Muž prijetio supruzi da će nju i djecu ubiti, sin napao majku i sestru, žena zlostavljala supruga sa invaliditetom, čašom udario suprugu - samo su neki od naslova koje smo posljednjih dana mogli pročitati o porodičnom nasilju. Pojava nasilja je učestala što potvrđuju i podaci Osnovnog suda u Podgorici i Suda za Prekršaje u Podgorici sa Odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu u Podgorici Nađa Pešić saopštila je da je od 1. januara do 30. novembra u toj instituciji donijeto 173 presude zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore. <h2>KAZNE</h2> U nekim slučajevima optuženi su osuđeni na kazne zatvora od 92 dana do tri i po godine, dok je u nekim predmetima izrečena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje - od četiri do šest mjeseci. Izrečene su i kazne rada u javnom interesu (120 časova za 4 mjeseca). Alarmante podatke o nasilju u porodici bilježi Sud za prekršaje u Podgorici sa Odjeljenima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Od 1. januara do 30. septembra 2025. godine u tom Sudu bilo je u radu 916 predmeta zbog porodičnog nasilje. Ove podatke za naš Portal saopštila je sutkinja i portparolka Suda za prekršaje u Podgorici Ana Bokan. -Završeno je 354 predmeta. Novčana kazna izrečena je u 93 predmeta, kazna zatvora u 11, uslovna osuda u 71, opomena u deset predmeta, odbačena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i obustavljen je postupak usljed zastarjelosti u 49 slučajeva. Postupak je iz drugih razloga obustavljen u 63 predmeta, oslobađajuće odluke donijete su u 53 predmeta, dok su zaštitne mjere izrečene samostalno u dva slučaja – objasnila je Bokan. Ona je dodala i da su kazne ili mjere upozorenja izrečene u 112 predmeta - zabrana približavanja izrečena je u 44 predmeta, udaljenje iz stana u 11 predmeta, obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi u šest, zabrana uznemiravanja i uhođenja u 37 predmeta, obavezno liječenje od zavisnosti ambulantskog tipa (alkohol, droga) u 14 slučajeva. Bokan je navela da je godinu ranije - u 2024. u radu bilo 1141 predmet zbog nasilja u porodici. Počinioci su, kako je objasnila, sadašnji i bivši bračni i vanbračni partneru, roditelji i djeca. Podaci Osnovnog suda o 176 presuda i gotovo hiljadu prekršajnih predmeta za nepunu godinu prema mišljnju socijalne radnice i ekspertkinje za rodnu ravnopravnost magistrice Ivane Raščanin Radičević pokazuju da je nasilje u porodici ozbiljan, rasprostranjen i duboko ukorijenjen društveni problem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423" data-rendition-name="original" width="516" height="736" loading="lazy" alt="roščanin sarić"> <figcaption>ZA NASILJE U PORODICI PREČESTO SE IZRIČU USLOVNE KAZNE: Ivana Raščanin Radičevićetv</figcaption> </figure>  <h2>O ZAKONIMA</h2> Ona ukazuje da među prijavljenim slučajevima najčešće žrtve su žene, što potvrđuje da je nasilje u znatnoj mjeri rodno uslovljeno i da pogađa žene disproporcionalno više u odnosu na muškarce. -Ovi podaci govore da imamo veliki broj slučajeva nasilja u porodici, ali i da su žrtve danas nešto spremnije da ga prijave nego ranije, uprkos činjenici da istraživanja i dalje pokazuju da žene nasilje prijavljuju tek nakon višegodišnjeg trpljenja, u prosjeku poslije sedam godina – kazala je Raščanin Radičević. Problem, kako je objasnila, nije u zakonima jer Crna Gora ima relativno dobro normativno uređen sistem zaštite, od zakona i podzakonskih akata, preko međunarodnih standarda, do formalnih procedura. Ona ističe da je suštinski problem u nedosljednoj implementaciji, sporoj i često neadekvatnoj reakciji, neujednačenoj