Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.
Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.
- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.
Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.
- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.
U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.
Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.
Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela trgovina ljudima.
Kako je saopšteno iz VDT-a u Podgorici, krivično djelo je izvršeno na štetu djeteta.

Optužnica protiv dvije osobe zbog trgovine ljudima

Filmski centar Crne Gore predstavio je crnogorsku kinematografiju na 78. Filmskom festivalu u Kanu, učešćem na filmskom marketu „Marche du Film“, gdje je crnogorska kinematografija predstavljena u okviru Paviljona Jugoistočne Evrope, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Kiprom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Srbijom, saopšteno je iz Filmskog centra.
U okviru ovogodišnjeg festivala potpisan je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Republike Francuske. Sporazum su potpisale ministarka kulture i medija Crne Gore, Tamara Vujović, i ministarka kulture Republike Francuske, Rašida Dati, istaknuto je u saopštenju.
- Moram da kažem da je ovo kruna jednog izuzetno vrijednog rada Filmskog centra Crne Gore koji od 2017. godine od kad je osnovan radi veoma posvećeno na pozicioniranju crnogorske kinematografije u Evropi i u svijetu i ovo je kruna svega toga jer je ovo najviši akt koji će ratifikovati francuski parlament, a koji je naša vlada već usvojila, kojim se zaista pokazuje da su Crna Gora i Filmski centar najmlađi, ali najživlji i najuspješniji primjer kinematografije Zapadnog Balkana- izjavila je ministarka Vujović.
Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, istakla je značaj ovog sporazuma.
&nbsp;- Radi se o višegodišnjem procesu pregovora i uspostavljanja veza, prvo sa Nacionalnim centrom za kinematografiju i pokretne slike Francuske (CNC), a zatim i potpisivanjem memoranduma o saradnji prošle godine. Ovaj sporazum je izuzetno bitan ne samo nama kao zemlji Zapadnog Balkana, već i Francuzima koji su pokazali veliko interesovanje prema našoj kinematografiji. Sada postajemo još jedna zemlja koja ima potpisan koprodukcijski sporazum, što znači da ćemo moći mnogo intenzivnije da se povezujemo sa francuskim producentima i kinematografijom, kao i sa svim zemljama gdje je francuska kinematografija, kao vodeća evropska i svjetska filmska sila, izuzetno prisutna- kazala je.
Ministarka Vujović je prilikom boravka u Kanu posjetila i crnogorski paviljon, gdje je imala priliku da se upozna sa aktuelnim filmskim projektima.
Filmski centar Crne Gore je na marketu predstavio potencijale i kapacitete zemlje kao filmske destinacije, kao i katalog „Montenegrin Cinema 2025“ koji sadrži pregled aktuelnih filmskih projekata u različitim fazama realizacije.
Direktorica Aleksandra Božović učestvovala je na Generalnoj skupštini Asocijacije direktora evropskih filmskih agencija (EFAD), gdje su se okupili predstavnici nacionalnih filmskih i audiovizuelnih centara iz zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Norveške, Sjeverne Makedonije, Srbije, Švajcarske, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
Na 76. Generalnoj skupštini European Film Promotion (EFP), pan-evropske mreže posvećene promociji evropske kinematografije koja okuplja 38 predstavnika filmskih fondova iz cijele Evrope, kao nacionalni predstavnik Crne Gore učestvovao je savjetnik za međunarodnu saradnju i promociju u Filmskom centru Marko Eraković, predočeno je u saopštenju.
U okviru festivala održano je 26. izdanje programa „Producenti u pokretu“ („Producers on the Move“) na kome je učestvovala crnogorska producentkinja Bojana Radulović, selektovana od strane European Film Promotion (EFP), uz podršku Filmskog centra Crne Gore.&nbsp;
- Jako sam zadovoljna što sam dio ove priče. Selekcioni proces nije lagan – morate imati određene kriterijume, listu festivala, kao i jaku radionicu poput EAVE u mom slučaju. Sve kolege producenti iz Evrope sa kojima sam okružena već imaju mnogo filmova za sobom, čak i na ovogodišnjem izdanju u Kanu. Zaista sam ponosna što sam dio programa koji je inače izuzetno intenzivan i koristan- izjavila je Radulović.
U cilju dodatnog osnaživanja ženskog stvaralaštva, Centar je organizovao panel diskusiju „Osnaži njen film: Rodna raznolikost u filmu u Jugoistočnoj Evropi“.
Događaj je organizovan u partnerstvu sa Evropskom ženskom audiovizuelnom mrežom (EWA).
Na panelu su učestvovale: Bojana Radulović, producentkinja; Biljana Tutorov, rediteljka i producentkinja; Letijica Kulik, regionalni ataše za audiovizuelnu djelatnost pri Francuskoj ambasadi u Srbiji i Vera Lackova, rediteljka i producentkinja.
Panel se fokusirao na izazove i mogućnosti sa kojima se suočavaju žene u filmskoj industriji u Jugoistočnoj Evropi, kao i na strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u sektoru kinematografije u regionu.
Žiri kojim je predsjedavala glumica Žilijet Binoš dodijelio je Zlatnu palmu za najbolji film reditelju Džafaru Panahiju za film „Bila je to samo nesreća“ („It Was Just an Accident“).
Gran-pri Kanskog festivala dodijeljen je filmu „Sentimentalna vrijednost“ Joakima Trira.&nbsp;
Iz Filmskog centra podsjećaju da je Crna Gora prisutna na filmskom marketu u Kanu od 2011.&nbsp;

