Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je &nbsp;Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaludjerović osuđen na devet mjeseci zatvora - poručio je predsjednik te organizacije Radomir Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovakovicu-devet-mjeseci-zatvora-zbog-prijetni-novinarki-televizije-e-itani-kaluderovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatraju, kako je rekao u izjavi za Televiziju E, da je ova presuda vrlo značajna zbog toga što je promijenjen novi Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare.
- I da je ovdje bilo kvalifikovan oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da se radi o ugrožavanju sigurnosti novinarke i zbog toga je kazna veća nego što bi bila da nije došlo do izmjena Krivičnog zakonika prije četiri godine - naglasio je Kračković.
Sindikat, kako je dodao, takođe pozdravlja i činjenicu da je ovaj slučaj dosta brzo riješen pred kolašinskim sudom.
- Vjerujemo da će ova presuda imati odgovarajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu i da će to imati uticaj da se smanje prijetnje novinarima, pogotovo onlajn uznemiravanja novinara - što je jedan vid napada najučestaliji proteklih nekoliko godina po podacima Sindikata medija - istakao je Kračković.
&nbsp;Očekuju, kako je dodao, da sudovi budu efikasniji u drugim slučajeva napada na medije i da donesu odluke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kračković: Vrlo značajna presuda za ugrožavanje sigurnosti Kaluđerović, vjerujemo da će imati efekat na buduće prijetnje novinarima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Marija Žižić

1084x550

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Kada će biti prohodan put Cetinje-Budva?
- Da li je Crna Gora u začaranom krugu zaduženja?
- O porukama sa protesta podrške Palestini...
Gost emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

1250x600

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog Osnovnom sudu protiv Miodraga Novakovića zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti prema novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, zbog upućenih prijetnji po njen život i tijelo.
Podsjećamo, Novaković je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. On je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Novaković je uhapšen 24. juna i on je nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten da se brani sa slobode.
Nakon tri dana on je ponovo uhapšen jer je ometao službenike polcije prilikom pretresanja njegovog stana, pa je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Policija je pretresla stan Novakovića i oduzela vazdušnu pušku i 177 komada municije.
- M.N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M.N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije.

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Miodraga Novakovića, zbog upućenih prijetnji novinarki Kaluđerović

U predmetu koji je formiran protiv Kolašinca Miodrag Novaković zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović u toku su vještačenja – saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica na upit u kojoj fazi je postupak protiv osumnjičenog.
Novaković je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. On je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Novaković je uhapšen 24. juna i on je nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten da se brani sa slobode.
Nakon tri dana on je ponovo uhapšen jer je ometao službenike polcije prilikom pretresanja njegovog stana, pa je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Policija je pretresla stan Novakovića i oduzela vazdušnu pušku i 177 komada municije.
- M.N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M.N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije.

U toku vještačenja u predmetu koji je formiran zbog ugrožavanja sigurnosti novinarki Kaluđerović

Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata osumnjičenom M.N. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na štetu novinarke Televizije E Itane Kaluđerović upućujući joj prijetnje po život i tijelo.
Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, a pod koordinacijom Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, prethodno su identifikovali i lišili slobode lice M.N. (44) iz Kolašina.
Podsjećamo, novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović, je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Telviziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osumnjičenom za prijetnje novinarki Televizije E ODT odredilo zadržavanje do 72 sata

Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, a pod koordinacijom Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, identifikovali su i lišili slobode lice M.N. (44) iz Kolašina.
M.N. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na način što je, kao kreator i korisnik Facebook naloga, uputio komentar prijetećeg sadržaja upućen novinarki Televizije „E“, I.K.
Protiv M.N. je podnijeta krivična prijava, a u zakonskom roku biće sproveden nadležnom tužilaštvu u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Podsjećamo, novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović, je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Telviziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Zbog prijetnji novinarki Televizije „E“ uhapšen muškarac iz Kolašina

Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E Itana Kaluđerović dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.
Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.
Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.
Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;
Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.
Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.
Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: itana-kaluderovic