sudskoj praksi i nedovoljno kvalitetnoj procjeni rizika, naročito u situacijama u kojima postoji vjerovatnoća ponavljanja nasilja ili njegove eskalacije do femicida. -Ne smijemo zanemariti rodni aspekt, jer veliki broj slučajeva nasilja nad ženama proizlazi iz duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa i društveno prihvaćenih rodnih uloga koje muškarcu ,,daju pravo“ nadzora i kontrole nad ženom, njenim životom i tijelom. Dolazimo do zaključka da to nije samo pravno, već prije svega društveno i kulturološko pitanje i zato samo zakon nije dovoljan, potrebna je promjena obrasca ponašanja i odnosa moći u društvu – kazala je Raščanin Radičević. <h2>MIJENJANJE OBRAZACA</h2> Ona smatra i da se prečesto izriču uslovne kazne i novčane sankcije i veliki broj slučajeva ostaje tretiran kao prekršaj, iako svojim intenzitetom i posljedicama imaju obilježja krivičnog djela. Zaštitne mjere, kako je objasnila, nedovoljno se koriste ili ne prate na način koji garantuje bezbjednost žrtve, a povratnici često ne dobijaju strože kazne koje bi ih spriječile da ponove djelo. -Kazne, dakle, ne treba da budu samo represivne, već moraju imati jasnu funkciju zaštite žrtve i prevencije ponovnog nasilja. To podrazumijeva obaveznu i kvalitetnu procjenu rizika za svaku žrtvu pojedinačno, obavezne i stručno vođene psihosocijalne tretmane počinilaca nasilja, kao i dosljednu kontrolu primjene zaštitnih mjera, posebno zabrane približavanja i udaljavanja nasilnika iz prostora za stanovanje. Bez toga kazna ostaje samo formalni čin, dok suštinska zaštita i sigurnost žrtve izostaju - decidna je Raščanin Radičević. Na pitanje što institucije treba da urade da se smanji nasilje naša sagovornica ukazuje da je na njima da djeluju brže, koordinisanije i odgovornije, posebno kada postoje indikatori visokog rizika, a sistem zaštite mora biti zasnovan na stvarnoj, a ne formalnoj procjeni opasnosti po život i sigurnost žrtve. Naglašava da psihosocijalni tretman počinilaca nasilja mora prestati da bude samo stavka u presudi i postati stvarna obaveza koja se sprovodi, prati, mjeri i procjenjuje po efektima. -Paralelno sa tim, društvo mora raditi na razgradnji rodnih stereotipa koji normalizuju mušku dominaciju, opravdavaju nasilje kao „privatnu stvar“ i nameću ženi obavezu da ćuti, trpi „zbog djece“, „zbog porodice“ ili „da ne bi izazvala sramotu“. Dok se ti obrasci ne počnu mijenjati, nasilje će se dešavati, bez obzira na zakone – smatra Raščanin Radičević. Ona je dodala da funkcionalni sistemi reaguju na vrijeme prije nego dođe do bilo kojeg vida nasilja, dok neefikasan reaguje tek nakon što se desi nasilje. -Onog trenutka kada pravda dođe tek nakon smrti žene, to prestaje biti pravda i postaje dokaz institucionalnog neuspjeha – jasna je naša sagovornica. Slučajevi nasilja i femicida kratko ostaju u centru pažnje, jer, kako je objasnila, dio društva ih i dalje, posmatra kao „porodičnu nesreću“, individualni tragični događaj, a ne kao posljednji čin sistemskog propusta i dugotrajne institucionalne tišine. -Mediji često pristupaju senzacionalistički, institucije reaguju privremeno, a zatim se stvara tišina, dok nasilje nastavlja da postoji u istim obrascima. Moramo biti svjesni da danas po istraživanjima, gotovo 10500 žena u Crnoj Gori trpi nasilje,a da od 2017. godine smo imali 22 femicida. Ne treba nam nužno potpuno novi zakon, nego dosljedna primjena postojećih mehanizama u skladu sa evropskim standardima i praksom – zaključila je Raščanin Radičević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Žrtve spremnije da prijave nasilje, institucije moraju biti efikasnije

