Odbranu crnogorske ustavnosti moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi, poručili su predstavnici Matice crnogorske na 26. Lučidanskim susretima u Zagrebu. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i generalni sekretar Ivan Ivanović tradicionalno su bili gosti 26. Lučindanskih susreta u Zagrebu koji su ove godine organizovani u znaku obilježavanja dva velika istorijska datuma, 120 godina od donošenja prvog crnogorskog Ustava i 80 godina od pobjede nad fašizmom.&nbsp; Oba datuma treba sagledati u datom vremenskom kontekstu, s obzirom da njihovo značenje nosi obavezu kulture sjećanja odnosno trajnog pijeteta, rekao je u svom izlaganju predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. - Obilježavanje jeste civilizacijska obaveza današnjih generacija jer takvi krupni istorijski događaji jesu markeri identiteta koji nam mogu biti putokaz u vremenu koje je danas puno izazova za crnogorski narod i opstanak Crne Gore kao, suverene države, gdje se uvijek u takvim prelomnim trenucima možemo pozvati i prepoznati u iskustvima naših predaka - rekao je on. &nbsp;&nbsp; Donošenje Ustava iz 1905. godine za Knjaževinu Crnu Goru predstavlja mnogo više od pravnog akta, s obzirom da je njegovim usvajanjem crnogorski narod i de iure zaokružio dug proces transformacije iz jednog arhaičnog u moderno društvo, što je stvorilo pretpostavke za nastanak parlamentarne demokratije i razvoj državnih institucija, rekao je predsjednik Matice crnogorske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101036_38c0e04d244ed6a7a059f859173f151d07688e61d0967312b1a3ececa122c8be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026101036_38c0e04d244ed6a7a059f859173f151d07688e61d0967312b1a3ececa122c8be" data-rendition-name="original" width="854" height="641" loading="lazy" alt="Lučindanski susreti"> </figure>  - Ustav iz 1905. godine podijelio je istorijsku sudbinu Kraljevine Crne Gore, čije odredbe su zgažene nasilnom aneksijom koja je formalno imala verifikaciju u odlukama nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine iz 1918. godine. Iako je nezahvalno praviti neke istorijske paralele između prvog i važećeg Ustava Crne Gore iz 2007. godine, jasno se prepoznaju tendencije posljednjih godina koje su usmjerene prvenstveno na promjenu karaktera Crne Gore, kao građanske i sekularne države, gdje se političkim mešetarenjem derogira krovna institucija pravosudnog sistema – Ustavni sud, što sve ukupno dovodi u pitanje kredibilnost Crne Gore u evropskim integracijama. Kao što je pokojni akademik Mijat Šuković jasno utvrdio da je prvi Ustav Crne Gore bio izraz duha crnogorskog državnog, kulturnog i ukupnog integriteta i subjektiviteta u crnogorskoj istorijskoj vertikali, tako se i danas od političkih i intelektualnih krugova zahtijeva odbrana proklamovanih vrijednosti utemeljenih obnovom crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006. godine, čiji je duh materijalizovan u Ustavu Crne Gore iz 2007. godine - rekao je Jovović.&nbsp; Odbranu crnogorske ustavnosti, istakao je, pored svih preporuka Venecijanske komisije i inih međunarodnih organizacija, moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi. - Crnogorske partizanske brigade bile su okosnica otpora okupatoru i domaćim kolaborantima, koje su zajedno sa ostalim partizanskim jedinicama sa prostora bivše Jugoslavije oslobodile zemlju od fašističkog terora, ali su i svojom pobjedom istovremeno stvorili uslove za ravnopravnost naroda i rušenje unitarnog koncepta Jugoslavije, što potvrđuju, između ostalog i odluke AVNOJ-a koje su bile osnov za međunarodno priznanje granica svih država nastalim na neuspješnoj jugoslovenskoj konstrukciji – podsjetio je Jovović. On je dodao da je uprkos navedenom, antifašizam civilizacijska tekovina koja je ugrađena u temelje savremene Evrope i čini neizostavnu odrednicu savremenog crnogorskog identiteta, te svaki pokušaji nenaučnog revizionizma ugrožavaju društvenu koheziju, bespotrebno bude atavizme iz prošlosti, što je u krajnjem usmjereno protiv progresa svake društvene zajednice, odnosno države.&nbsp; - Jubilej 80 – godišnjice pobjede nad fašizmom istovremeno trebamo posmatrati i kao opomenu, s obzirom da fašizam, odnosno njegova ideologija i pokreti bez obzira što su vojno poraženi 1945. godine u prethodnim godinama i decenijama pokazuju vitalnost u destruktivnim procesima, zbog čega smo okruženi raznim spomen obilježjima i nazivima ulica ratnih zločinaca - rekao je Jovović. Posljednjih godina je i Crna Gora i postala poprište takvog revizionizma, mada još uvijek postoje jaki nukleusi koji čuvaju tekovine antifašističkog nasljeđa Crne Gore, a jedna od takvih organizacija je Matica crnogorska, podsjetio je Jovović.&nbsp; - Prisjećajući se slavnih datuma crnogorske istorije s početka i sredine XX vijeka potvrđujemo i na ovom mjestu da poštujemo i njegujemo tradiciju i cijenimo žrtve koje su date za slobodu Crne Gore, jer krupni moralni kapital koji su nam ostavili u zaostavštinu naši preci, obavezuje nas da budemo vjerni sinovi i šćeri naše Crne Gore - zaključio je predsjednik Matice crnogorske.&nbsp; Lučindanske susrete organizuju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Zagreba posljednje subote u oktobru. Ovogodišnjoj proslavi prisustvovali su brojni predstavnici javnog i kulturnog života, predstavnici dijaspore, predstavnici lokalne vlasti iz Zagreba koja je finansijski podržala okupljanje, kao i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Dejan Vuković. Grad-gost 26. Lučindanskih susreta je bio Bar čije je KUD „Jedinstvo“ uveličalo proslavu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Odbranu crnogorske ustavnosti moramo sami organizovati

