Upotreba alkohola je faktor rizika za više od 200 bolesti i stanja i predstavlja ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori, zbog čega su potrebne hitne preventivne mjere, edukacija i promjena društvenih normi radi smanjenja posljedica upotrebe alkohola.
To je poručeno na okruglom stolu „Upotreba alkohola u Crnoj Gori – od promjene svijesti do kontrole“, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja dr Ivana Živković upozorila je na alarmantne posljedice štetne upotrebe alkohola, ističući potrebu za sveobuhvatnim društvenim angažmanom kako bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.
- Štetna upotreba alkohola predstavlja izazov svih društava u svijetu. Kao zdravstveni i društveni problem, zahtijeva prioritetno djelovanje svih sektora, od zdravstvenog sistema do građana - navela je Živković.
Prema njenim riječima, upotreba alkohola je duboko ukorijenjena u društvenim običajima i kulturi, što dodatno otežava suočavanje sa njegovim štetnim uticajima.
- Alkohol se često doživljava kao sastavni dio druženja i zadovoljstva, dok se njegovi negativni efekti zanemaruju. Važno je naglasiti da alkohol uzrokuje najviše ekonomskih, društvenih i zdravstvenih problema, uključujući povezanost sa više od 200 bolesti i stanja. Posebno zabrinjavaju mentalna i ponašajna oboljenja, kao i nezarazne bolesti i povrede - kazala je Živković.
Kazala je da porodice u kojima postoji zloupotreba alkohola se suočavaju sa povećanim rizikom od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, dok su djeca izložena zanemarivanju i lošim uzorima, što ima generacijske posljedice.
- Istraživanja pokazuju da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, čak i maloljetnicima. Više od 58 odsto mladih uzrasta do 16 godina probalo je alkohol, dok je 51,2 odsto konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim djelovanjem. Djeca i mladi su posebno osjetljivi na negativne uticaje alkohola, što dodatno povećava rizike po zdravlje i kvalitet života budućih generacija - rekla je Živković.
Ona je ukazala na niz ključnih mjera koje se moraju sprovoditi kako bi se smanjila prevalencija štetne upotrebe alkohola.
- Te mjere uključuju ograničenje dostupnosti alkohola, zabranu reklamiranja alkoholnih pića, sankcionisanje vožnje pod dejstvom alkohola, edukaciju učenika, roditelja i šire javnosti o štetnim efektima alkohola, jačanje preventivnih programa i savjetovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Takođe je potrebno razbiti ukorijenjene društvene i kulturološke predrasude o alkoholu, koji se često percipira kao neizostavni dio dobre zabave i socijalne interakcije - navela je Živković.
Programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović kazala je da je alkohol psihoaktivna supstanca čija je upotreba visoko normalizovana u crnogorskom društvu.
- U Crnoj Gori se sa bocom ide i na radost i na žalost. Ova visoka normalizacija upotrebe alkohola predstavlja ozbiljan problem za sprovođenje mjera prevencije i kontrolu štetnih efekata alkohola, naročito među djecom i mladima - navela je Šišović.
Naglasila je da je alkohol toksična supstanca duboko ukorijenjena u svim društvenim obrascima, od svečanosti do svakodnevnih događaja, što dodatno otežava njegovu kontrolu.
- Činjenica da se zakoni i politike donose unutar istog društva u kojem je alkohol normalizovan ukazuje na to da je osvješćenost svih aktera – od građana do donosilaca odluka – ključ za promjene - navela je Šišović.
Istakla je da je jedan od ključnih ciljeva CAZAS-a promjena društvenih obrazaca i narativa o alkoholu, naročito tokom prazničnog perioda, kada je konzumacija alkohola najizraženija.
- Pokrenuli smo kampanju sa Ministarstvom zdravlja kako bismo ukazali na to koliko poruke koje šaljemo unutar naših domova utiču na percepciju alkohola kod djece. Fokus smo stavili na obrazce slavlja koji često šalju poruku da ne postoji proslava bez alkohola - navela je Šišović.
Ukazala je da je CAZAS radio na prikupljanju podataka, analizi politika i uključivanju građana, organizacija i institucija u proces donošenja rješenja.
