Unija slobodnih sindikata Crna Gore smatra da je izgubljen jedan značajan vremenski period, više od šest mjeseci, u kojem smo mogli da imamo kontinuiranu raspravu o Nacrtu zakona o stalnom sezoncu kako kako bismo došli do najboljih rješenja i onih građana i građanki koji svoj profesionalni angažman vide na sezonskim poslovima - kazala je predstavnica ove sindikalne organizacije u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović.
To je, prema njenim riječima, potrebno i privredi i cjelokupnom društvu, s obzirom na to da turizam tretiramo kao najznačajniji našu privrednu granu.
- Naziv samoga zakona USSCG smatra svojim uspjehom, jer je stalni sezonac u nazivu smanjio mogućnost manipulacije, iako je ostalo malo vremena za kvalitetan socijalni dijalog - rekla je Mihajlović.
Kao socijalni partner koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona o stalnom sezoncu Unija slobodnih sindikata Crne Gore je, kako dodaje, izrazila zabrinutost činjenicom da nakon završetka radne grupe i javne rasprave u aprilu nijesu upoznati šta se dalje dešava sa tim zakonom.&nbsp;
- Imali smo prilike, ne direktno, nego preko sredstava javnog informisanja da se nacrt zakona nalazi još pred Sekretarijatom za zakonodavstvo i da je to razlog njegovog nestavljanja u dalju proceduru. Izražavamo dodatnu bojazan da bi moglo da dođe do nekih suštinskih izmjena, ne samo tehničkih, nakon Sekretarijata za zakonodavstvo, zato što smo u nekom prethodnom periodu imali slična iskustva, posebno kad je u pitanju Zakon o štrajku - ističe Mihajlović.&nbsp;
Nadaju se i očekuju da će nacrt zakona biti opet vraćen pred socijalne partnere prije stavljanja u dalju proceduru, s obzirom na to da se radi o jednom potpuno novom &nbsp;izazovnom zakonskom rješenju koji podrazumijeva kontinuirani dijalog.
- Privreda bi morala da se uključi, naročito turistička privreda koja ima godinama hroničan nedostatak radne snage, a posebno nezainteresovanost da bude angažovana na sezonskim poslovima - zaključila je Mihajlović. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mihajlović: Izgubljen značajan vremenski period za socijalni dijalog u vezi Nacrta zakona o stalnom sezoncu

Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.&nbsp;
Zato ga, kako kaže, treba baštiniti kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada, a koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju.&nbsp;
Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu o štrajku koji bi uskoro trebao da bude poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, dok iz Ministarstva rada poručuju da novi zakon daje veću sigurnost i zaposlenima i poslodavcima, u USS su drugačijeg mišljenja.&nbsp;
Vođeni su intenzivni pregovori, kaže Mihajlović, na nivou socijalnih partnera i resornog ministarstva, ali, kako kaže i drugih zainteresovanih strana. Unija slobodnih sindikata je svo to vrijeme, podsjeća ona, pa i tokom same javne rasprave isticala svoje prijedloge i sugestije za unapređenje Nacrta zakona o štrajku.
- Ono čime smo prije svega nezadovoljni jeste činjenica da dobijamo jedan potpuno novi Zakon, umjesto izmjena i dopuna, kako su krenuli prethodni pregovori na nivou socijalnih partnera. Novi Zakon dobijamo zato što jesu neki neargumentovani, nepotrebni zahtjevi poslodavaca dovodili do prenormiranja odredbi koje imamo, a koje smo mi smatrali u USS da zapravo imaju za cilj zastrašivanja i obesmišljavanja prava na štrajk. Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima i zapravo trebamo da ga baštinimo kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada i koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju, a ne da se trudimo da ga ograničimo. Upravo je zato USS sve one primjere koje nijesu prošle na nivou socijalnog dijaloga, tokom javne rasprave iznijela i raduje nas da je jedan dio tih komentara u USS po završetku javne rasprave, makar koliko smo uspjeli da vidimo iz Izvještaja sa javne rasprave, usvojen, ali ostaje nekoliko zabrinjavajućih normi - rekla je Mihajlović.
Smatra da je posebno sporna norma koja se tiče štrajkova u privatnom sektoru, koji nijesu česti, ali USS je tražila da se u postojećem Zakonu o štrajku uvede norma koja bi onemogućila poslodavcu da tokom štrajka zaposlenih zapošljava, odnosno angažuje nova lica preko partnerskih, ili drugih firmi, koja bi, kako tvrdi, zamijenila učesnike u štrajku.
- Lica koja bi radila na istim, ili sličnim poslovima koja obavljaju oni zaposleni koji su u štrajku. Međutim, takva jedna odredba, uprkos našim brojnim argumentima i onome što je u korelaciji sa stavovima međunarodnih organizacija rada i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na štrajk zapravo nije naišlo na odobravanje niti od strane predlagača Zakona, niti od poslodavaca - istakla je Mihajlović.
Kaže da je posebno sporno uvođenje Agencije za nacionalnu bezbjednost koja bi procjenjivala da li zbog dužine i obima trajanja štrajka u vojsci, policiji, državnim organima, dodaje ona, može doći do eventualnog problema sa očuvanje bezbjednosti zdravlja lica i opšteg interesa građana, zbog čega bi štrajk morao da prestane u tim organima.
- Insistiranje USS jeste da takvu procjenu ne može da vrši ANB, da to mora biti neki drugi organ, a po našem mišljenju to bi trebalo da bude Sud, u kratkom postupku, koji bi u skladu sa svojim ovlaštenjima i u toku svoga rada i donošenja takve odluke mogao da konsultuje i ANB, ako je potrebno. Upravo je isti takav stav zastupao i ekspert međunarodne organizacije rada koji je bio angažovan kao stručna i ekspertska pomoć za vrijeme pregovora koje smo na nivou socijalnih partnera vodili o ovom Zakonu, ali opet je izostalo razumijevanje, kako predlagača Zakona, tako i poslodavaca - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: U Nacrtu zakona o štrajku su prenormirane neke odredbe koje imaju za cilj zastrašivanje i obesmišljavanje prava na štrajk