Portal ETV je od očevidaca incidenta, koji se dogodio u ponedjeljak 26. maja 2025. godine u bolnici “Danilo I” u Cetinju, dobio informaciju da je aktuelni direktor ustanove, dr Ivan Ivanović, fizički nasrnuo na načelnika hirurškog odjeljenja, dr Predraga Peđu Miloševića.
Navode smo pokušali provjeriti kod direktora bolnice dr Ivana Ivanovića, koji nije odgovarao na telefonske pozive niti na poruke naše Redakcije.
Portal ETV je zatim kontaktirao doktora Miloševića koji je potvrdio navode očevidaca i saznanja Portala ETV.
U izjavi za Portal ETV, objasnio je da se žalio direktoru da ne može organizovati rad hirurgije u bolnici jer je jedini stalno zaposleni hirurg na puno radno vrijeme i zahtijevao rješavanje tog organizacionog problema.
Ljut i revoltiran dobijenim odgovorom direktora tokom sastanka je napustio kancelariju nakon čega je, kako tvrdi, direktor fizički nasrnuo s leđa na njega sustižići ga na stepenicama.
- Direktor mi se nakon incidenta u dva navrata izvinio i priznao da je pogriješio, riječima: ‘Nisam to smio da uradim, niti kao direktor, niti prema tebi kao najstarijem doktoru’ - izjavio je dr Milošević.&nbsp;
Istakao je da, upravo zbog tog izvinjenja i priznanja krivice, nije podnio prijavu policiji niti nadležnim organima.