- Efikasna promjena zahtijeva angažman svih nas – od institucija do građana. Potrebno je razbijati opasne narative i promovisati odgovornost na svim nivoima - navela je Šišović.
Kao ključne prepreke promjenama, Šišović je navela ukorijenjene predrasude i marketing koji glorifikuje alkohol kao simbol opuštanja, zabave i društvenog statusa.
- Promjena društvenog narativa o alkoholu nije jednostavna, ali je neophodna. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi društvo koje prioritetno štiti zdravlje i dobrobit svih svojih građana - poručila je Šišović.
Govoreći o uticaju alkohola na zdravlje, nacionalna kontakt tačka za alkohol, Institut za javno zdravlje dr Sabina Ćatić, istakla je da alkohol,&nbsp;
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), alkohol je odgovoran za 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje na globalnom nivou. Posebno je zabrinjavajuća smrtnost mladih osoba, od kojih 13 odsto između 20. i 39. godine umire zbog posljedica konzumacije alkohola - rekla je Ćatić.
Govoreći o podacima za Crnu Goru, Ćatić je navela da je alkohol treći najveći faktor rizika za smrtnost i obolijevanje u populaciji starosne dobi između 15 i 49 godina.
„Na osnovu podataka iz 2021. godine, smrtnost uzrokovana alkoholom u Crnoj Gori porasla je za 57 odsto u poslednje tri decenije. P- otrošnja alkohola u zemlji, prema istraživanju iz 2017. godine, iznosi 10,3 litra po glavi stanovnika godišnje, što je značajno iznad evropskog prosjeka - rekla je Ćatić.
Ona je upozorila da alkohol nije samo uzrok zavisnosti već i mnogih organskih bolesti.
- Svjetska zdravstvena organizacija ističe da ne postoji bezbjedna količina alkohola koja se može konzumirati. Svaka kap alkohola potencijalno doprinosi zdravstvenim problemima. Alkohol je 1988. godine svrstan u grupu 1 kancerogena, zajedno sa duvanom i azbestom, a odgovoran je za karcinome jetre, dojke, jednjaka, debelog crijeva i drugih organa - &nbsp;navela je Ćarić.
Ukazala je da je prema istraživanjima, čak 4,4 odsto svih dijagnostikovanih karcinoma na globalnom nivou direktno povezano sa konzumacijom alkohola.
- Posebno zabrinjavajuće jeste raširena praksa "binge drinking" među mladima – ciljano opijanje konzumiranjem velikih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu. Mladi piju sa ciljem da promijene stanje svijesti, što često vodi akutnom trovanju alkoholom i potencijalno smrtnim ishodima - rekla je Ćatić.
Prema njenim riječima, mitovi o zaštitnom efektu umjerene konzumacije alkohola sve češće se dovode u pitanje.
- Podaci koji govore o zaštitnim efektima na kardiovaskularni sistem su diskutabilni i često dolaze iz studija finansiranih od strane alkoholne industrije - rekla je Ćatić.
Istakla je da je ključ u prevenciji i edukaciji.
- Ukoliko se adekvatno radi na promociji zdravih stilova života i podizanju svijesti o štetnosti alkohola, možemo značajno smanjiti rizike za zdravlje. Svaki unos alkohola, bez obzira na količinu ili vrstu pića, štetan je za organizam“, navela je Ćatić.
Predstavljajući nacionalnu studiju – Ekonomija alkohola i oporezivanje alkohola u Crnoj Gori mr Ivana Ivanović iz Instituta za socio-ekonomske analize &nbsp;predstavila je rezultate studije i pojasnila je da je analiza obuhvatila učešće proizvodnje alkoholnih pića u bruto domaćem proizvodu (BDP) i zapošljavanju.
- Učešće sektora u BDP-u variralo je između 0,41 odsto (2021.) i 0,59 odsto (2016. i 2017), dok su tri najveće kompanije u ovom sektoru zapošljavale 8,12 odsto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U periodu od 2018. do 2020. godine, Crna Gora je bilježila suficit u izvozu vina, dok su pivo i žestoka pića uvozno dominantni proizvodi - navela je Ivanović.
Ukazala je da u poređenju sa državama Evropske unije i regiona, Crna Gora ima značajno niže akcize na alkohol.
- Na primjer, akcize na pivo su osam puta niže nego u Finskoj, dok su tri puta niže nego u Bosni i Hercegovini. Žestoka pića imaju najveće akcize među alkoholnim proizvodima, a od septembra 2024. uvedena je akciza na mirna vina. Međutim, u posljednjim godinama došlo je do smanjenja udjela akciza u maloprodajnoj cijeni alkohola, dok je povećanje prihoda stanovništva doprinijelo većoj dostupnosti alkoholnih pića - rekla je Ivanović.
