Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, podsjeća na obavezu usvajanja novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR). Zakonska rješenja i prakse moraju pratiti ubrzani razvoj tehnologije, širenje društvenih mreža i sve veću primjenu vještačke inteligencije.
&nbsp;Koordinator programa Ljudska prava u ovoj nevladinoj organizaciji Ivan Vukčević podsjeća da zaštita podataka podrazumijeva regulisanje njihovog prikupljanja, korišćenja i skladištenja radi zaštite privatnosti pojedinca u digitalnom prostoru.&nbsp;
- U vremenu kada se komunikacija i poslovne aktivnosti dominantno odvijaju onlajn, ovo pitanje dobija poseban značaj. Lični podaci se sve češće tretiraju kao resurs za ostvarivanje profita ili sredstvo kontrole, a povrede prava se manifestuju kroz nezakoniti nadzor komunikacija, krađe finansijskih podataka, curenja informacija i nedozvoljenu obradu podataka - ističe Vukčević.&nbsp;
Ukoliko takve povrede ostanu nesankcionisane, ugrožava se, kako je rekao, sigurnost i sloboda pojedinca.&nbsp;
- Stoga je neophodno da državni organi razviju održive mehanizme za sprječavanje neovlašćenog prikupljanja i zloupotrebe ličnih podataka. Istovremeno, pred njima je izazov da obezbijede ravnotežu između zaštite privatnosti i razvoja digitalizacije i vještačke inteligencije, jer građanima mora biti omogućeno pravo na uvid u sopstvene podatke, njihovu ispravku i dopunu, kao i pravo na zaborav kada prestane svrha obrade tih podataka - naglasio je Vukčević.
&nbsp;CGO ukazuje da u Crnoj Gori i dalje postoje ozbiljni izazovi u ovoj oblasti.&nbsp;
- Ključno je usvajanje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, ali i jačanje budžetskog okvira kako bi se obezbijedila veća nezavisnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Takođe, Crna Gora još nije ratifikovala Protokol Savjeta Evrope iz 2018. godine kojim se dopunjuje Konvencija 108 - precizirao je Vukčević.
U protekloj godini smo, dodaje, u nekoliko navrata, bili svjedoci nezakonitog nadzora nad komunikacijom novinara ili aktivista civilnog društva.&nbsp;
- Ova praksa je opasna jer nadziranje i objavljivanje komunikacija, u kojima ne postoji osnov sumnje za krivično djelo, ima za cilj ostvarivanje političkih ciljeva i gušenje kritičke javnosti, a to podriva i temelje vladavine prava. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i sudije za istragu moraju dosljedno poštovati zakonske odredbe za sprovođenje mjera tajnog nadzora propisane Zakonikom o krivičnom postupku - ističe Vukčević.
Neophodan je i kontinuirani dijalog akademske zajednice, civilnog sektora i medija radi jačanja svijesti o zaštiti privatnosti kao jedne od temeljnih vrijednosti.
- Paralelno, potrebno je razvijati etičke smjernice za upravljanje vještačkom inteligencijom kako bi tehnološki razvoj služio javnom interesu. Složenost savremenih izazova u oblasti zaštite podataka zahtijeva odlučnu reakciju države. U suprotnom, rizikuje se ugrožavanje privatnosti, sužavanje prostora za kritiku i dugoročno slabljenje procesa demokratizacije - navodi Vukčević.&nbsp;
CGO zato poziva nadležne organe da odgovorno i pravovremeno obezbijede adekvatan nivo zaštite ličnih podataka u vremenu intenzivne digitalne transformacije.
Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti obilježava se 28. januara, u znak sjećanja na usvajanje Konvencije 108 Savjeta Evrope iz 1981. godine, prvog međunarodnog pravnog akta posvećenog zaštiti ličnih podataka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukčević: Digitalna transformacija traži učinkovitiju zaštitu ličnih podataka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Različiti su oblici totalitarizma, ali zajednička im je težnja da se uspostavi potpuna kontrola nad društvom i uguši svaki glas razuma. Samim tim, i odgovori na takve režime, naročito one koji su kulminirali pojavom fašizma i nacizma u drugoj i trećoj deceniji prošlog vijeka, morali su biti višeslojni. Posebno mjesto u tom otporu zauzima pravnički odgovor, kako u međunarodnom, tako i u nacionalnom pravu.
