Nekadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat, Ivan Rakočević, imenovan je za novog direktora Aerodroma Tivat.&nbsp;
Rakočević je, nakon dvodecenijskog staža u policiji, u posljednjih godinu i po radio kao menadžer za bezbjednost jednog turističkog kompleksa u Tivtu.
- Odluka o promjeni na čelu tivatskog aerodroma donešena je u cilju kvalitetnije organizacije kadrovskog potencijala i unapređenja usluga koje pružamo putnicima i avio-kompanijama - saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Dosadašnji direktor tivatskog aerodroma, Vladimir Praščević, koji je, kako kažu u Aerodromima, sa kolegama, uprkos brojnim ograničenjima, uspio da realizuje najuspješniju sezonu od početka pandemije, ostaje dio tima i u narednom periodu biće zadužen za proces međunarodne sertifikacije aerodroma.
Na Aerodromu Tivat je ove godine prvi put od 2019, opsluženo više od milion putnika, a otvoreno je i niz novih ruta i to: Bristol (easyJet), Birmingem (Jet2), Izmir (Air Montenegro) i London Stansted (Jet2).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bivši policijski službenik novi direktor Aerodroma Tivat

Dok Skupština Crne Gore, čiji je Ustavni odbor neustavno preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a zatim, iz jasnih političkih razloga, uspostavio različitu praksu u istovjetnim pravnim stvarima, ne poništi svoje protivpravne odluke, razgovor na tu temu s onima koji su se opredijelili za pomenuto pravno nasilje nema smisla, poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Šehović je to naveo na mreži X, komentarišući današnju izjavu premijera Milojka Spajića da je Vlada spremna da razgovara sa opozicijom i da ne bi bilo dobro da dođe do bojkota rada parlamenta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-nema-potrebe-za-vandalizmom-i-necivilizovanim-ponasanjem-ne-bi-bilo-dobro-da-opozicija-bokutuje-parlament&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Šehović je poručio da nema pregovaranja o tome hoće li poštovati Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Povratak u ustavni okvir nije samo preduslov za dijalog, već i jedini način da se zaustavi dalje političko srljanje i urušavanje državnih institucija. Ne želimo biti dio normalizacije pomenutog nerazumnog ponašanja koje gura Crnu Goru u institucionalni haos i udaljava je od evropskog puta, koji se, inače, ne gradi neustavnim postupanjem - poručio je Šehović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdamirsehovic%2Fstatus%2F1869731683320127688&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šehović poručuje premijeru: Nema smisla razgovor sa onima koji su se opredijelili za pravno nasilje

Kao što smo rekli neposredno nakon sprovođenja ustavnog puča od strane dijela parlamentarne većine, nećemo dozvoliti rad Parlamenta dok se sporne odluke ne povuku i proglase ništavima, poručio je u izjavi za Portal Analitika poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On podsjeća da su suspendovali učeće u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu koji, kako naglašava, od tog trenutka ne funkcioniše niti ga je moguće oživjeti bez saglasnosti kopredsjedavajućeg iz reda opozicije.
- Isto kao što smo to uradili u utorak i srijedu, tako ni u narednim danima nećemo dozvoljavati održavanje plenarnih sjednica Skupštine, dok god je na snazi ustavni puč. O svim daljim aktivnostima javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazao je Zirojević za Analitiku.
Ustavni odbor je u utorak veče uz oštro protivljenje opozicije, konstatovao da je troje od šest sudija Ustavog suda steklo uslov za penziju i donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je na osnovu takve odluke Ustavnog odbora konstatovao prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Rekacije vladajuće većine iz opozicije su kvalifikovane kao ustavni puč, shodo čemu juče nijesu dozvolili nastavak sjednice Parlamenta.&nbsp;
Premijer Milojko Spajić koji je treba sjutra u Skupštini da održi premijerski sat, pozvao je juče Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sudije i istakao da je za rješavanje svih dilema potreban institucionalni odgovor.
Oštre reakcije stigle su i od predsjednika države Jakova Milatovića koji je ocijenio da je Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda. Tim povodom, Milatović će se sjutra sastati sa liderima opozicije.

Zirojević: Nećemo dozvoliti sjednice Skupštine dok je na snazi ustavni puč

Jedan vozač je automobilom danas pokušao da probije blokadu ispred Farmaceutskog fakulteta u Beogradu i tom prilikom oborio jednu ženu, javljaju beogradski mediji.&nbsp;
Čitalac koji je portalu N1 dostavio snimke, kaže da se radi o profesorki Farmaceutskog fakulteta, koja je povrijeđena i uputila se u zdravstvenu ustanovu na snimanje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDwoa9Ys8wx%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Incident se desio tokom blokade u znak odavanja pošte za 15 poginulih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
U blokadi je cio beogradski i novosadski univerzitet. Svi fakulteti u Kragujevcu i Nišu su, takođe, u blokadi.
Studenti poručuju da njihovi zahtevi, uprkos suprotnim tvrdnjama predstavnika vlasti, nisu ispunjeni. Podršku studentima daju i kolege iz regiona i inostranstva.
Obustavi nastave priključili su se i brojn i srednjoškolci, pa je vlast u Srbiji zatražila da raspust počne sedmicu ranije.&nbsp;