Smatra da to ukazuje na potrebu za revizijom akcizne politike kako bi se ograničila dostupnost alkohola, naročito kod najugroženijih grupa.
- Studija je analizirala uticaj cijena i akciza na potrošnju alkohola prema socioekonomskim grupama. Pokazalo se da su domaćinstva sa nižim prihodima osjetljivija na promjene cijena. Na primjer, povećanje cijena alkohola za deset odsto smanjuje konzumaciju žestokih pića za 11 odsto u nižim dohodovnim grupama, dok je taj procenat 6,8 odsto kod viših grupa - kazala je Ivanović.
Prema njenim riječima, najveći udio u potrošnji alkohola ima pivo, dok žestoka pića, zbog viših cijena, čine najveći dio budžetskih izdvajanja za alkohol kod domaćinstava s nižim prihodima.
- Procijenjeno je da bi uvođenje akciza na mirna vina moglo donijeti dodatnih četiri miliona eura budžetskih prihoda. Međutim, problem predstavlja i sivo tržište alkohola, naročito domaće proizvodnje, koje zahtijeva bolju regulaciju i kontrolu - kazala je Ivanović.
Smatra da je progresivna priroda oporezivanja alkohola ključna za smanjenje konzumacije i zaštitu zdravlja stanovništva, uz istovremeno očuvanje fiskalnih prihoda.
- Uvođenje dodatnih mjera i prilagođavanje akcizne politike moglo bi doprinijeti održivijem i zdravijem okruženju u Crnoj Gori - dodala je Ivanović.
Predstavljajući nalaze analize stanja i ispitivanje stavova građana i građanki u odnosu na upotrebu i dostupnost alkohola u Crnoj Gori, Šišović je kazala da alkohol ne utiče samo na zdravlje već da izaziva niz problema u sferi bezbjednosti pojedinca, porodica i šire zajednice.
- Cijena koju plaćamo zbog visoke konzumacije alkohola prevazilazi ekonomske gubitke i zdravstvene troškove, ona se preslikava na gotovo svaki aspekt društva - navela je Šišović.
Upozorila je da Crna Gora, uprkos formalnom usklađivanju sa politikama SZO ne uspijeva da primijeni preporuke.
- Prihodi od akciza na alkohol, na primjer, idu u državni budžet, ali nema garancije da će ta sredstva biti usmjerena na prevenciju, liječenje i edukaciju. Poseban problem leži u društvenim obrascima koji normalizuju konzumaciju alkohola od najranijih godina. Na dječjim rođendanima često se koristi bezalkoholni šampanjac, ali taj obrazac slavlja kreira uvjerenje da sve što se slavi mora uključivati alkohol -navela je Šišović.
Ukazala je da rodne norme dodatno pogoršavaju situaciju.
- Konzumacija alkohola se kod dječaka često doživljava kao dokaz zrelosti. Očevi često glorifikuju prvo pijanstvo izjavama poput 'Sad si muškarac', umjesto da se razgovara o posljedicama alkohola na zdravlje - naglasila je Šišović.
Ukazala je i na zabrinjavajući rast broja vozača zatečenih u alkoholisanom stanju.
- U 2023. godini zabilježeno je 11 588 takvih slučajeva dok je 761 osoba je pod uticajem alkohola učestvovala u saobraćajnim nesrećama. Veliki broj nezgoda ostaje neprijavljen jer se rješava kroz evropske izvještaje, pa je stvarni obim problema još veći - rekla je Šišović.
Smatra da su kazne nedovoljno stroge i da ne postoji sistem koji bi povezivao prekršaje sa licencama ili pravom na rad.
Kao primjer dobre prakse istakla je Švedsku, gdje se osobama sa prekršajima vezanim za alkohol zabranjuje obavljanje djelatnosti u ugostiteljstvu ili sličnim oblastima.
- Bez promjene svijesti među odraslima ne možemo očekivati promjene u ponašanju mladih - jasna je Šišović.
Govoreći o mjerama prevencije, Šišović je kazala da one uključuju preusmjeravanje prihoda od akciza na prevenciju i edukaciju, jačanje inspekcijskih kontrola, posebno u pogledu služenja alkohola maloljetnicima, edukaciju roditelja i djece o štetnim posljedicama alkohola, strože zakone i veće sankcije za prekršaje vezane za alkohol.
- Naša društvena svijest često opravdava ponašanja koja su višestruko opasna. Vrijeme je da to promijenimo, jer alkohol ne ugrožava samo onoga ko ga konzumira, već i sve nas - navela je Šišović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Upotreba alkohola ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori

Saradnja s UNDP-om doprinosi demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje - ocijenjeno je na današnjem sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa Ivanom Živković, pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije UNDP za Evropu i Centralnu Aziju.
Kako je saopšteno iz Vlade, Ivanović je izrazio zahvalnost za dosadašnju saradnju Crne Gore sa sistemom Ujedinjenih nacija, istakavši posebno plodonosnu saradnju s UNDP-om, kako na političkom, tako i na praktičnom planu. Pohvalio je aktivnosti UNDP-a u Crnoj Gori, koje direktno doprinose demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje.
Tokom sastanka, obostrano je potvrđena spremnost za dalju saradnju, usmjerenu ka realizaciji zajedničkih ciljeva u pogledu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i implementacije ciljeva održivog razvoja (Agenda 2030). Ove dvije agende prepoznate su kao kompatibilne u oblastima od zajedničkog interesa, poput demokratskog upravljanja, zelenog rasta, održivog razvoja, borbe protiv klimatskih promjena, socijalne inkluzije i smanjenja siromaštva.
Ivanović je kazao da Crna Gora računa na podršku Ujedinjenih nacija, posebno u smislu jačanja administrativnih kapaciteta i ekspertske pomoći, kako bi uspješno ispunila ciljeve obje prioritetne agende.
U Vladi dodaju i da je istakao značaj jačanja međunarodne vidljivosti Crne Gore i njene saradnje s međunarodnim organizacijama, posebno sa UN-om, naglasivši da je to jedan od vanjskopolitičkih prioriteta zemlje. U tom kontekstu, osvrnuo se na kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za period 2026-2027. godine.
- Posebno je istakao i dugogodišnji program podrške u jačanju administrativnih kapaciteta Ministarstva vanjskih poslova, kao i realizaciju projekta Ljetnje škole za mlade diplomate “Gavro Vuković", koja se već tradicionalno organizuje u saradnji sa UNDP-om. Ove godine škola je okupila rekordan broj učesnika sa svih kontinenata, što je dodatni dokaz njene međunarodne važnosti - navodi se u saopštenju.
Živković je pohvalila gotovo dvodecenijsku saradnju UNDP-a sa Crnom Gorom, koja je rezultirala značajnim reformama.
- Kao jedna od najvećih UN agencija, UNDP je posvećen daljem jačanju saradnje sa Crnom Gorom na putu unapređenja poštovanja ljudskih prava, fokusirajući se na zelenu ekonomiju, socijalnu inkluziju i jačanje kapaciteta javne uprave. Od osnivanja kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori 2006. godine, UNDP je sproveo razvojne projekte u vrijednosti od 120 miliona dolara i raduje me zajednička posvećenost partnerstvu na putu prema dostizanju Ciljeva održivog razvoja - poručila je Živković.
Na kraju sastanka, istaknuto je da, osim izvrsne saradnje i partnerskih odnosa na nacionalnom nivou, postoje redovni kontakti na najvišem političkom nivou, te da će se ti odnosi dodatno osnažiti tokom predstojeće Generalne debate u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