U međunarodnom pravu, ti odgovori se ogledaju kroz usvajanje konvencija kojima se kriminalizuje propagiranje totalitarnih ideologija, a posljedično i podsticanje podjela u društvu. U unutrašnjem pravu, te norme su pretočene u mehanizme koji ne samo da preveniraju, već i sankcionišu promociju naci-fašističkih ideja, simbola i stavova.
Najznačajnije pravne lekcije izvučene su upravo u državama koje su istorijski doživjele užas totalitarnih režima. Primjer Njemačke, kroz koncept “odbrambene demokratije” i postojanje “vječnih normi”, svjedoči o odlučnosti da se pravnim putem zaštite osnovne vrijednosti kao brane svakom pokušaju restauracije nacizma.
Antifašizam je, stoga, postao vrijednosni stub - negacija svega što vodi poništavanju identiteta pojedinca i zajednice, ugrožava dostojanstvo, slobodu i jednakost. Čuvanjem tih vrijednosti, čuvamo i antifašizam. U savremenom društvu, on je, u suštini, zaštita ljudskih prava i težnja ka demokratskom, pluralnom društvu, oslobođenom istorijskog revizionizma na ideološkim osnovama i autoritarnih metoda vladanja. Ili, kako bi jednostavnije i rokerski rekao Mile Kekin: antifašizam je stvar pristojnosti.
Da bi građani mogli zrelo, kritički i slobodno da promišljaju ovu temu, neophodno je da politički akteri djeluju odgovorno i mudro. Osim obrazovanja zasnovanog na istorijskim činjenicama, država mora pokazati da veličanje fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija i pojedinaca nije samo etički neprihvatljivo, već i zakonski kažnjivo.
Zato je usvajanje posebnog zakona kojim bi se zabranile fašističke, nacističke i ekstremističke organizacije i simboli ne samo opravdano, već i neophodno za zaštitu javnog interesa. Svakodnevna dešavanja u Evropi i regionu dodatno potvrđuju hitnost donošenja takvog propisa.
Evropski parlament je još 2018. godine prepoznao opasnost od širenja neofašističkih ideologija i usvojio Rezoluciju kojom se države članice pozivaju da zabrane neofašističke i neonacističke grupe. U tom dokumentu istaknuta je duboka zabrinutost zbog trenda „normalizacije” fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, kao i zbog „tajnih dogovora” određenih političkih lidera i stranaka sa neofašistima i neonacistima. Takođe, Evropski parlament je pozvao Evropsku komisiju, države članice i biznis sektor koji djeluje u oblasti društvenih mreža da se aktivno suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u saradnji s organizacijama civilnog društva.
Na nacionalnom nivou, potreba za ovakvim zakonom u Crnoj Gori je očigledna. Od negiranja genocida, nagrađivanja „umjetnika” koji šire mržnju, aktuelnih pokušaja podizanja spomenika ratnim zločincima, do glorifikacije pokreta koji su bili saradnici nacista i fašista - svjedočimo zabrinjavajućem trendu politički motivisanog revizionizma. Promoteri tih narativa, često crkveni velikodostojnici ili visoki državni funkcioneri, koriste i javne resurse kako bi te ideje institucionalizovali. Time se stvara opasna matrica u kojoj se ratni zločinci i njihovi saradnici predstavljaju kao tragični junaci i legitimni uzori.
Takvi pokušaji ne mogu izmijeniti istorijske činjenice, ali mogu dugoročno oblikovati političku budućnost, s ciljem izjednačavanja antifašističkog i kolaboracionističkog pokreta. Još je opasnije kada se ovakvo tumačenje istorije pokušava nametnuti kao stav svih Srba u Crnoj Gori, poistovjećujući ih sa četništvom, a što je duboko pogrešno i društveno razorno.