VIDEO: Automobilom upao na blokadu ispred Farmaceutskog fakulteta i oborio ženu

Novi objekat u kome su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), za koji je izdvojeno preko 9,6 miliona eura, otvoren je danas u Podgorici.
Nove klinike, kako je saopšteno na svečanosti povodom otvaranja, izgrađene su po najvišim standardima, koji pružaju savremene uslove rada za medicinsko osoblje i vrhunsku njegu za pacijente.
Direktor KCCG Aleksandar Radović rekao je da Klinika za dermatovenerologiju prvi put na jednom mjestu posjeduje poliklinički i stacionarni dio, koji u potpunosti odgovara evropskim standardima pružanja zdravstvenih usluga.
- Klinika je opremljena najsavremenijom medicinskom opremom. Stacionarni dio posjeduje oko 32 bolnička kreveta sa dvije izolacione sobe i sobe za pedijatrijsku populaciju - pojasnio je Radović.
On je kazao da su i poliklinički i stacionarni dio prilagođeni osobama sa invaliditetom, kao i da je na Klinici zaposleno deset ljekara i 12 medicinskih sestara.
Radović je rekao da, s druge starne, prvi put od 1974. godine i Klinika za infektivne bolesti dobija novi prostor za rad.
- Poznato je da su pacijenti do sada liječeni u neprikladnim uslovima na Kruševcu, zbog čega ovaj trenutak predstavlja prekretnicu - istakao je Radović.
On je kazao da Klinika za infektivne bolsti ima svoju intenzivnu jedinicu.
- Kapacitet Klinike je dupliran, pa sada ima 51 bolesničku postelju. U Klinici radi 13 specijalista infektologije, četiri specijalizanta i 25 medicinskih sestara i tehničara - naveo je Radović.
On je kazao da je ukupna vrijednost tog infrastrukturnog projekta preko 9,5 miliona eura i da su su gotovo svi troškovi realizovani iz IPA sredstava Evropske unije (EU).
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da objekat u kojem su smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju otvaraju simbolično na dan kada KCCG obilježava 50 godina postojanja.
On je rekao da ovaj trenutak simbolizuje ne samo završetak jednog značajnog projekta, već i početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti.
- Moderne ambulante, dijagnostički centri i komforne i opremljene bolesničke sobe značajno će unaprijediti kvalitet liječenja i skratiti vrijeme oporavka pacijenata - istakao je Šimun.
Prema njegovim riječima, ovo nije ulaganje samo u infrastrukturu, već i u budućnost i zdravlje crnogorske nacije.
- Pandemija covid 19 je podsjetila koliko je važno imati snažan, efikasan i moderan zdravstveni sistem koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe. Ove klinike su upravo odraz te potrebe i našeg odgovora - naveo je Šimun.
Kako je rekao, izradnja modernih klinika jasno pokazuje da je Vlada promijenila odnos prema zdravstenom sistemu i da ulaganja u zdravstvo čvrsto drži među svojim najvećim prioritetima.
- Gradimo temelje za novi pristup zdravstvenoj zaštiti, pristup koji stavlja pacijenta u središte pažnje i koji pruža dostojanstvene radne uslove za naše ljekare i sve zaposlene - istakao je Šimun.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je priznanjima i podrškom koju su dobili od evropskih partnera iz Brisela poslednjih dana nedvosmisleno potvrđeno da Vlada govori rezultatima.
- Danas iznova naša obećanja potvrđujemo i djelima. Posvećenost, odgovornost i nadasve realnu ambiciju dokazujemo još jednim krupnim korakom za naše zdravstvo - naveo je Spajić.
On je zahvalio EU što je posredstvom IPA programa pomogla izgradnju klinika, neizmjerno bitnih za sve građane Crne Gore.
- Svjesni potrebe da se vlast konačno na odgovoran način okrene resoru zdravstva, 2025. i svake naredne godine opredijelićemo više stotina miliona eura za jačanje nacionalne zdravstvene infrastrukture - poručio je Spajić.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Johan Satler podsjetio je na princip da je “bolje spriječiti, nego liječiti”.
- Otvaranje ove dvije klinike je upravo primjer tog principa na djelu. To je dokaz odlučnosti Crne Gore i EU da, ukoliko se izazovi poput kovid 19 opet pojave, budemo spremni da ih zajednički savladamo - rekao je Satler.
On je kazao da je ponosan što je EU mogla da pruži finansijsku i tehničku podršku tom projektu, navodeći da su odluku o finansiranju donijeli tokom pandemije kovid 19 kako bi ojačali zdravstveni sistem, unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga i povećali otpornost na buduće zdravstvene izazove.
- Iako se nadamo da svijet nikad više neće iskustiti zdravstvenu krizu poput covid 19, činjenica je da su otpronost i priprema najbolji način da osiguramo budućnost - naveo je Satler.
On je istakao da je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti važan dio evropskih standarda.
- S obziroma na pozitivan zamah u pregovorima pristupanju EU, ohrabrujem institucije da intenziviraju rad na reformama, posebno u ispunjavanju završnih mjerila u poglavljima vezanim za zdravstvo, kao i u drugim oblastima - rekao je Satler.

Otvorene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju; Šimun: Početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: ivan-rakocevic

Bivši policijski službenik novi direktor Aerodroma Tivat

Šehović poručuje premijeru: Nema smisla razgovor sa onima koji su se opredijelili za pravno nasilje

Zirojević: Nećemo dozvoliti sjednice Skupštine dok je na snazi ustavni puč

VIDEO: Automobilom upao na blokadu ispred Farmaceutskog fakulteta i oborio ženu

Otvorene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju; Šimun: Početak nove ere u zdravstvenoj zaštiti

PRATITE TVe UŽIVO