Povećanje kazni za nekorištenje rodno senzitivnog jezika novina je u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti. Ono će se kretati čak i do 20.000 eura - saopštila je Bojana Tomović iz UNDP gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Ipak, napominje ona, to nije jedina novina koju taj Zakon donosi.&nbsp;
- Rodno senzitivan je jezik i njegovo poštovanje je samo dio šire reforme koju Zakon o rodnoj ravnopravnosti donosi. Naime, same kazne takođe nijesu cilj same za sebe, već su one jedan od instrumenata na koji način može da se podstakne bolja primjena Zakona i odgovornosti institucija i drugih lica. Na primjer: jedna od stvari koja je suštinski novina ovog Zakona i koja teži tome da se doprinese integrisanju rodne perspektive u različite javne politike i odluke jeste da se principi rodne ravnopravnosti uzimaju u obzir prilikom kreiranja i sprovođenja svake javne politike - rekla je Tomović.
Institucije će, podvlači ona, morati da uzmu obzir kako određene politike utiču na položaj žena i muškaraca u društvu i na koji način ta politika može doprinijeti suštinskom smanjenju rodne neravnopravnosti u društvu i poboljšanja položaja žena.
- U pitanju je sistemski zakon i da bismo riješili pitanje rodne ravnopravnosti potreban je sistemski odgovor, pa se mora sagledati i u duhu nekih širih reformi koje su se takođe desile u prethodnom periodu. Još ljetos su povećanje kvote u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na 40 posto, takođe su uvedene kvote u Zakonu o privrednim društvima, kao i prijedlog kvota od 40 odsto u novom Zakonu o Vladi. Tako da kad pogledamo cijeli Zakon o rodnoj ravnopravnosti, i uporedimo sa drugim zakonima i sistemskim promjenama, onda možemo da vidimo na koji način sve te promjene kada se budu primijenjivale mogu da doprinesu unapređenju rodne ravnopravnosti - istakla je Tomović.
Naglasila je da je UNDP, kroz projekat Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti, koju sprovodi uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, podržavao i sarađivao sa institucijama sistema na integrisanju principa rodne ravnopravnosti i izgradnji kapaciteta za nekih 25 sistemskih zakona u različitim oblastima.
- Zakon o rodnoj ravnopravnosti je još jedan od zakona koji na sistemskom nivou teži da uredi politike i osigura da se perspektiva rodne ravnopravnosti uključi u različite sektore i javne politike - navela je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tomović: Kazne su jedan od instrumenata kojim može da se podstakne bolja primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Protiv M.B. (37) iz Šavnika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i ugrožavanja javnog saobraćaja u Nikšiću
Policiji u Nikšiću je 20. februara, u 7:40 sati, prijavljeno da se u Ulici Vuka Karadžića u tom gradu dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđen pješak, a da je osoba, koja je vozilom udarila žensku osobu, pobjegla.
- Preduzimajući niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja policija je došla do sumnje da je vozilo koje je učestovalo u saobraćajnoj nezgodi teretno motorno vozilo marke „Mercedes“ šavničkih registarskih oznaka kojim je u trenutku nezgode upravljao M.B. (37) iz Šavnika, nastanjen u Nikšiću - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama M.B. stiču elementi krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, te će protiv njega, po nalogu tužioca, krivična prijava biti podnijeta u redovnom postupku.