Filmski centar Crne Gore predstavio crnogorsku kinematografiju na 78. Kanskom festivalu

Pristupanje Crne Gore NATO-u 2017. godine važna je odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim i ostajemo posvećeni osiguravanju bezbjednosnih kapaciteta. Potpuno smo svjesni da na taj način ne povećavamo kredibilitet članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi, već investiramo u našu budućnost i sigurnost - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine NATO.
Crnogorski vojnici, kako je rekao, aktivno učestvuju u brojnim NATO misijama kontribuirajući u pristunost Alijanse u različitim djelovima Evrope.
- Kao predsjednik Savjeta za bezbjednost i odbranu osiguravam vas da ćemo nastaviti da damo pun i značajan doprinos ostvarenju zajedničkih ciljeva Alijanse - rekao je Milatović.
Imperativno je, kako dodaje, da stojimo zajedno i učestvujemo u otvorenom dijalogu i radimo zajednički na ostvarenju mirne i bolje budućnosti svih nas.
- Zapadni Balkan stoji na istorijskom raskršću sa mogućnošću da se pridruži progresivnim demokratijama Evropske unije. Kao predvodnica u ovom procesu, Crna Gora se trudi da vodi dobrim primjerom i kao dobar komšija trudimo se da pokažemo put za cijeli region u EU, jer jedino kroz zajedništvo možemo osigurati bolju budućnost svih nas - istakao je Milatović.&nbsp;
Uvjeren je da će predstojeći Samit u Hagu potvrditi zajedništvo naše alijanse.
On je, u vazduhoplovnoj bazi Vrajt-Paterson u Sjedinjenim Američkim Državama u kojoj je dogovoren Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine, kazao da je to važno mjesto, jer je tu prije decenije sa rezolutnim angažmanom međunarodne zajednice okončan poražavajući rat u Bosni i Hercegovini, koji je uzeo brojne živote, ugrozio budućnost više generacija i ostavio uništenje toliko jako da i danas u mnogim mjestima ostaje nezaliječen.
- Koje lekcije smo naučili iz tog tragičnog poglavlja naše kolektivne lekcije istorije? Naučili smo, prije svega, da razumijemo da diplomatija ne smije biti tretirana kao posljednja opcija, već mora biti prvobitni instrument za rješavanja sporova, posebno kada se razlike čine nepobjedivim. Ako je mir u BiH ostvaren 1995, uvjeren sam da je na dohvatu ruke bio i 1992. godine, da su oni koji su bili povjereni sa političkim liderstvom u to vrijeme demonstrirali više mudrosti, pregleda u budućnosti i pravi osjećaj za odgovornost - naveo je Milatović.
Danas je, kako dodaje, ohrabren uvjerenjem da aktuelno političko liderstvo na Zapadnon Balkanu, poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelošču i posvećenošću mirnim rješenjima.
- Zato moramo reafirmisati važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao definišući momenat za stabilnost našeg regiona - ističe Milatović.
Svjedočimo, kako je naveo, porastu novih i opasnih kriza koje prijete da destabiliuzuju međunarodni red kom smo posvećeni.
- Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajina nije samo strateški potreban, nego je moralni imperativ. Zato želim da dam najsnažniju podršku svim naporima da se postigne takav mir najbrže što je moguće - kazao je Milatović.
NATO alijansa, prema njegovim riječima, danas predstavlja bezbjednosnu alijansu, ali važnije - predstavlja bezbjednosnu arhitekturu istih vrijednosti: demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.&nbsp;
- U isto vrijeme, služi kao garancija za mir, sigurnost za svaku članicu, fondacije bez kojih iskren progres nije moguć. Imperativno je da nastavimo da razvijamo koheziju unutar Alijanse, osigurajavaći da se suprotstavi svim izazovima - zaključio je Milatović.
J. B.&nbsp;

Milatović: Pristupanje Crne Gore NATO-u 2017. važna odluka, učinila region ZB stabilnijim i bezbjednijim

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: ivo-sanader

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

Optužnica protiv dvije osobe zbog trgovine ljudima

Filmski centar Crne Gore predstavio crnogorsku kinematografiju na 78. Kanskom festivalu

Milatović: Pristupanje Crne Gore NATO-u 2017. važna odluka, učinila region ZB stabilnijim i bezbjednijim

PRATITE TVe UŽIVO