Miraš Dušević

500x500

1084x550

Fizički obračun u cetinjskoj Bolnici - očevici tvrde: Direktor Ivanović nasrnuo na hirurga Miloševića

U Crnoj Gori trenutno je registrovano oko 4.500 pčelarskih gazdinstava sa 170.000 pčelinjih društava, kazao je Ivan Ivanović iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Ivanović je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, povodom Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja, istakao značaj pčela u očuvanju ekosistema i upozorio na alarmantne pokazatelje zagađenja životne sredine.
- Pčele kao jedan od indikatora stanja zagađenja, odnosno opomene humane populacije o stanju životne sredine, nas opominju da jednostavno usmjeravamo našu pažnju na drugačije načine života, da se industrijalizacija svede na mnogo manji nivo, da nivo zagađenja redukujemo u što manjoj mjeri - poručio je Ivanović.
Svjetski dan pčela ustanovljen je na inicijativu Slovenije, u čast rođenja Antona Janše, pionira modernog pčelarstva, koji je rođen 20. maja 1734. godine. Taj datum, kako navodi Ivanović, treba da bude podsjetnik na ulogu pčela u očuvanju biodiverziteta.
- Pčele kao najbitniji segment u tom kruženju materije i oprašivanju vrše očuvanje flore, odnosno biodiverziteta biljnih vrsta, a indirektno i biljne vrste koje se koriste za ishranu životinja, pa onda i očuvanje faune. Život bez pčela bi praktično bio nemoguć - rekao je Ivanović.
Naglasio je i da bi odnos ljudi prema pčelama i prirodi u cjelini bio znatno drugačiji kada bi se bolje razumjela njihova uloga u ekosistemu.
- Kada bi ljudi znali koliki je značaj pčela u kompletnom ekosistemu, drugačije bi se odnosili prema pčelama i imali totalno drugačiji pristup i odnos prema prirodi - kazao je on.
U Crnoj Gori trenutno je registrovano oko 4.500 pčelarskih gazdinstava sa 170.000 pčelinjih društava, prema podacima Uprave. Ipak, Ivanović upozorava da ti podaci nisu potpuno ažurni.
- Taj podatak i nije toliko ažuran iz razloga što priroda samog registra dozvoljava da se upisuju promjene košnica. Mnogo je manji broj u realnoj situaciji pčelinjih društava u odnosu na podatke iz registra - pojasnio je on.
Ivanović je apelovao na pčelare da redovno ažuriraju stanje svojih pčelinjih društava u registru, koji je pod ingerencijom Uprave, kako bi se pravovremeno reagovalo u slučaju pojave bolesti.
- Vi ste svjesni da pčelinje zajednice imaju svoj određeni životni vijek, tako da dolazi do promjene broja pčelinjih društava uslijed različitih faktora. Bitno je da svi držaoci redovno upisuju svoje pčele jer je jako važno da se u slučaju pojave bilo koje bolesti ta situacija kontroliše - zaključio je Ivanović.
<ol>
 <li>Takođe je naglasio da i hrana koja se koristi za ishranu pčela mora biti odobrena od Uprave, jer se time posredno utiče i na zdravlje pčela, kroz fitosanitarni nadzor nad biljnim vrstama.</li>
</ol>

Ivanović: U Crnoj Gori 4.500 pčelarskih gazdinstava i 170.000 pčelinjih društava

U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.
U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.
Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).
- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