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS), Ivana Mihajlović. 
 
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu. 
 
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja. 
 
- Činjenica je da su naši dosadašnji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, naišli na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu - rekla je Mihajlović. 
 
Prema njenim riječima, to govori o tome da zaštita na radu nije prioritet. 
 
- USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo još neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno - rekla je Mihajlović. 
 
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji. 
 
- I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama - dodala je Mihajlović. 
 
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podršku kolegama. 
 
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene šalje na godišnji zdravstveni pregled. 
 
On je naveo da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti teških metala u krvi, pošto u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time. 
 
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom. 
 
- Na intervenciju naše službe zaštite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi - rekao je Martinović. 
 
On je dodao da su na testiranje otišla 63 radnika. 
 
- Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povišeno olovo u krvi, a kod deset cink - kazao je Martinović. 
 
On je dodao da na testiranje čeka još oko 100 radnika. 
 
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili šta se dešava. 
 
- Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je sve išlo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi. 
 
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu. 
 
On je rekao da mu je čudno to što u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima. 
 
- Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem zaštite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze - rekao je Martinović. 
 
On smatra da je sistem podbacio. 
 
- I što je najgore, kad su se političari umiješali, kad je ministarstvo nešto reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje - rekao je Martinović. 
 
Upitan kakvo je zdravstveno stanje šest radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo. 
 
Govoreći o tome da li je tužilaštvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu. 
 
- Pošto mi nijesmo locirali kako je došlo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili više njih. 
 
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite; Martinović: Na testiranje čeka još 100 zaposlenih