Nikšić: Oborio pješaka, pa pobjegao

Zemlje u regionu imaju manji broj dana za očeve nakon rođenja djeteta, osim Hrvatske koja je tu normu već uskladila sa EU zakonodavstvom, dok se pretpostavlja da će u skorijoj budućnosti to uraditi i ostale zemlje iz okruženja poštujući EU direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života - rekao je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović.
On je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, ukazao da se izmjenama Zakona o radu uvodi obaveznih deset dana očinskog odsustva nakon rođenja djeteta, što je dio usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU. Zbog zatvaranja poglavlja 19, kaže Lazović, utvrđen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu i sa setom sličnih normi biće, dodaje on, usvojen u Skupštini Crne Gore do kraja marta.
Podsjeća da trenutno u Crnoj Gori shodno Opštem kolektivnom ugovoru &nbsp;svaki zaposleni ima pravo na tri dana odsustva kada dobije prinovu, dok je nekima kolektivnim ugovorima taj broj dana povećan.
- Ova izmjena koja se predviđa drastično uvećava broj dana, tri puta uvećava taj minimalni broj i vidjećemo kako će se to odraziti. Ne očekujemo da će izazvati neke stašne potrese u smislu otežavanja poslovanja poslodavcima. Moglo se polemisati da li je postojao neki drugi model, međutim, svjesni smo da je ovo jedno od pravila koje nam donosi naša želja da postanemo kao država članica Evropske unije. Ovo je nešto što je na neki način prepisano odnosno implementirano iz odgovarajuće direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Jeste, tačno je da zemlje u regionu imaju manji broj dana, Hrvatska nema, ona je kao članica EU morala da uvede ovo pravilo, a ostale države regiona, pretpostavlja se, u narednih godinu, dvije, pet, će isto morati da uvedu to pravilo - istakao je Lazović.
To je, kaže, jedna od novina novog Zakona o radu.
- I tiče se te ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a osim toga imamo i ovo obavezno odsustvo roditeljsko od strane oca djeteta, odnosno zaposlenog muškarca i to će biti jedna novina, malo je u suprotnosti sa našim mentalitetom, sa nekim običajima u Crnoj Gori - rekao je Lazović.
Podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2020. godine uvedena izmjena da i muškarac može koristiti roditeljsko odsustvo, što se nije, kako kaže, previše primjenjivalo u praksi.
Kaže da u Zakonu o radu postoji norma kojom se propisuje da za rad iste vrijednosti zaposleni mora biti jednako plaćeni i ne samo u kontekstu rodne komponente, već se to odnosi na sve zaposlene.
- U praksi to vrlo često izaziva neke dileme i sporove. Kao neko ko dolazi iz Unije poslodavaca moram kazati da su ta pravila nedovljno tržišna, dakle svaki funkcionište na nekom tržištu, a tržište rada je takođe tržište i tim pravilima da za rad iste vrijednosti vi morate nekoga jednako da platite na papiru zvuči u redu. Međutim u praksi vrlo teško da ćete pronaći dva zaposlena čiji rad ima istu vrijednost za poslodavca, jer dva čovjeka nijesu ista pa ni dva zaposlena ne mogu biti ista i zbog toga su uvedeni neki kriterijumi koji će &nbsp;razlikovati nekoga zaposlenoga koji ima određenu radnu performansu i nekoga ko ima bolju ili lošiju - zaključio je Lazović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

Danas su u Budvi v. d. direktorice JU ,,Grad teatar" Ivana Lazović i direktor Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" Luka Radović potpisali sporazum o saradnji, potvrđujući partnerstvo dvije značajne kulturne institucije, saopšteno je iz Teskog doma, a kako ističu, saradnja podrazumijeva koprodukcionu realizaciju predstave ,,Kjara Zorzi" po tekstu Ljubomira Đurkovića, a u režiji Ane Vukotić.
&nbsp;,,Kjara Zorzi" je drama o pretpostavljenim počecima pozorišnog života u Budvi koju je Ljubomir Đurković pisao sa idejom da bude izvedena na sceni između crkava u Starom gradu.
. Ovim projektom potvrđuje se zajednička opredijeljenost i JU ,,Grad teatar" i Kralįevskog pozorišta ,,Zetski dom" ka afirmaciji domaćeg dramskog stvaralaštva i njegovo snažnijoj institucionalnoj podršci- navodi se u saopštenju.
Premijerno izvođenje predstave ,,Kjara Zorzi" planirano je za 23. jul, na Četrdesetom jubilarnom festivalu ,,Grad teatar", dok će na sceni ,,Zetskog doma" predstava biti premijerno izvedena krajem septembra ove godine.

Tag: ivana-rocanin-radicevic

Žrtve spremnije da prijave nasilje, institucije moraju biti efikasnije

Tomović: Kazne su jedan od instrumenata kojim može da se podstakne bolja primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Nikšić: Oborio pješaka, pa pobjegao

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

Zetski dom: Potpisan sporazum o koprodukciji predstave ,,Kjara Zorzi" sa ,,Grad teatrom" Budva

PRATITE TVe UŽIVO