Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov, već realnost sa kojom se država suočava kroz sve češće poplave, suše i požare i zato je strateško djelovanje u toj oblasti pitanje odgovornosti, poručeno je sa predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da taj dokument predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama i da ga pripremaju u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u MERS-u Ivana Grujić kazala je da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
- One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana - rekla je Grujić na predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja.
Ona je poručila da upravo zbog toga dugoročno i strateško djelovanje u toj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti.
Strategija niskougljeničnog razvoja, prema riječima Grujić, postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
- Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine - kazala je Grujić.
Taj dokument se, kako je dodala, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima, od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
U saopštenju se navodi da se poseban značaj Strategije ogleda u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta - rekla je Grujić.
Ona je istakla da, istovremeno, takva transformacija jača otpornost ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove.
Grujić je dodala da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Ona je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, doprinijeli izradi dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
Kako je rekla Grujić, usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa.
- Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom - navela je Grujić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Grujić: Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru, već realnost

Crna Gora, bez doprinosa nevladinih organizacija (NVO), ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija, poručio je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević.
Na radnom doručku sa predstavnicima NVO, ministar je naglasio da je jačanje uloge civilnog sektora jedan od ključnih ciljeva njegovog mandata, posebno u dijelu saradnje i komunikacije sa Vladom i državnim organima.
- Bez doprinosa nevladinih organizacija Crna Gora ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija - rekao je Suljević, dodajući da su mnoge reforme danas rezultat dugogodišnjeg zagovaranja civilnog društva.
Ministar je podsjetio na značajan posao urađen u partnerstvu sa NVO sektorom, uključujući pripremu Prijedloga zakona o nevladinim organizacijama, do kojeg se došlo inkluzivno i transparentno, uz podršku sektora i ekspertsku pomoć EU.
- Ovo zakonsko rješenje donosi niz ključnih novina, među kojima su povećanje fiksnog procenta izdvajanja za NVO sektor sa 0,5 na 0,6 odsto, uspostavljanje eRegistra nevladinih organizacija i preciziranje pretežne djelatnosti prilikom registracije organizacija - istakao je Suljević.
Najavio je da će, nakon usvajanja Zakona, uslijediti izrada podzakonskih akata i pravilnika, u potpunosti transparentno i uz javnu raspravu, te izradu nove četvorogodišnje Strategije saradnje organa državne uprave i NVO za period 2027–2031. Nova strategija imaće za cilj jačanje uloge civilnog društva u obezbjeđivanju održivosti reformi u procesu evropskih integracija.
Govoreći o digitalizaciji, ministar je naveo da će podnošenje zahtjeva za kofinansiranje projekata NVO od 1. marta biti u potpunosti elektronsko, čime se smanjuje administracija i troškovi za organizacije.
Predstavnici NVO istakli su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i podrškom Ministarstva, naglašavajući da je otvorenost i transparentnost ključ uspjeha.
Ocijenili su da je neophodno da se procesi finansiranja i evaluacije projekata budu jasni, efikasni i dostupni javnosti, te da se prepoznaju stvarni rezultati rada na terenu.
Takođe, istakli su važnost međusobnog povjerenja, kontinuirane podrške i uključivanja NVO u kreiranje politika od javnog interesa, jer samo zajedničkim radom mogu doprinijeti održivim reformama i boljem društvu.

Suljević: Crna Gora bez doprinosa NVO ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su u prvom kolu novoformirane E grupe od Španije 14:6 i izgubili sve šanse da se bore za polufinale.
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su podbacili i odigrali jedan od najslabijih mečeva posljednjih godina.
Crnogorski vaterpolisti nijesu imali rješenja za igru zvaničnog prvaka Evrope, djelovali su nemoćno i inferiorno.
Španija je od prvog do posljednjeg minuta dominirala, već u prvoj četvrtini stekla je ubjeldjivu prednost (5:1), koju je do kraja uvećavala.
Pitanje pobjednika i definitivno odlučeno je već na polovini meča, nakon što je Španija povela 9:3.
Razlika je u finišu treće četvrtine iznosila i devet golova (14:5).
U crnogorskoj selekciji jedina svijetla tačka bio je golman Petar Tešanović sa 17 odbrana.
Dvostruki strijelac bio je Miroslav Perković, dok su se po jednom upislali Dmitri Holod, Vladan Spaić i Dušan Matković.
U španskoj selekciji najbolji je bio Alvaro Granados sa četiri gola.
Crnogorska selekcija u narednom kolu, u nedjelju, igraće sa Holandijom.

Težak poraz crnogorskih vaterpolista

Dok se diplomatska kriza oko statusa najvećeg svjetskog ostrva produbljuje, Slovenija bi se mogla pridružiti grupi evropskih zemalja koje šalju vojna pojačanja na Grenland.
Prema nezvaničnim izvorima bliskim Ministarstvu odbrane, slovenačka vlada na sjednici razmatra odluku o slanju dva vojna oficira u sklopu operacije pod okriljem NATO-a, prenosi 24ur.
Proces bi trebalo da se odvija u dvije faze, što znači da će konačnu odluku o očestvovanju slovenačke vojske donijeti Narodna skupština.
Slanje vojnog osoblja odvija se u okviru nove operacije Arktička izdržljivost. Cilj misije je jačanje prisutnosti NATO-a na ostrvu zbog sve agresivnijih najava Donalda Trampa, američkog predsjednika, o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.
<h2>Ko je poslao vojnike na Grenland</h2>
Na Grenland je već stiglo 15 francuskih vojnika. Njemačka je &nbsp;poslala 13 vojnika, Švedska trojicu oficira, dok Norveška i Finska učestvuje sa po dva predstavnika. Misiji su se pridružili i Holandija, te Ujedinjeno Kraljevstvo, svaka s po jednim oficirom.
Iako su brojke na početku simbolične, Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da je ovo tek prva faza te da će početni kontingent ubrzo biti pojačan značajnim kopnenim, vazdušnim i pomorskim sredstvima.
Slovenija se zvanično pridružila NATO-u 29. marta 2004. godine, kada su uz nju primljene Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija i Slovačka. Imaju relativno malu, ali potpuno profesionalnu vojsku. Imaju oko 6.300 profesionalnih vojnika.

Slovenija namjerava da pošalje dva oficira na Grenland

Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Tag: ivana-grujic

Grujić: Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru, već realnost

Suljević: Crna Gora bez doprinosa NVO ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija

Težak poraz crnogorskih vaterpolista

Slovenija namjerava da pošalje dva oficira na Grenland

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

PRATITE TVe UŽIVO