Zato Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremističkih organizacija i simbola mora jasno definisati primjere fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija, pojedinaca i praksi koje se glorifikuju u Crnoj Gori. U njemu je neophodno istaknuti da je svaka forma pohvale, relativizacije ili opravdavanja ovih ideologija i njihovih protagonista neprihvatljiva i protivzakonita. Glavni cilj treba biti sprječavanje diskriminacije, govora mržnje i širenja destruktivnih ideologija koje ugrožavaju društvenu koheziju i temeljne vrijednosti države Crne Gore.
Zakon bi morao obuhvatiti i digitalni prostor - društvene mreže i online platforme - kao i sve oblike vizuelnog i “mimetičkog” isticanja zabranjenih simbola, uz precizno određivanje mehanizama praćenja, odgovornosti i sankcija.
U njegovom oblikovanju moraju učestvovati stručnjaci različitih profila - pravnici, istoričari, sociolozi, medijski eksperti - kako bi propis bio savremen, jasan i primjenjiv.
Sveobuhvatno posmatrano, donošenje ovakvog zakona bio bi civilizacijski iskorak i dokaz da Crna Gora ima zrelosti i političke volje da se suprotstavi ekstremizmu i revizionizmu. Jer, antifašizam nije samo istorijska kategorija, već temelj na kojem počiva moderna i demokratska Crna Gora i štit njene stabilnosti i održivosti.

Pravni odgovor na ekstremizam, revizionizam i glorifikaciju zločinaca

Broj lažnih diploma je porazna činjenica za crnogorsko društvo koja može rezultirati pojavom koja se naziva "odliv mozgova", odnosno da najbolji odlaze, a da ostaju najgori - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dr Ivan Vukčević iz Centra za građansko obrazovanje.
U Crnoj Gori se po procjenama nalazi između 20.000 i 25.000 lažnih diploma i to najviše iz oblasti obrazovanja i zdravstva, te je pitanje koliko taj fenomen utiče na kvalitet rada državne uprave i povjerenje građana u institucije.&nbsp;
Toliki broj lažnih diploma, kaže Vukčević, je svojevrsni fenomen koji bi trebalo sve da zabrine, a primjeri su bolnica u Pljevljima, ističe on, gdje se govori o pedesetak sumnjivih diploma ili Ministarstvo unutrašnjih poslova gdje se govori o nekih 150 sumnjivih diploma.
- Mi ne znamo koji su ishodi u tim slučajevima koji se pominju, ne znamo ko su ti ljudi, ne znamo u kojoj fazi je postupak protiv njih i ono što je zaista problem za ovakvo stanje jeste što se na taj način promovišu nerad i neznanje, povećava se nepovjerenje u institucije i u krajnjem cijene mogu da budu i ljudski životi u najgorem scenariju - rekao je Vukčević.
Smatra da je problem lažnih diploma duboko ukorijenjen u državnoj upravi, ali i u privatnom sektoru, iako je CGO apostrofirao problem državne uprave.
- Upravo ti ljudi bi trebalo da vode neke reformske procese, primjera radi pravnik sa sumnjivom diplomom da priprema prijedlog Zakona za oduzimanje imovinske koristi i ukoliko imate takve pravnike onda ne treba da čudi situacija koja se desila u jednom našem ministarstvu u kojoj se govori o javnoj nabavci za pisanje prijedloga zakona, jer je logično da takav pravnik ne može napisati prijedlog zakona - istakao je Vukčević.
Naglašava da je mnogo gore od lažnih diploma ekonomista i pravnika diplome iz zdravstva i prosvjete, jer tu može doći do mnogo gorih i ozbiljnijih posljedica.
Problem je, ističe on, nedostatak saradnje i političke volje za rješavanje tako velikog problema koji ima i tek će imati posljedice po društvo, jer može sve rezultirati pojavom ,,odliva mozgova”.
- Može biti da neko štiti svoje članove i simpatizere koji su svoje diplome sticali upravo kod sumnjivih fakulteta. U tom smislu je neophodna i bolja saradnja nadležnih organa i više političke volje da se ovaj ozbiljan problem riješi - zaključio je Vukčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkP5V4w-58P8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukčević: Neophodna bolja saradnja nadležnih i više političke volje da se problem lažnih diploma riješi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo komesarki za proširenje Evropske unije Marti Kos, u kojem je ukazao na probleme s kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta zbog primjene ETIAS Uredbe i šengenskog sistema ulaska/izlaska (EES), te naglasio potrebu pronalaženja pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira, imajući u vidu blokade graničnih prelaza i Luke Bar u Crnoj Gori.