&nbsp;Intenzivna obuka o upravljanju projektima unaprijedila je kapacitete organizacija civilnog društva (OCD), kako bi doprinijeli zaštiti digitalnih prava u Crnoj Gori kroz realizaciju svojih projektnih ideja. 
To je poručeno danas na kraju trodnevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u Podgorici.
Iz CGO-a su rekli da su obuku pohađali predstavnici organizacija čiji su projekti podržani na nedavno okončanom konkursu za podršku projektima OCD-a u Crnoj Gori u okviru programa “Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”.
U saopštenju se navodi da taj program sprovodi CGO, u partnerstvu sa SHARE fondacijom, i u saradnji sa Agencijom za &nbsp;audiovizuelne medijske usluge, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Nemanja Marić iz nevladine organizacije Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), čiji je projekat „Digitalna (de)konstrukcija laži“ podržan u okviru konkursa, rekao je da mu je posebno značajan dio obuke posvećen vidljivosti projekata na mrežama.
.- Jer omogućava da profesionalno predstavim svoj rad, doprem do šire publike i jasnije komuniciram vrijednosti i poruke koje želim prenijeti- istakao je Marić.
Koordinatorka projekta „Pravom kroz digitalnu galaksiju: siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikolina Tomović, rekla je da će njihove projektne aktivnosti biti usmjerene ka mladima.
Ona je objasnila da će te aktivnosti obuhvatiti edukativni program, naučnu konferenciju o digitalnim pravima i sigurnosti na internetu, nagradni konkurs, kao i izradu informativnih sadržaja posvećenih digitalnim pravima, medijskoj pismenosti i online bezbjednosti.
- Učešće na ovim obukama, posebno o vidljivosti projekata i korišćenju društvenih mreža nam je bilo izuzetno značajno, jer je doprinijelo razvoju komunikacijskih vještina ključnih za efikasno informisanje ciljne grupe i bolje rezultate u realizaciji projektnih aktivnosti- dodala je Tomović.
Iz CGO-a su rekli da su učesnici tokom trodnevne obuke stekli znanja o upravljanju EU projektima, finansijskom menadžmentu, pisanju i praćenju javnih politika, kao i vođenju društvenih mreža, kampanjama i pravilima Evropske unije o vidljivosti projekata.&nbsp;
- Razumijevanje projektnog ciklusa ključno je za efikasno planiranje i sprovođenje aktivnosti, unapređenje transparentnog i odgovornog upravljanja sredstvima, te jačanje kapaciteta za praćenje javnih politika- navodi se u saopštenju.

Osnaživani kapaciteti OCD za efikasno upravljanje projektima u oblasti digitalnih prava

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postao je prvi čovjek koji je primio novu nagradu za mir koju dodjeljuje FIFA tokom izvlačenja žrijeba za Svjetsko prvenstvo 2026.
Prilikom predstavljanja nagrade za mir, FIFA je navela da je Tramp "donio mir u mnoge zemlje svijeta, postigao primirja i pokrenuo diplomatske procese". Američki lider, kako je rečeno, "zaustavio je osam ratova, uključujući jedan sukob između Kosova i Srbije".
Đani Infantino, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije, uručio je nagradu Trampu na ceremoniji u Kennedy Centru u Vašingtonu.
- Ovo je zaista jedna od najvećih počasti u mom životu. Spasili smo milione života. Na primjer, u Kongu – više od 10 miliona je poginulo, a išli su ka još 10 miliona vrlo brzo. Takođe sa Indijom i Pakistanom, zaustavili smo ratove, u nekim slučajevima neposredno prije nego što su počeli. Svijet je sada sigurnije mjesto. SAD prije godinu dana nisu bile u tako dobroj situaciji- rekao je Tramp nakon što je primio nagradu.
Infantino je rekao da je Tramp osvojio ovu nagradu zbog "izuzetnih poteza" u promociji mira i jedinstva širom svijeta.
FIFA je u novembru najavila da će dodjeljivati ovu godišnju nagradu kako bi odala priznanje ljudima koji donose "nadu za nove generacije".
Američki predsjednik je više puta izjavio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u zaustavljanju osam sukoba tokom ove godine, uključujući i postizanje primirja u Gazi.
Ipak, Nobelovu nagradu za mir ove godine osvojila je opoziciona liderka iz Venecuele, Marina Corina Machado.
Američki lider je organizaciju Svjetskog prvenstva postavio u središte svog drugog predsjedničkog mandata.
Svjetsko prvenstvo će se održati narednog ljeta u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Tramp prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ivan-ivanovic