj samoj parlamentarnoj većini, formalizovao svoju poziciju - ocijenio je Đuričković.
<h2>Prekompozicija</h2>
To, kako dodaje, može da se vidi i po načinu na koji su oni izašli danas iz Vlade.
- Vjerovatno nije notifikovano da su rekli da ministri podnose ostavke i da su oni kadrovi po dubini profesionalci i ostaće na tim pozicijama da primaju plate i zauzimaju ta mjesta, iako je riječ o klasičnim partijskim imenovanjima. Slična situacija je i u Glavnom gradu, gdje su oni rekli da oni uskraćuju podršku Saši Mujoviću. Međutim ni jednu jedinu riječ nijesu rekli o kadrovima koji zauzimaju odgovorne pozicije u Glavnom gradu, nijesu se ni osvrnuli na to, pretpostavljam da to ulazi u ovu grupu ljudi koji će ostati na tim pozicijama. Ostaje da vidimo, možda i tu dođe do prekompozicije - rekao je Đuričković.
Navodne razmirice između predsjednika Skuštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića i lidera DNP-a Milana Kneževića su, kako je kazao, "uobičajene diobe jedne te iste ćelije, jer oni imaju iste ciljeve sa različitim putevima".
- To znači da su oni konstatovali da unutar njihovog biračkog tijela i nekog biračkog tijela koji potencijalno mogu da dobiju postoje dva različita puta i odlučili su da idu u dva različita pravca kako bi pokupili što veći broj glasova - istakao je Đuričković.
Vjeruje da bi izlazak DNP-a u normalnom političkom društvu imao i te kako uticaja, jer bi takva vlada imala novi obrazac politika koje sprovodi, što, ističe on, nije slučaj sa 44. Vladom Crne Gore.
Smatra da je fingiran sukob u kome bi NSD trebala da predstavlja umjerenu srpsku struju, DNP pak tvrdokornu, dok bi Pokret Evropa sad bio, tvrdokorni zastupnik crnogorskih interesa i na taj način da pasiviziraju opoziciju, što, poručuje on, teško može proći.
<h2>Crvena linija</h2>
Komentarišući poziv Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Srbije Nebojši Rodiću zbog neprimjerenog komentarisanja statusa srpskog jezika u Crnoj Gori rekao je da je to "davno pređena crvena linija".
- Da sam kojim slučajem ministar vanjskih poslova ili predsjednik Vlade, nijesam siguran da bi mi sedam dana ambasador Srbije bio poželjna osoba u Crnoj Gori, već bi bio i te kako protjeran - kazao je Đuričković.
Tu bi, kako dodaje, bilo jedno upozorenje, bez drugoga.
- Ovo što radi Srbija, način na koji oni komentarišu, način na koji se oni miješaju u unutrašnje prilike Crne Gore samo govori o onome što je vidljivo, bez onoga što znamo da postoji i u pozadini, čemu smo imali prilike da svjedočimo svih ovih godina - rekao je Đuričković.
Ističe da to zahtijeva mnogo oštrije reakcije.&nbsp;
- Nažalost, nijedan od zvaničnika iz Crne Gore nikad nije imao hrabrosti da koristi poziciju koju ika Crna Gora da konačno se riješi taj odnos Beograda prema Crnoj Gori. Ubijeđen sam da se to ne može riješiti nekim dijalogom, jer taj dijalog traje već 100 i kusur godina i on nikad nije uspio, nikad nije doveo do toga da mi imamo poštovanje Beograda prema Podgorici. To mora da se riješi drugačijim diplomatskim i ekonomskim alatima - ocijenio je Đuričković.
Navodi da Crna Gora kupuje više od 400 ili 500 miliona eura robe iz Srbije svake godine i da to može da se kupi i na drugim adresama.
- Ako je to cijena koju su spremni da plate a da žele da zadrže miješanje u unutrašnje stvari na brutalan način, to bi im bio prvog radnog dana moj odgovor - poručio je Đuričković.
<h2>Beznadežna situacija</h2>
Komentarišući &nbsp;bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja presude, &nbsp;Đuričković poziva građane da pogledaju jučerašnji intervju direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, jer će im biti jasno u kakvom je stanju država i kakvom su stanju državne institucije.&nbsp;
- Toliko je beznadežna situacija da ne postoji način na koji se to može opravdati. Možda najslikovitije govori odgovor njegov na pitanje zbog čega nije postavio dva policajca da nadgledaju toga čovjeka, da nadgledaju ulazna vrata ako ništa drugo, to da je Medenica mogao da se spusti kanapom sa terase. Stvarno nemam riječi, neka građani sami donose odluku - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC3GEXzc1GZs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Izlazak DNP-a iz Vlade neće promijeniti nešto, te pozicije će zauzeti Mandić

U Budilniku vikendom otvaramo jutro pričama koje govore o zdravlju, identitetu i kreativnosti.
Istražujemo koliko je živa i dalje prisutna u crnogorskim zdravstvenim ustanovama i da li sistem zna gdje završava opasan medicinski otpad. Donosimo i priču o mladim djevojkama iz Kolašina koje njeguju tradicionalno pjevanje „na glas“ – jedan od najstarijih izraza crnogorske kulture.
Za kraj, u rubrici Uradi sam, Amela Čirgić pokazuje kako nastaju pletene torbe i šta svako od nas može napraviti kod kuće.
Budilnik vikendom – informisano, inspirativno i drugačije jutro.
Emisiju uređuje i vodi Safeta Ljuca.
Budite uz TV E od osam sati!

Tag: ivo-sanader