Sud u dijelu Ukrajine pod kontrolom Rusije osudio je četvoricu ruskih vojnika zbog smrti Rasela Bentlija, američkog državljanina koji je postao poznat kao "Donbaski kauboj" pošto se pridružio snagama koje podržava Rusija na istoku Ukrajine.
Sud u gradu Donjecku, koji je pod ruskom okupacijom, osudio je dvojicu vojnika, majora Vitalija Vansjackog i poručnika Andreja Jordanova, na 12 godina zatvora, dok je narednik Vladislav Agaljcev dobio 11 godina zatvora.
Četvrti vojnik Vladimir Bažin dobio je godinu i po zatvora zbog pomaganja u prikrivanju Bentlijeve smrti. Njih četvorica su proglašena krivima za ubistvo Bentlija pošto su mislili da je američki saboter.
Ruske vlasti su saopštile da je istraga pokazala da je mučen prije nego što je ubijen. Njegovi otmičari su potom pokušali da prikriju smrt detoniranjem automobila u kojem se nalazilo njegovo tijelo.
Bentli (64) bio je prisutan tokom ruske intervencije u Ukrajini koja je počela 2014. godine. Porijeklom iz Teksasa, sebe je nazivao "Donbaski kauboj" i postao je popularan na ruskim propagandnim mrežama zbog kritike američke vlade.
Video koji je u avgustu kružio mrežom Telegram bio je montaža zloslutnih slika, pokušaj regrutovanja, kako su zapadni zvaničnici nazvali "posrednici" ili "agenti za jednokratnu upotrebu".
Prema istražiteljima, Vanjacki i Jordanov su uhvatili Bentlija "kako se spremao da snima posljedice raketnog napada" 8. aprila 2024. godine.
Zahtijevali su da Bentli pokaže svoja dokumenta i objasni razlog svog boravka tamo, na šta se on predstavio kao reporter, pošto je radio za rusku državnu novinsku agenciju Sputnjik. Vanjacki je zatim "izvijestio komandu vojne jedinice da je identifikovao sabotera".
Dobio je naređenje da Bentlija odvede na komandno mjesto, poslije čega je naložio Jordanovu da pritvori Amerikanca.
Bentli je smješten u automobil, pretučen i mučen, što je rezultiralo njegovom smrću.
Vanjacki i Agaljcev su zatim stavili njegovo tijelo u prtljažnik automobila i detonirali vozilo, naveli su istražitelji. Sljedećeg dana, Bažin i Jordanov su otišli na mjesto eksplozije automobila i spalili ostatke žrtve.
Bentli, čiji je vojni pozivni znak bio Teksas, nestao je u Donjecku u aprilu 2024. godine.
Bentli se borio za bataljon Vostok između 2014. i 2017. godine i dobio je rusko državljanstvo 2021. godine. On je tri godine služio u američkoj vojsci i jednom se kandidovao na izborima za Senat SAD dok je živio u Minesoti.
Glavna urednica ruske državne televizije RT Margarita Simonjan, poznata po odbrani Kremlja, napisala je u to vreme na mreži Iks (X) da je Bentli poginuo za njihov narod u Donjecku.

Ruski vojnici osuđeni zbog smrti Amerikanca koji se borio za Kremlj u Ukrajini

Na suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba odbrana optuženih je nakon predočavanja skaj komunikacija ukazala da se iste poruke nalaze u različitim predmetima.
Sudsko vijeće kojim predsjedava Veljko Radovanović prikazao je na monitoru komunikiciju za koju SDT tvrdi da je između Zvicera i Milovića. Za tužioca Zoran Vučinić iako je riječ o jednosmjernoj komunikaciji nesporno je da je Zviceru i Miloviću "pripalo 272 pakovanja kokaina od 320 koliko je bilo na brodu u Holandskoj luci".
- Millović je Zviceru prenosio sadržinu komunikacija sa osobom koja koristi pin Futuro - kazao je Vučinić.
Branilac Zvicera, advokat Marko Radović kazao je da je ta komunikacije u dva predmeta u jednom je Futuro navodno šef sa Milovićem a u drugom je Milović šef Futuru.
- Potrebno je veštačenje koje će odgonetnuti kako i na koji način su dostavljene ovakve skaj komunikacij - kazao je Radović.
Advokat Nikola Martinović istakao je da tužilac navodi da su u pitanju jednosmjerne komunikacije.
- Koliko nas dijeli od suđenja sa jednostranim komunikacijama i &nbsp;jednostranim procesima - kazao je Martinović.
Na početku ročišta advokatima su dostavljene izdvojene komunikacije SDT za Radoja Zvicera. Nakon toga advokat Radović je kazao da je u istrazi dostavljena "tona skaj materijala i na potvrđivanju" optužnice niko nije sugerisao tužiocu da se taj materijal selektuje.
Potvrđena optužnica &nbsp;je, kako su objasnili, zasnovana na tom kompletnom materijalu.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, na optužnici su i braća Radovan i Petar Mujović &nbsp;ali i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.

"Futuro" i Milović u jednom predmetu označeni kao organizatori, u drugom "Futuro" postupa po nalogu odbjeglog policajca

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: ivana-mihajlovic