Kako se dodaje u saopštenju, Milatović je upoznao komesarku Kos sa činjenicom da su profesionalni prevoznici tereta izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog praktične primjene EES sistema, posebno u dijelu koji se odnosi na ograničenje boravka od 90 dana u okviru perioda od 180 dana.&nbsp;
Takođe je ukazao na to da se u Crnoj Gori već nekoliko dana održavaju blokade graničnih prelaza i Luke Bar, koje organizuju prevoznici tereta, sa ciljem postizanja adekvatnog i održivog rješenja ovog pitanja.
- Milatović je istakao da Crna Gora, kao predvodnik u procesu proširenja i država snažno posvećena članstvu u Evropskoj uniji, u potpunosti podržava šengenske standarde, kao i značaj bezbjednog i efikasnog upravljanja vanjskim granicama Evropske unije. Istovremeno je ukazao na konkretne izazove sa kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta iz Crne Gore, imajući u vidu prirodu njihove djelatnosti koja podrazumijeva česta prekogranična kretanja, što može dovesti do ozbiljnih ograničenja u praksi - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović je naglasio da je odgovornost institucija da obezbijede da se specifične, svakodnevne operativne potrebe crnogorskih prevoznika tereta adekvatno uzmu u obzir prilikom primjene važećih pravila.
- U tom kontekstu, Milatović je iskazao spremnost da nastavi konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama, u cilju definisanja praktičnih aranžmana koji bi bili u skladu sa šengenskom pravnom tekovinom, a istovremeno pravični prema svim zainteresovanim stranama. Kako je naveo, ovo pitanje je usko povezano sa širim naporima na jačanju ekonomske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, što predstavlja zajednički interes - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, Milatović je izrazio uvjerenje da postoji prostor za pronalaženje uravnoteženog pristupa koji će očuvati visoke standarde Evropske unije, a istovremeno smanjiti nepotrebna opterećenja za legitimne transportne aktivnosti.&nbsp;
- U tom smislu, otvoren i konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama ocijenjen je kao ključan za očuvanje integriteta šengenskog sistema i nesmetano funkcionisanje profesionalnog transporta - dodaje se.
Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu i spremna da aktivno doprinese pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, kako u ovom, tako i u svim drugim pitanjima od značaja za proces evropske integracije države.

Milatović pisao komesarki Kos zbog problema prevoznika tereta: Potrebno pronalaženje pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira

Službenici policije uhapsili su N. G. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću.&nbsp;
Osumnjičeni je uhapšen po nalogu nikšićkog ODT-a.
&nbsp;- Osnovano se sumnja da je osumnjičeni prijetnjama da će napasti na život i tijelo svoje svastike, ugrozio njenu sigurnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen zbog prijetnji svastici

Plan javnih nabavki Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za ovu godinu težak je 255.491.597 eura, dok je ukupna vrijednost PDV-a preko 53 miliona eura. Ovo preduzeće, osim nabavke hibridnih vozila, za koje planira da potroši preko milion eura, predviđa i troškove keteringa u koje je uračunat i duvan. Elektroprivreda će ove godine, kako je planirala, nabaviti deset električnih vozila više klase u vrijednosti od 400.000 eura, plus PDV 83.000, a isto toliko planira da nabavi električnih vozila niže klase za koje će da iskešira 350.000, plus PDV od 73.000 eura. Osim toga, planira da za još pet hibridnih vozila da 180.000 eura, a isto toliko novca bi trebalo da košta i električni autobus-kombi (19+1 sjednište). <h2>Za štampanje računa preko 200.000</h2> Provizija Pošte za distrubuciju računa za utrošenu električnu energiju ove godine iznosiće 930.000, plus 195.300 eura PDV, dok će za usluge štampanja računa – masovna štampa računa za utrošenu električnu energiju, dati preko 200.000 eura. Za punionice za elektrčna vozila i pilot-projekat (fotonaponski panel, baterija, punjač) – ključ u ruke, daće 300.000, plus 63.000 eura PDV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a" data-rendition-name="original" width="972" height="1164" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  Kada je u pitanju ketering (roba za potrebe kafe-kuhinje) planiran je izdatak od 75.000 eura, a u njega je uračunata hrana, piće, duvan i povezani proizvodi. Za ketering ishranu zaposlenih u radničkim restoranima Termoelektrane Pljevlja, hidroelektrana "Piva" i "Perućica" otići će preko 280.000 eura, a takođe i taj trošak obuhvata hranu, piće i duvan, kao i "druge povezane proizvode". Za ketering CGES-a potrošiće preko 10.000 eura, a takođe i tu spadaju hrana, piće, duvan i drugi povezani proizvodi. Tekuće održavanje objekta Elektroprivrede Crne Gore koštaće 600.000 eura, dok su planirani i znatni izdaci za namještaj, odnosno preko 145.000 eura. Planirane su adaptacije poslovnih prostora. Kupovina i adaptacija poslovnog prostora u Podgorici koštaće milion, dok će adaptacija prostora u Herceg Novom iznositi pola miliona eura. Za kupovinu i adaptaciju poslovnog protora u Kolašinu daće 100.000 eura. Za kancelarijski namještaj za opremanje srednje lamale samačkog hotela u Plužinama trebalo bi da daju 120.000 eura. Planiran je izdatak i za izradu platforme za takmičenje u ribolovu koja će koštati 20.000 eura. Za hitne nabavke i intervencije (električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba) planiraju trošak od 60.000, plus 12.600 eura PDV. Prema planu javnih nabavki, održavanje voznog parka (usluge upravljanja, popravke i održavanja voznih parkova) otići će preko 160.000, a za registraciju automobila 73.000 eura.

Planom javnih nabavki EPCG osim za vozila izdvaja i za ketering: Uz hranu i piće, trguju i duvan

Protođakon Filip Radičević je 17. decembra 1899 proslavljao jubilej 40 godina crkve službe u okviru Crnogorske crkve. Dan ranije, u čast tog jubileja, mitropolit Mitrofan Ban je služio sa krilom i slavljenikom Radičevićem večernju molitvu sa noćnim bdenijem u Cetinjskom manastiru. 17 decembra 1899 na dan proslave u devet sati otpočela je Arhijerejska služba u Cetinjskom manastiru. Na toj liturgiji činodejstvovali su Mitropolit Mitrofan Ban, arhimandrit M. Cerović, protojerej Krsto Matanović i paroh Marko Martinović, kao i protođakon Filip Radičević. Povodom jubileja 40 godina crkvene službe protođakon Filip Radičević (sekretar Sv. Sinoda Crnogorske crkve) dobio je veliki broj čestitki iz zemlje i inostranstva od brojnih uglednih crkvenih i civilnih ličnosti i predstavnika crkvenih i civilnih institucija. Jedna od tih čestitiki bila je upućena od strane duhovnog starješinstva Ostroškog manastira. Ta čestitka glasi : Nikšić. Visokoprečasnom G. F. Radičeviću, protođakonu i sekretaru Mitropolije Crnogorske. Cetinje, Neumornom trudbeniku u vinogradu Gospodnjem, budnom stražaru na braniku jevanđeljske nauke, književniku i patrioti domovine naše od sveg srca čestitamo današnje slavlje primjernoga Vašeg četrdesetogodišnjeg svešteničkog i književnog rada, sa toplom molitvom Bogu, da Vas dugo i dugo poživi na ponos crnogorske crkve. Duhovenstvo ostroškog manastira: Arhimandrit Petronije Rajičević, Jerođakon Nikodim Janjušević, Monah Hristifor Ljepava i Sveštenik Jovan Damjanović” . (“Prosvjeta”, List za crkvu i školu, uređuje kancelarija Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, Cetinje, sveska I, godina XI, januar, 1900, &nbsp;sveska 1, str. 27.)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a" data-rendition-name="original" width="1080" height="673" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3" data-rendition-name="original" width="1072" height="500" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;

Tag: ivan-vukcevic