1250x600

Ivanović - Živković: Saradnja s UNDP-om doprinosi demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje

Vlada Crne Gore i UNDP su izgradili snažno partnerstvo i uspješno sarađuju u brojnim oblastima, sa ciljem demokratizacije i daljeg razvoja crnogorskog društva, ocijenjeno je u razgovoru, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa pomoćnicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i direktoricom Regionalne kancelarije UNDP-a za Evropu i Centralnu Aziju, Ivanom Živković.
- Podrška UNDP-a razvoju i sprovođenju reformskih programa i inicijativa, kompatibilna je sa našim evropskim aspiracijama i doprinijela je uspješnom ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
Podsjetio je da izuzetnu saradnju prati i dinamičan politički dijalog i susreti na najvišem nivou.&nbsp;
- Raduje me što ćemo imati priliku da to potvrdimo i tokom predstojeće Generalne debate GSUN - rekao je ministar.
Ibrahimović je izrazio uvjerenje da će uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu, pružajući doprinos dostizanju evropskih standarda i ciljeva održivog razvoja, prije svega u oblastima demokratskog upravljanja, zelenog rasta, klimatskih promjena i socijalne inkluzije.
Živković je poručila je da UNDP i Ministarstvo vanjskih poslova imaju kontinuirano i čvrsto partnerstvo u oblasti promovisanja rodne ravnopravnosti i jačanja kapaciteta Ministarstva, koje je postavilo temelj za produbljivanje saradnje, naročito kad je u pitanju feministička diplomatija.
- Saradnja između UNDP-a u Crnoj Gori i Ministarstva vanjskih poslova najbolje se ogleda kroz višegodišnju inicijativu kao što je nadaleko poznata Ljetnja škola mladih diplomata “Gavro Vuković”, koja iz godine u godinu pomjera granice i pokazuje zajedničku posvećenost održivom razvoju i miru - istakla je Živković.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o važnoj ulozi UN sistema u prevazilaženju aktuelnih kriza, ocijenivši da su efikasno upravljanje resursima i korištenje razvojnih potencijala najbolji način da se pruži djelotvoran odgovor na brojne izazove na nacionalnom, regionalnom, ali i globalnom planu.

Ibrahimović-Živković: Vlada Crne Gore i UNDP izgradili snažno partnerstvo

Vijeće Višeg suda osudilo je bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu na 10 godina zatvora.
Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Osim Miloša i Vesne Medenice, na optuđnici su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Stevo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Vesna Medenica osuđena na 10 godina zatvora

U godini očekivanog pristupanja EU, Crna Gora je spremna da pokaže da može biti dobar domaćin Evropskog prvenstva za odbojkaše 2028, poručio je premijer Milojko Spajić.
-Predstavnicima Odbojkaškog saveza Crne Gore saopštio sam da će Vlada snažno podržati kandidaturu naše zemlje da, uz Srbiju, Hrvatsku i Letoniju, bude domaćin muškog odbojkaškog šampionata Evrope, rekao je Spajić.
Kako je kazao, sjajna energija, volja i profesionalizam naših odbojkaša i rekordna ulaganja u sport podsticaj su "da ugostimo najbolje evropske odbojkaše i istovremeno promovišemo Crnu Goru njenu ljepotu i potencijal."

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali je u srijedu i zvanično potvrđena za nadbiskupicu Kanterberija, čime je postala prva žena na čelu Engleske crkve.
Anglikanska zajednica širom svijeta, koja uključuje i Episkopalnu crkvu u SAD-u, nema formalnog poglavara, ali se nadbiskup Kanterberija tradicionalno smatra njenim duhovnim vođom.
Malali, 63-godišnja bivša medicinska sestra za onkološke pacijente koja je kasnije postala svećenica, i službeno je preuzela odgovornosti nove funkcije nakon što su sudije predsjedavale pravnom ceremonijom kojom je potvrđeno njeno imenovanje, objavljeno prije skoro četiri mjeseca.
Takva ceremonija, poznata kao služba Potvrde izbora (Confirmation of Election), predstavlja važnu prekretnicu za Englesku crkvu, koja je svoje prve žene svećenice zaredila 1994. godine, a prvu biskupicu 2015. godine.
Crkva svoje korijene vuče iz 16. stoljeća, kada se u vrijeme vladavine kralja Henrika VIII odvojila od Rimokatoličke crkve.

Sara Malali prva žena nadbiskupica Kanterberija u istoriji Engleske crkve

Infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, poručeno je na radnom sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjednicom Privredne komore Crne Gore Ninom Drakić i njenim saradnicima, tokom kojeg je razgovarano o ključnim ekonomskim kretanjima, strukturnim izazovima i razvojnim prioritetima crnogorske ekonomije.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, poseban akcenat stavljen je na ekonomske rezultate u 2025. godini i projekcije za 2026. godinu, uz ocjenu da je održivi rast uslovljen snažnijim investicijama u saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i unapređenjem poslovnog ambijenta.
Sagovornici su saglasni da infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Razgovarano je i o strukturnom nedostatku radne snage, koji predstavlja jedno od najvećih ograničenja daljeg privrednog rasta, posebno u sektoru turizma i pratećih djelatnosti.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je važnost usvajanja Zakona o stalnom sezoncu, kao instrumenta koji može doprinijeti većoj predvidivosti zapošljavanja, smanjenju sive ekonomije i povećanju produktivnosti rada.
Milatović je ukazao na višegodišnji trend stagnacije i pada prihoda od turizma, naglasivši da se radi o strateškom sektoru koji zahtijeva sistemski pristup, jaču koordinaciju javnog i privatnog sektora, kao i prelazak sa modela ekstenzivnog na održiviji i vrijednosno zahtjevniji turistički razvoj.
- Sagovornici su ukazali na potrebu snažnijeg uključivanja domaćih preduzeća u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kroz modele udruživanja kompanija iz građevinskog sektora, kako bi se povećala njihova konkurentnost i sposobnost učešća na velikim tenderima, uključujući projekte poput izgradnje auto-puta. Ocijenjeno je da bi takav pristup doprinio zadržavanju veće dodate vrijednosti u domaćoj ekonomiji i jačanju kapaciteta lokalne privrede - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na sastanku je istaknuto da će Milatović i u narednom periodu nastaviti, te dodatno intenzivirati međunarodne aktivnosti sa snažnim ekonomskim fokusom, usmjerene na promociju investicionih potencijala Crne Gore i povezivanje domaće privrede sa partnerima iz Evropske unije i drugih globalnih tržišta, uz aktivno učešće Privredne komore Crne Gore.
Milatović je poručio da će nastaviti da snažno zagovara ekonomske politike usmjerene ka održivom rastu, jačanju konkurentnosti i ubrzanju procesa evropske integracije, u bliskoj saradnji sa privredom i relevantnim institucijama.

Tag: ivana-zivkovic

Upotreba alkohola ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori

Ivanović - Živković: Saradnja s UNDP-om doprinosi demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje

Ibrahimović-Živković: Vlada Crne Gore i UNDP izgradili snažno partnerstvo

Vesna Medenica osuđena na 10 godina zatvora

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali prva žena nadbiskupica Kanterberija u istoriji Engleske crkve

Milatović sa predstavnicima Privredne komore: Bez snažne ekonomije nema uspješnog evropskog puta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO